Objavljeno 21. siječnja, 2022.
Različiti su razlozi zatvaranja obiteljskih domova, no osnovni je što se ne bi uspjeli reorganizirati i ispuniti sve uvjete
Kad je prije sedam godina otvorila obiteljski dom, odnosno dom za osobe o kojima se nema tko skrbiti, Osječanka Sasha Uglik nije ni na trenutak pomislila da će ga sedam godina poslije morati zatvoriti. Mjesto koje je primalo 20 korisnika zatvoreno je, kako kaže, zbog obiteljskih razloga, no vrijeme zatvaranja poklopilo se s prihvaćenjem Nacrta prijedloga zakona o socijalnoj skrbi, koji donosi mnoge promjene u uvjetima i organizaciji takvih domova.
Ponuda i potražnja
U Osijeku, gradu gdje se brojni građani starije životne dobi odlučuju za smještaj u obiteljske domove, nedostaje takvih smještajnih kapaciteta za tu populaciju, pa i zatvaranje samo jednog od njih izaziva probleme, a kamoli činjenica da ih se u bližem okruženju zatvorlo još nekoliko - po jedan u Popovcu, Bilju i na Brijestu. Iako se istovremeno niz domova otvara, odnosno prelazi u ruke drugoga vlasnika, situacija će, ako još nije, postati kaotičnom. Naime, u kratkom je vremenu, ako računamo da je svaki sada zatvoreni obiteljski dom imao 20-ak korisnika, taj alternativni oblik skrbi izgubilo stotinjak starijih odnosno bolesnih osoba. Obiteljima pa ni samim vlasnicima nije bilo nimalo lako ponajprije im to priopćiti, a potom i realizirati drugu lokaciju za smještaj. No nitko, kaže Uglik, nije ostao bez rješenja.
- Uz obiteljske razloge, moj je razlog najam, no moram naglasiti da sam ja samo jedan od vlasnika koji su u posljednje vrijeme zatvorili obiteljski dom. Najavila sam to obiteljima korisnika, koji su sad smješteni dalje - kratko nam je potvrdila Sasha Uglik, koja je, podsjetimo, bila jedna od rijetkih koja je na smještaj primala i osobe koje, primjerice, nemaju kamo nakon bolničkoga liječenja, pa su kod nje boravile dok se obitelj ne snađe. Dobro se toga sjeća i sugrađanka Sanja, čija je majka ondje boravila nekoliko mjeseci nakon izlaska iz bolnice i, kako kaže, ondje je imala svu potrebnu uslugu i skrb.
- Znala sam da je majka u dobrim rukama. Inače, i o drugim domovima te vrste čula sam same pohvale od svojih znanaca. Prema mom mišljenju, jedina razlika između takvog doma i onog državnoga tipa je cijena. No moja majka nije bila na listi Doma za starije i nemoćne osobe Osijek, gdje je cijena povoljna, a kvaliteta, kako sam čula, na visokoj razini - ispričala nam je ta Osječanka.
Lista čekanja
I doista, kako doznajemo od ravnatelja županijskog Doma za starije i nemoćne osobe Osijek Vjekoslava Ćurića, lista čekanja duga je oko pet godina. Naravno, nije moguće predvidjeti kad će se mjesto osloboditi. U dom na Drinskoj nerijetko dolaze korisnici iz obiteljskih domova koji su otprije na listi čekanja. Ravnatelj ističe i da sada, nakon zatvaranja niza obiteljskih domova u okruženju, očekuje još veći pritisak, odnosno veći broj zamolbi za smještaj.
- Znam da je zatvoreno nekoliko obiteljskih domova. Mi imamo listu pružatelja takvih usluga pa korisnike koji čekaju smještaj kod nas upućujemo da se za prvo vrijeme jave njima. Vjerojatno je da su zatvoreni zbog izmjene propisa pa im je teže funkcionirati. No činjenica je da je potreba za smještajem u domove vrlo velika, a sada, nakon zatvaranja čak i manjeg broja njih, bit će i veća - upozorava ravnatelj Ćurić.
Osnovni razlog zatvaranja spomenutih obiteljskih domova na širem osječkom području vjerojatno su (i) izmjene propisa. Podsjetimo, promjene u Zakonu o socijalnoj skrbi inicirane su kad je početkom 2020. godine u Andraševcu izbio požar, u kojem je smrtno stradalo šest korisnika. Zbog tog slučaja, ali i niza drugih domova koji nisu ispunjavali propisane uvjete za tu djelatnost, država je odlučila pooštriti uvjete i potaknuti reorganizaciju domova, što si, očito, neki vlasnici ne žele ili ne mogu priuštiti.
Marija Mihelić
DOMOVIMA PET GODINA ZA PRILAGODBU
Nacrt prijedloga zakona o socijalnoj skrbi usvojen je na sjednici Vlade održanoj 17. studenoga 2021. Izazvao je buru u javnosti, u strahu da će tisuće korisnika obiteljskih domova ostati bez smještaja. Prema objašnjenju Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, preorganzacija je nužna zbog neadekvatne kvalitete usluge i nedostatka stručnog kadra, ali i neodgovarajuće infrastrukture. Obiteljski su domovi dobili rok od pet godina, a alternativa im je da se preorganiziraju u ustanovu socijalne skrbi, odnosno privatni dom, a oni s manjim brojem korisnika, ako to ne mogu, dobit će mogućnost bavljenja udomiteljstvom.
RADNA MJESTA
Zaposleni u udrugama i ustanovama socijalne skrbi iznijeli su podatak da bi na razini Hrvatske nakon ukidanja obiteljskih domova bez smještaja moglo ostati čak sedam tisuća korisnika. Upozorili su i na to da bi bez posla moglo ostati oko 1500 zaposlenih u obiteljskim domovima.
Ministarstvo rada odlučilo se za reorganizaciju nakon pogibije šest korisnika obiteljskog doma u Andraševcu