Prema prvim rezultatima popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021., koji je proveo Državni zavod za statistiku, Hrvatska ima 3,888.529 stanovnika, 1.438.423 kućanstva i 2.350.444 stambene jedinice.
Ti su podatci uglavnom potvrdili očekivanja demografa i drugih stručnjaka koji su najavljivali da Hrvatska nema ni četiri milijuna stanovnika. Naime, u odnosu prema popisu stanovništva iz 2011. godine, kada je bilo 4.284.889, sada je 9,25 posto manje stanovnika, odnosno 396.360 manje. Broj kućanstava je smanjen za 5,31 posto, odnosno za 80.615, dok se broj stambenih jedinica povećao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice. Od 2011. do 2021. broj stanovnika smanjio se za više od 10 posto u 12 županija, broj kućanstava za više od 10 posto u pet županija, dok se broj stambenih jedinica povećao za više od 10 posto u četiri županije. Među pet županija s najvećim smanjenjem broja stanovnika četiri su slavonske županije.
Smanjenje svuda
Podatci pokazuju kako se broj stanovnika smanjio u svim županijama. Najmanji gubitak je u Gradu Zagrebu, 2,54 posto, odnosno 20.073 stanovnika, zatim u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 5,47 posto (6706 stanovnika) te u Zadarskoj županiji 5,69 posto (9677 stanovnika). Najveći pad broja stanovnika bilježi Vukovarsko-srijemska županija, gdje je on smanjen za 19,54 posto, odnosno za 35.083 stanovnika. Slijede Sisačko-moslavačka županija s padom od 18,49 posto, odnosno 31.890 stanovnika, te Brodsko-posavska županija gdje je zabilježen pad za 17,53 posto, odnosno 27.793 stanovnika. U Osječko-baranjskoj županiji postotak pada broja stanovnika u odnosu prema 2011. iznosi 14,95 posto, no zanimljivo da je prema broju osoba to 45.551, što je apsolutno najveći broj izgubljenih stanovnika u usporedbi sa svim županijama. U proteklih deset godina broj stanovnika u svih pet slavonskih županija smanjio se za 136.217. Prema rezultatima novog popisa stanovništva, Osijek ima 96.848 stanovnika.
Broj kućanstava je također pao u svim županijama, a najveći se bilježi u Sisačko-moslavačkoj (14,70 posto), Vukovarsko-srijemskoj županiji (11,83 posto), Ličko-senjskoj županiji (11,23 posto). Najmanji pad broja kućanstava je u Zagrebu (0,92 posto), Zadarskoj županiji (1,18 posto) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,54 posto). Broj stanova je povećan u gotovo svim županijama, a najveći rast broja stambenih jedinica zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (12,54 posto) i Šibensko-kninskoj (11,75 posto). Pad je, pak, zabilježen u četiri županije, a najveći u Sisačko-moslavačkoj (6,88 posto).
Rezultati nisu iznenadili Dražena Živića, demografa s Instituta “Ivo Pilar” iz Vukovara, koji tvrdi da imaju niže vrijednosti nego što je očekivao. “Očito je da su silazni trendovi potvrđeni već i prije podatcima i kretanjima u bioreprodukciji i migracijama sada dobili i svoju potvrdu u ovim rezultatima. Ovakav gubitak nije zabilježen ni u ratno vrijeme. Smanjenje broja stanovnika za trećinu je veće nego u popisu stanovništva između 1991. i 2001. godine”, podsjeća Živić upozoravajući kako treba biti oprezan s usporedbama popisa jer valja dobro proučiti metodologiju objavljivanja i ocjenu DZS-a koju će vjerojatno dati kada objave konačne rezultate.
Dramatični problemi
Postoje li nekakve sive zone koje omogućavaju da podatci daju u nekom manjem dijelu i iskrivljenu sliku, pita se Živić. “Nema, međutim, nikakve sumnje da je taj demografski gubitak velik. Kada se objave i strukturna obilježja, ta ocjena o ‘demografskoj zimi’ Hrvatske bit će još veća nego što ovaj broj o bazi stanovnika govori”, smatra naš sugovornik. Naglašava da je pet županija istočne Hrvatske preuzelo primat u negativnim demografskim trendovima kada se govori o nacionalnom prostoru.
