Objavljeno 19. siječnja, 2022.
Prvi rezultati prošlogodišnjeg popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Hrvatskoj potvrdili su, nažalost, predviđanja stručnjaka da RH ima manje od četiri milijuna stanovnika, ali i da su Slavonija i Baranja u tom pogledu najviše pogođene u proteklom desetljeću. Iako su sve županije zabilježile pad broja stanovnika, među pet s najvećim brojem izgubljenog stanovništva čak su četiri slavonske županije, a svih pet je među 12 županija koje imaju pad broja stanovnika veći od 10 posto. Podsjetimo, Hrvatska je, prema popisu, u posljednjih 30 godina, u razdoblju od osamostaljenja, izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva.
Rijeka 20.002 manje
Grad Osijek pao je ispod 100 tisuća stanovnika i do te mu okrugle brojke sada nedostaje oko 3200 osoba. Osijek je, prema ovim prvim podatcima Državnog zavoda za statistiku, ostao bez 10,36 posto stanovnika (11.200 osoba) koji su u gradu živjeli prema popisu iz 2011. godine. To znači da je sa 108.048 stanovnika prije deset godina sada u samom gradu Osijeku njih 96.848. Zanimljivo je da se i u Splitu broj stanovnika smanjio za nešto manje od 10 posto, točnije za 9,43 posto, što znači da u tom sjedištu Splitsko-dalmatinske županije sada živi 16.790 stanovnika manje nego prema popisu stanovništva prije deset godina.
Zagreb, hrvatska prijestolnica, u postotku je izgubio najmanji broj stanovnika u odnosu prema ostalim velikim gradovima, što je i razumljivo, no iznenađujući je podatak da je grad Rijeka, kao snažno gospodarsko i turističko središte Primorsko-goranske županije, ali i cijele Hrvatske, izgubio čak 15,55 posto stanovnika tijekom prošlog desetljeća. Rijeka danas ima 20.002 stanovnika manje, što je sigurno porazno za jedan industrijski centar te regije.
Trend pada broja stanovnika vidljiv je svagdje na području pet slavonskih županija. Dok u nekim priobalnim i primorskim dijelovima Hrvatske i ima mjesta, općina i pokoji grad koji je zabilježio i povećanje broja stanovnika, u Osječko-baranjskoj županiji nijedan grad kao nijedna općina time se ne može pohvaliti. Svi su u prošlih deset godina izgubili dio stanovništva. Od gradova na ovom području prednjači Beli Manastir, koji danas ima 20 posto stanovnika manje nego 2011. godine, odnosno približno tri tisuće osoba manje. To znači da je svaki njegov peti stanovnik promijenio mjesto prebivališta. Belišće ima gotovo 18 posto stanovnika manje, oko 15 posto manje imaju Valpovo i Donji Miholjac, Đakovo 14,63 posto, a Našice 11,64 posto. U apsolutnim brojkama, a uzimajući u obzir da je riječ o gradovima koji imaju između 10 i 20 tisuća stanovnika, ovi su podatci zaista krajnje upozoravajući.
S time je suglasan i demograf s Instituta "Ivo Pilar" iz Vukovara Dražen Živić. "Teško je bilo očekivati da će rezultati popisa pokazati nešto drugo u odnosu prema očekivanjima s obzirom na trendove i procjene koje je Državni zavod za statistiku davao i ta me situacija nije iznenadila. Ono što sada mi, međutim, ne znamo, a pitanje je hoćemo li i doznati, koliki je broj stanovnika koji se metodološki uključio u broj stanovnika, a koji su se elektronički popisali iako im je privremeno prebivalište bilo negdje drugdje. Voljeli bismo da se u nadolazećem vremenu i to pokaže jer nije isključena mogućnost da u Hrvatskoj stvarno prebiva i manje od tog broja stanovnika. U ovom trenutku ne znamo kakva je struktura upisanog stanovništva, koliko je popisano kao privremeno odsutno u RH ili inozemstvu i nije nerealno očekivati da je onaj stvarni broj stanovnika koji živi u Hrvatskoj manji možda i za desetak tisuća stanovnika", smatra Živić.
Potreban je registar
Riječ je, naime, o postojanju fiktivnih zdravstvenih osiguranika na što su mnogi demografi već upozoravali navodeći kako je riječ o hrvatskim državljanima, Srbima, koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na Jadranu imaju nekretnine. Precizan je broj teško procijeniti, no ako se to bude željelo ustanoviti, sigurno da postoje načini za to. Prije svega, to bi trebao napraviti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje otkrivajući formalno prijavljene osiguranike koji koriste prava na besplatno zdravstvo u Hrvatskoj, a onda i Porezna uprava. Taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica Europske unije, i preporuka EU-a je da ga članice izrade do kraja ove godine.
Podsjetimo, Hrvatska je u posljednjih 30 godina, u razdoblju od osamostaljenja, izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva. Prema prvim rezultatima, na dan 31. kolovoza 2021. ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 3.888.529 osoba. Broj kućanstava bio je 1.438.423, a stambenih jedinica 2.350.444. U razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio se za 396.360 osoba, odnosno 9,25 posto.
Tomislav Prusina
POTREBNA SURADNJA I PODRŠKA DRŽAVE
Popis stanovništva u utorak je na konferenciji za novinare komentirao i Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda. Rekao je kako je Brodsko-posavska županija u deset godina izgubila 27.973 stanovnika, a grad Slavonski Brod 9102. Jedan od razloga takvih loših demografskih trendova, istaknuo je gradonačelnik, sve je veća stopa mortaliteta, ali i iseljavanje. Međutim, naveo je kako se u Slavonskom Brodu posljednjih godina smanjuje razlika između broja doseljenih i odseljenih. Tako je 2015. broj doseljenih iznosio 722, a broj odseljenih 1503. Pet godina nakon toga broj doseljenih porastao je na 1127 stanovnika, a broj odseljenih smanjio se na 1271. Duspara je nabrojio niz mjera koje se provode kako bi se pomoglo mladim obiteljima i poduzetnicima te rekao kako Grad Slavonski Brod, kao jedinica lokalne samouprave, daje maksimum koji jedan grad može pružiti svojim stanovnicima, “ali za uspješnu provedbu demografskih mjera potrebna je suradnja i podrška države”.
Dražen Živić
demograf
INDEKS STARENJA NAM JE UTROSTRUČEN U ODNOSU NA 1971.
Hrvatska se, prema statističkim kriterijima, ubraja u skupinu demografski najstarijih zemalja u Europi, pa i na svijetu. U Hrvatskoj je 2019. godine prosječna dob bila 43,6 godina. Prosječna je starost stanovništva Hrvatske 1971. bila 34 godine, 1991. godine 39,3 godine, a 2011. je bila 41,8 godina. “Indeks starenja, koji pokazuje odnos između mlade i stare populacije, iznosio je 2019. godine 145,4, što znači da na 100 mladih (do 19 godine) dolazi već 150 stanovnika starijih od 60 godina. U odnosu prema 1971., indeks starenja je utrostručen, što, nema sumnje, pokazuje da je dobna struktura hrvatskoga stanovništva poremećena, da prijeti njezina puna inverzija, da je zbog tih razloga osjetno otežana reproduktivna samorevitalizacija i da će u dugoročnom smislu upravo loša biološka struktura biti ključan negativan demografski, društveni i ekonomski razvojni čimbenik”, kaže Živić.