Prema podatcima Financijske agencije, posljednjeg dana 2021. godine bili su blokirani računi 239,3 tisuće građana, s ukupnom glavnicom duga od 18,1 milijardu kuna. Na dan 31. prosinca blokirane su bile i 15,4 tisuće poslovnih subjekata, čija je ukupna glavnica duga iznosila 4,2 milijarde kuna. Blokiranih poslovnih subjekata je 120 manje, ili 0,8 posto, u odnosu prema studenome 2021. i devet više, ili 0,1 posto, nego u prosincu 2020. Njihov je dug (glavnica) bio 0,7 milijuna kuna (0,02 %) manji u odnosu prema studenome 2021., a 720,5 milijuna kuna (14,7 %) manji u odnosu prema prosincu 2020. Kada je riječ o dugu građana, prema Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje, 31. prosinca 2021. bilo je evidentirano njih 0,8 posto manje nego u prethodnom mjesecu, a 3,3 posto više nego prije godinu dana. Dug potrošača bio je 0,1 posto manji u odnosu prema studenome 2021., a 6,9 posto viši nego u prosincu 2020.

"Najveći dio duga, u iznosu od 5,8 milijardi kuna (bez kamata), odnosio se na dug potrošača bankama kao vjerovnicima, a dug svim financijskim institucijama iznosio je 6,7 milijardi kuna. Udio duga potrošača bankama kao vjerovnicima 31. prosinca 2021. u ukupnom iznosu bio je 32,2 posto, a udio duga svim financijskim institucijama 37 posto", navodi Fina.

Dug veći od milijun kuna ima 1515 potrošača, koji je iznosio 6,9 milijardi kuna. To je u odnosu prema stanju od 31. prosinca 2020. godine 2,2 posto potrošača manje i 5 posto veći iznos duga. "Dominiraju osnove u trajanju dužem od godinu dana, kako po broju potrošača (udio 73,3 %) tako i po iznosu neizvršenih osnova (udio 88,5 %)", stoji u izvješću Fine.

Ako se gledaju blokade poslovnih subjekata po županijama, i dalje su najzaduženiji oni sa sjedištem na području Grada Zagreba, na koje se odnosi 41,6 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje, što je iznos od 1,7 milijardi kuna. To je očekivano, jer je sjedište najvećeg broja poslovnih subjekata u toj županiji. Prema iznosu duga slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 9,3 % (0,4 milijarde kuna), Zagrebačke s udjelom od 7,3 % (0,3 milijarde) i Primorsko-goranske županije s udjelom od 5,7 % (0,2 milijarde). Prema stanju na kraju prosinca 2021., prosječan je dug porastao u jedanaest županija, najmanje u Osječko-baranjskoj (0,9 %), a najviše u Sisačko-moslavačkoj županiji (66,3 %).

Promatrano po djelatnostima, na zaduženost cjelokupnoga gospodarstva najviše utječu poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo, na koje se odnosila 1,1 milijarda kuna, ili 25,9 posto ukupnog iznosa. D.Pav.