”Nekada su to bile neke priobalne županije, potom Bjelovarsko-bilogorska županija i gorska Hrvatska, a sada primat preuzima istočna Hrvatska. Prostori koji imaju jaču i bolju gospodarsku aktivnost, prije svega kroz turizam, poput Dubrovačke i Zadarske županije, bilježe smanjenje, ali ono je daleko manje intenzivno nego istočnoravničarski prostor. Očito se ovdje zbivaju dramatični problemi u smislu gospodarskog razvoja, odnosa društva koji su pridonijeli smanjenju nataliteta i porastu emigracije. To je sada vidljivo”, govori Živić. Napominje da je sada veliko pitanje kako država s tako velikim smanjenjem broja stanovnika u 10 godina može planirati nekakav razvoj. “To nije samo pitanje nedostatka radne snage, već i pitanje tko će podmirivati različita davanja, od komunalnih usluga do svih drugih usluga koje jamče kvalitetu življenja. Ono što se proteklo desetljeće planiralo i provodilo u smislu demografske revitalizacije, sada se pokazalo da je bilo nedovoljno za probleme u kojima se nalazimo”, zaključuje Živić.
Predstavljajući prve rezultate popisa, ravnateljica DZS-a Lidija Brković kazala je da se digitalizacija popisa u prvoj fazi pokazala kao velika prednost u epidemiološkim okolnostima. “Tu je mogućnost iskoristilo više od 40.000 stanovnika. Ovo je najsloženije statističko istraživanje. Kvalitetno planiranje i odlučivanje može se provoditi samo na temelju statističkih podataka. Uvijek kažemo da je popis najbogatiji izvor podataka neke države i načinu kako njezini stanovnici žive. Napomenula bih da su svi podatci službena tajna i upotrebljavat će se isključivo za statističke svrhe. Popis je obuhvatio područje RH i ne odnosi se na iseljeništvo”, dodala je Brković, podsjetivši da je u drugoj fazi popisa na terenu popisivalo gotovo 8000 popisivača.
Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kazao je da migracijska statistika ima podatke koje DZS uzima od MUP-a. “Ta razlika pokazuje da ima građana koji su se iselili, a nisu odjavili svoje boravište u RH”, kaže Plesac.
Na predstavljanju je također rečeno kako nitko ne može jamčiti da su svi stanovnici popisani. Koliko god da se provode popisi, ni jedan nije obuhvatio sve popisne jedinice. Najavljeno je kako će DZS tijekom obrade podataka koristiti sve postojeće administrativne podatke za nadoknadu nedostajućih podataka. Najvažnije su baze HZZO-a, HZMO-a i ostalih institucija.
Tomislav Prusina
ŽUPAN DEKANIĆ
Moramo pojačati napore i mjere
Podatke iz popisa stanovništva prema kojima je Vukovarsko-srijemska županija u deset godina izgubila 36.083 stanovnika, čak 19,54 posto, komentirao je vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić rekavši kako ga nisu iznenadili. “Nažalost, rezultat je očekivan, a ako uzmemo 1991. kao referentnu točku, on je još dramatičniji. Događa nam se sve ono što i ostalim zemljama koje su ušle u Europsku uniju. Odljev radno sposobnog stanovništva teško je, gotovo nemoguće, zaustaviti. Ova vlada je učinila goleme napore kako bi što više ljudi zadržala ovdje, no iz ovih rezultata je vidljivo da će ti napori morati biti još opsežniji i konkretniji. Od kada sam župan, uveli smo više demografskih mjera kojima nastojimo zadržati stanovništvo i učiniti ove prostore ugodnijima za život”, rekao je. M.F.
