Novosti
OD PORUKA S DRUŠTVENIH MREŽA DO IZRAVNIH "SUSRETA"

Uvrede i razne prijetnje postale dio svakodnevice zdravstvenih radnika
Objavljeno 17. siječnja, 2022.
Dr. Drenjančević: Svaku agresiju prema nama amortiziramo i uvijek se trudimo shvatiti drugoga i pomoći mu

Medicinsko osoblje i zdravstveni djelatnici, koji već pune dvije godine rade na suzbijanju pandemije koronavirusa, izloženi su učestalim prijetnjama, vrijeđanju i brojnim drugim oblicima netolerantnog ponašanja pojedinaca i skupina, koji im najčešće zamjeraju da ih prisiljavaju na cijepljenje.



Nema evidencije


Nedolični komentari i prijetnje na društvenim mrežama, plakati s uvredljivim porukama na javnim mjestima, direktne prijetnje elektroničkom poštom, izravna ugroza od pacijenata ili članova njihovih obitelji tijekom pregleda ili testiranja - najčešći su oblici nedoličnog ponašanja koje doživljavaju liječnici, medicinske sestre i ostalo zdravstveno osoblje bolnica i drugih zdravstvenih ustanova diljem Hrvatske. Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara, tvrdi kako su medicinske sestre često izložene verbalnim napadima pacijenata ili njihove obitelji, a vrlo su česti slučajevi verbalnog zlostavljanja, koje medicinske sestre ne prijavljuju. "Hrvatska komora medicinskih sestara redovito osuđujuće reagira na takve slučajeve nasilja te od MUP-a traži istragu i kažnjavanje počinitelja sukladno sa zakonom. Komora se kontinuirano zalaže za zaštitu dostojanstva i osiguravanje uvjeta rada koji će medicinskim sestrama omogućiti skrb o pacijentima na profesionalan način i bez prisile raznim oblicima agresivnih ponašanja", kaže Gazić, dodajući da Komora ne raspolaže evidencijom verbalnih i fizičkih napada na medicinske sestre i tehničare. Takvu evidenciju vode u Ministarstvu zdravstva, tvrdi Gazić i nastavlja da su slučajevi psihičkog maltretiranja, vikanja i prijetnji od pacijenata, članova obitelji te drugih osoba prema zdravstvenim radnicima postali dio svakodnevnice velikog broja članova Hrvatske komore medicinskih sestara.


HKMS se krajem listopada obratio Policijskoj upravi zagrebačkoj u vezi s događajem na Hitnom prijemu Kliničkog bolničkog centra Zagreb, kada su četiri osobe napale pacijente i medicinske djelatnike koji su pružali zdravstvenu skrb. HKMS želi posebno istaknuti kako nisu pokazale ni najmanje obzira prema medicinskoj sestri koja je pružala zdravstvenu skrb pacijentu te koja ga je pokušavala i zaštititi ne mareći za vlastitu sigurnost. Iz HKMS-a su predložili češće policijske patrole oko zdravstvenih ustanova, pogotovo oko velikih ustanova, što bi, prema njegovu mišljenju, moglo pomoći u osjećaju sigurnosti zdravstvenih radnika i korisnika zdravstvene zaštite, smatraju u HKMS-u.

Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite KBC-a Osijek, prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević i voditelj Zavoda za kliničku mikrobiologiju ističe kako su zdravstveni djelatnici i medicinsko osoblje i osječkog KBC-a često suočeni s različitim oblicima agresije, no rijetko se događa da dolazi do primjene sile.

"Izloženi smo različitim oblicima stresa i agresivnog djelovanja. To se događa nevezano uz pandemiju, no sada je to, u vrijeme borbe s COVID-om, malo izraženije. Na društvenim mrežama bilo je nekoliko takvih incidenata. Takve pojave najžešće i najstrože osuđujemo. Razmišljalo se o načinu postupanja, no nisu pokrenute bilo kakve radnje usmjerene na prisilno djelovanje policije", objašnjava Drenjančević, dodajući kako uglavnom sve završava verbalnim prijetnjama.

Razumijevanje


Uvjeren je da bismo zapravo u tom kontekstu svi trebali ići u nekom zajedničkom smjeru s ciljem uspješnog nadvladavanja ove krizne situacije, da s najmanje mogućih teškoća iziđemo kao društvo iz toga. "Medicinska znanost bazira svoje postupanje na dokazima i provodi medicinu temeljenu na dokazima. Mi svoje djelovanje uvijek evoluiramo i mijenjamo sukladno s novim spoznajama, dakle to je proces koji se mijenja. To nije nedosljednost u odlučivanju, nego upravo dosljednost u odlučivanju u skladu s poznavanjem novih činjenica. To je zapravo onaj osnovni problem tog nepovjerenja – nekada ljudi rezoniraju da mi rezoniramo drukčije, ali to nije točno. Svaka naša odluka primarno je utemeljena na osnovnom medicinskom postulatu - prvo ne štetiti i onda ostalo, što je jako važno - činiti koristi za zdravlje svakoga. I za onoga tko drukčije misli. Mi uvijek imamo isti interes, a to je učiniti dobro i pomoći u očuvanju zdravlja druge osobe, a primarno ne štetiti nikome", poručuje Drenjančević, naglašavajući da je cijelo njihovo djelovanje potpuno empatično, usmjereno cilju pomoći drugom čovjeku.

