Objavljeno 21. siječnja, 2022.
Od 2015. do kraja prošle godine održana je 24.801 elektronička javna dražba
Sedam godina od uvođenja, 2015., i nakon što su se u hodu mijenjale uočene manjkavosti, kada bi za kupnju presudio "najbrži prst", jačina računala i brzina internetske veze, a ne najbolja ponuda, struka daje solidnu ocjenu elektroničkim javnim dražbama. Ističe se da su opravdale očekivanu transparentnost i brzinu dražbovnog postupka. No, još ima prostora za njihovo "brušenje".
Trend
Nakon ovrha, e-dražbe ušle su i u stečajne postupke, izbacivši "žive dražbe" iz sudnica. Odnose se na nekretnine pod razlučnim pravima, pod hipotekom. Prošavši "popravni", e-dražbe sada daju vrijeme onome tko želi dati višu cijenu za imovinu na dražbi od ponuđene - ostavlja mu se prostor od deset minuta od isteka posljednje ponude, a dosadašnje okončanje dražbe s ponoći je prebačeno u okvire radnog vremena, u podne.
Fina je objavila najnovije podatke prema kojima su u zadnjem kvartalu 2021. ukupno održane 1222 e-dražbe, dok je od 2015. do kraja prošle godine održana 24.801 elektronička javna dražba tijekom kojih je prodavano 13.278 predmeta imovine, dok ih je u zadnjem tromjesečju lani prodavano 1195. Zanimljiv je podatak da su posljednjem kvartalu 2021. godine prodane 504 imovine, dok ih je u zadnjih šest godina prodano 7219, pa ih je samo u zadnjem tromjesečju lani prodano oko sedam posto u odnosu na cijelo vrijeme otkako su kod nas u praksi e-dražbe. "To je moguće, a počev od dinamike objava svih tih e-dražbi, pa do kupovne moći građana koji sve više prate stranice e-dražbi. Kupovna moć je sve veća i ljudi sve više ulažu u nekretnine, to je trend u RH, novca ima, a štednja se više ne isplati, destimulativna je. Nema interesa za oročenu štednju, ni kunsku, ni deviznu. U prodaji su najčešće stanovi i proizvodni objekti; dio građana kupuje na ovaj način stanove, jer znaju biti povoljniji nego na tržištu. Sve u svemu, dostupnost informacije, transparentnost e-dražbi, sve veća obučenost ljudi za njihovo praćenje i reakciju na njih, kao i višak novca koji postoji kod ljudi, rezultirali su rastom prodaje na ovaj način", kaže Grubeša.
"Nakon početnih nedostataka poput ‘najbržeg prsta‘ i sl., a što je u međuvremenu ispravljeno rješenjem ‘još 10 minuta‘, moja iskustva s e-dražbama su dobra. Jer, u prijašnjoj praksi imovina se presporo prodavala na fizičkim dražbama, a koje su znale ići i u 17. ili 18. krug, a sada to ide mnogo brže", kaže stečajni upravitelj Zoran Subotić iz Belog Manastira.
Zlatni krug
Četiri su kruga e-dražbe; u prvom imovina ide po cijeni 25 posto umanjenoj od procijenjene vrijednosti, u drugom 50 posto, u trećem po cijeni koja je 25 posto procijenjene vrijednosti, a u četvrtom po kunu.
Iskustva stečajne upraviteljice Snježane Sudarević iz Osijeka kažu da se prodaja najčešće ostvari na trećoj dražbi, dok na prvoj odu jako atraktivne nekretnine, poput stanova i sl. "Na trećoj dražbi imovina se pojavljuje po cijeni koja je 25 posto od procijenjene vrijednosti, što je kupcima zanimljivo te u pravilu bude više ponuđača, pa završi cijenom što odgovara onoj iz prethodne dražbe. Namjerno su išli u treći krug, ali su voljni platiti i 50 posto od procijenjene vrijednosti predmetne imovine", kaže Sudarević. Ocjenjuje da su e-dražbe ostvarile cilj u smislu transparentnosti, uz poštenu igru, jer su ponuditelji pod šiframa. No, Sudarević smatra kako sama dražba nepotrebno predugo traje deset dana, jer, prema njezinom mišljenju, taj bi rok trebalo smanjiti na jedan dan. Za Grubešu je to, pak, prekratko. "I ja držim da je deset dana same dražbe nepotrebno dugo, no svesti je na samo jedan dan, to mi je ‘prenapeto‘, za mene je optimalno tri dana", smatra Grubeša. Njegova iskustva govore da se najčešće kupuje na drugoj e-dražbi, kada je imovina po 50 posto od procijenjene vrijednosti. "Tko je god ozbiljan i ne spekulira na dražbama, odlučit će se za drugi krug", dodaje ovaj đakovački stečajni upravitelj. I Subotićeva iskustva kažu da prodaja najčešće "pada" na drugoj i trećoj dražbi, da u prvoj ne kupuju oni koji na dražbi kupljenu nekretninu žele prodati dalje. "I investitori su počeli pratiti e-dražbe", dodaje.
Početne kritike da za praćenje e-dražbi treba značajno ovladati informatičkom pismenošću, sada su zamijenjene dobrim baratanjem računalom i sadržajima koji se bave e-dražbama. "Koga to zanima, taj je to i savladao, ili je angažirao onoga tko to za njega prati i reagira", kaže Grubeša te dodaje kako je najvažnije znati - gdje naći informaciju.
Finina statistika kaže i kako od 2015. do sada za 6059 predmeta imovine nije bilo interesa kupaca, a u zadnjem kvartalu 2021. godine nije prodana 691 imovina koja se našla na e-dražbi.
Suzana Župan
KUPNJA ZA KUNU
Stečajni upravitelj Subotić kaže kako dosad nije ništa prodao za kunu, ali da jest u Đakovu višemilijunsku stambeno-poslovnu zgradu za 10.000 kuna. Ni Grubeša dosad ništa nije prodao za jednu kunu. “To je apsurd koji je teško obrazložiti, a opet ne mogu reći ni da je to bezveze. Jer, ako nitko ne želi kupiti neku nekretninu, nemate tržište za nju, najbolje ju je prenijeti razlučnom vjerovniku”, kaže Grubeša. “Prodaja za kunu vrlo je rijetka, a ako se i dogodi prodano je nešto što je loše. Tu nitko ne dobiva. Postoji razlučno pravo, praksa je da razlučni vjerovnik preuzme tu nekretninu, prebija svojim potraživanjem i kupi je po cijeni koja njega zadovoljava”, kaže Sudarević.