TREBA SE UOZBILJITI I PUNO RADITI
Demograf Dražen Živić ustvrdio je da ovako podijeljeno društvo kakvo je naše teško može računati na bolje demografske parametre. “Ako nam je nedostajao, sada smo zapravo dobili još jedan čvrst dokaz da demografsko stanje u Hrvatskoj nije, a sada čini se još dugo vremena neće ni biti, onaj okvir koji će omogućiti gospodarski napredak, društvenu stabilnost i nacionalnu sigurnost ovoga prostora. Znam da će sada političari i neki drugi pronalaziti mnoštvo razloga i govoriti da je moglo biti i gore da nismo radili to što smo radili, što možda ima i neko utemeljenje, ali to je slaba utjeha u činjenici da nam se prostor prazni, da nam strukture stanovništva pokazuju duboku ostarjelost i demografsku krizu iz koje ne može proizići ništa dobro. Treba se uozbiljiti i raditi. Kako će oni koji su najodgovorniji za funkcioniranje države opravdavati te brojke. Neke financijske injekcije neće ništa popraviti dok je stanje u državi i društvu takvo kakvo je i dok je percepcija građana takva kakva je”, smatra Živić.
Dražen Živić
demograf
Nema nikakve sumnje da je demografski gubitak velik. Kada se objave i strukturna obilježja, ta ocjena o “demografskoj zimi” Hrvatske bit će još veća nego što ovaj broj o bazi stanovnika govori.
RJEŠENJE - MIGRACIJE
”U posljednje dvije godine rekordno je visok negativni prirodni prirast isključivo zbog znatnog povećanja broja umrlih u pandemiji, dok je broj rođenih ostao više-manje sličan u posljednjih pet godina, prosječno oko 36 tisuća”, kaže demograf Ivan Čipin. Stoga ističe da postoji samo jedan demografski proces na koji se možemo osloniti ako želimo usporiti ili preokrenuti depopulaciju, a to su migracije. “Ne trebamo očekivati neki značajniji porast broja rođenih, pa čak niti da dostignemo brojku od 40 tisuća rođenih godišnje. Ne možemo smanjiti broj umrlih značajnije ispod 50 tisuća. Ali na migracije država može utjecati te nositelji političke vlasti trebaju odlučiti na koji način”, poručuje Ivan Čipin. H
BROJ I MANJI?
Zanimljivo je da je u Vukovaru broj stanovnika manji u odnosu prema popisu iz 2011., ali je veći u odnosu prema procijenjenom broju iz 2020.” kaže Živić. “Sada je pitanje i koliko je elektronsko popisivanje pridonijelo iskrivljenoj slici. Koliko je u tom broju u Vukovaru popisanih elektronskim putem na način da ne žive tu, ali su se popisali? Sada Vukovar ima 23.536 stanovnika, što je za tisuću više od procjene DZS-a, a to će biti sigurno manje u konačnim rezultatima. I sam sam procjenjivao da će Vukovar pasti ispod 20 tisuća jer je sve upućivalo na to, ali se to nije dogodilo. Metodologija je omogućila rezultate koji su neočekivani. Nije isključena mogućnost da u Hrvatskoj stvarno prebiva i manje od ovog broja stanovnika”, vjeruje Živić.
IVO TURK
Najveći popisni pad od osamostaljenja
Demograf Ivo Turk s Instituta “Ivo Pilar” ističe da je to najveći popisni pad od hrvatskog osamostaljenja, što znači da Hrvatska u posljednjih deset godina gubi stanovništvo najvećim intenzitetom u usporedbi s prijašnjim popisnim razdobljima. Iako broj stanovnika Hrvatske cijelo vrijeme pada, popis stanovništva 2011. pokazao je pad od 3,4 posto u odnosu prema 2001., a popis iz 2001. zabilježio je pad stanovnika od 7,25 posto u odnosu prema 1991. “To samo po sebi dovoljno govori o negativnim i lošim demografskim pokazateljima u Hrvatskoj. Treba napomenuti da to nije ni najgora stvar, jer treba još vidjeti koja je dobno-spolna struktura stanovništva”, ističe Turk. Ističe kako se može očekivati da će podaci o dobnoj strukturi pokazati još veći broj starijih osoba u odnosu prema mladima. H