Drži kako je agresija druge osobe nekad izraz nemoći, a nekada dolazi zbog niza drugih razloga. "Svaku agresiju prema nama amortiziramo i uvijek ćemo se truditi shvatiti drugoga i pružiti mu pomoć. Suočeni smo svakodnevno s takvim događajima, nalazimo razumijevanja za druge osobe, no voljeli bismo da i one saslušaju nas. Jako je važno da znaju kako je naše djelovanje usmjereno na pomoć drugome i nikada ne štetiti. Neki rizici u medicini sigurno postoje. Da su nas slušali, bilo bi puno manje problema", zaključuje Drenjančević.



Tomislav Prusina
ZATRAŽEN STATUS SLUŽBENIH OSOBA
Hrvatska komora medicinskih sestara u povodu sve učestalijih napada na medicinske sestre obratila se i Ministarstvu pravosuđa tražeći dopune Kaznenog zakona jer njime predviđeno kazneno djelo prisile prema zdravstvenom radniku nije ostvarilo očekivane rezultate. Konkretno, prijedlog HKMS-a je da se zdravstveni radnici uvrste u službene osobe. Smatraju kako bi se na navedeni način ojačala kaznenopravna zaštita zdravstvenih radnika te bi im se omogućilo da obavljaju posao za koji su osposobljeni, a to je zdravstvena zaštita stanovništva Republike Hrvatske. “Zaključno želimo naglasiti kako je ovo trenutak za preventivno djelovanje u svrhu sprječavanja nesretnih događaja u budućnosti. Ovim putem želimo apelirati da se u što skorijem roku pristupi predloženim zakonskim izmjenama, a kako bi se moglo spriječiti ponavljanje nesretnih događaja iz naše prošlosti. Naši zdravstveni radnici nesebično se žrtvuju svaki dan u radu s pacijentima te je naša odgovornost omogućiti im sigurno radno okruženje, gdje mogu raditi bez straha za vlastiti tjelesni integritet ili život”, kažu u HKMS-u.

U 11 MJESECI EVIDENTIRANO 5366 PRIJETNJI
Iz Ministarstva unutarnjih poslova su nam na upit o broju prijetnji zdravstvenim djelatnicima odgovorili kako statističke podatke ne vode prema profesiji osobe, stoga ih ne mogu ni dostaviti. “Također vas obavještavamo kako ne vodimo evidenciju dojava, tj. prijava građana prema temi, s obzirom na to da se tek kriminalističkim istraživanjem može utvrditi o kojem se kaznenom djelu radi. Općenito možemo reći kako smo u 2020. godini evidentirali 5572 kaznena djela prijetnje, a u 11 mjeseci 2021. godine evidentirano je njih 5366”, poručuju iz MUP-a. Kazneno djelo prijetnje opisano je u članku 139. Kaznenog zakona, koji ovisno o razini prijetnje kaže da će se počinitelj takvog djela kazniti zatvorom od jedne do pet godina. Prijetnje za koje se utvrdi da imaju za cilj prestrašiti ili uznemiriti osobu progone se prema privatnoj tužbi, a u drugim se slučajevima progoni prema prijedlogu.

SIGURNOST NIJE NA DOBROJ RAZINI
Da nasilje nad medicinskim sestrama, koje može eskalirati i do razine ugrožavanja njihovih života, postaje sve veći problem, pokazali su i rezultati istraživanja koje je Hrvatska komora medicinskih sestara provela prije pandemije, 2018. godine, upravo o nasilju nad medicinskim sestrama tijekom obavljanja njihove djelatnosti. Pokazalo se kako čak 95 posto medicinskih sestara smatra da fizička zaštita i sigurnost u zdravstvenim ustanovama nisu na odgovarajućoj razini, da su se u 73 posto ustanova dogodili napadi na medicinske sestre u posljednjih pet godina, kako više od pola ustanova nema zaštitarsku službu od 0 do 24 sata, a devet ih posto tu službu ima samo tijekom noći te kako je čak 89 posto medicinskih sestara doživjelo verbalno ili fizičko nasilje u vrijeme obavljanja svoje djelatnosti.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana