U nastavku serijala "S Inom na kavi", ekskluzivno u Magazinu Glasa Slavonije u ovom broju gostuje NJ.E. Parviz Esmaeili, veleposlanik Islamske Republike Iran u Republici Hrvatskoj.

Gospodine veleposlaniče, koji su prioriteti Vaše diplomatske aktivnosti u Hrvatskoj?

- Kao iranski veleposlanik u Hrvatskoj, moja glavna dužnost je razvijati odnose dviju zemalja u svim sektorima - političkom, gospodarskom, kulturnom, znanstvenom i akademskom. To su moji prioriteti. Na taj način pokušavam približiti i bolje upoznati državne službenike, privatni sektor, tvrtke, gospodarstvenike, kulturnu i akademsku elitu, a, što je najvažnije, ljude dviju zemalja. Prema mom mišljenju, razmjena informacija i komunikacija najvažniji je dio naše diplomatske misije.

U kojim područjima očekujete napredak u bilateralnim odnosima?

- Srećom, u političkom sektoru bilateralnih odnosa imamo puno bolju situaciju nego u drugim sektorima, ali iz prve ruke vidim volju i želju visokih dužnosnika obiju zemalja za održavanjem i razvojem odnosa. Odnosi dviju država započeli su na najbolji način, od samog osamostaljenja Hrvatske. Iran je odmah nakon proglašenja neovisnosti priznao Republiku Hrvatsku i povijest će pamtiti da je bio prva muslimanska i prva azijska država koja je to učinila.

Osim toga, imamo dobru situaciju u kulturnom sektoru zbog mnogih sličnosti i interesa naroda Irana i Hrvatske. Tijekom 20 mjeseci svoje misije dosta sam pažnje posvetio razvoju kulturnih i društvenih odnosa, jer smatram da kultura produbljuje i stabilizira odnose između dvije zemlje. Nedavno je objavljen putopis g. Hrvoja Rupčića "U zemlji plemenitih ljudi", o putovanju kroz moju zemlju. Prodana je u velikom broju primjeraka, a prevedena je i na farsi. Umjetnici obiju zemalja također aktivno sudjeluju gostujući na raznim festivalima. Korona je zaustavila mnoge političke i gospodarske aktivnosti, ali nije uspjela ugasiti kulturu i umjetnost.

Nažalost, u trgovinskom sektoru jednostrane i opresivne američke sankcije ozbiljno su naštetile gospodarstvu i interesima iranskih i hrvatskih tvrtki iako su gospodarski akteri obiju zemalja željni suradnje. Poštujući interese hrvatskih tvrtki, nastojao sam osigurati uvjete za njihovu suradnju s iranskom stranom na način da ne budu suočeni s ekonomskim rizicima. Drago mi je da se, unatoč teškim okolnostima sankcija i pandemije koronavirusa, naša trgovinska razmjena povećala i diverzificirala. Naši gospodarstvenici i obrtnici u prošlosti su imali vrlo dobre odnose i imaju vrijednu povijest te suradnje. Ali kako vrijeme prolazi, kontakti (poznanstva) moraju se ažurirati. To je ono čime se bavim od početka svog mandata. Prema mom mišljenju, postoji veća potreba za razmjenom informacija i utvrđivanjem velikih kapaciteta i sposobnosti dviju strana za gospodarskom suradnjom.

Jeste li imali priliku posjetiti neke dijelove Hrvatske i što vas je posebno zanimalo?

- Pandemija je uvela stroga ograničenja u diplomatskim i putnim programima. Ipak, iskoristio sam svaku priliku da putujem u različite gradove i upoznam kulturnu elitu, obrtnike i ljude Hrvatske. Mnoge hrvatske tvrtke imaju vrlo visok potencijal za natjecanje u tehnologiji i razvoju tržišta. Hrvatska zaslužuje veći udio u regionalnoj i međunarodnoj trgovini u industriji, poljoprivredi i uslugama.

Bitna karakteristika hrvatskog naroda je pristojnost, ljubav prema kulturi i vrijednosti života. Hrvati su sretan narod i žele mir i spokoj. Naizgled mali narod, ali velikog duha. Zato moje poštovanje i interes za hrvatski narod stalno raste. Možda su povijesne veze i iskreni interes dviju nacija učinili njihov životni stil, pa čak i njihovu književnost, vrlo sličnima.

Iran je zemlja bogate povijesti, tradicije i kulture. Kako koristite te goleme potencijale...?

- Iran je jedna od zemalja koje se smatraju kolijevkom svjetske civilizacije. Iran je kroz povijest bio zemlja pravednih vladara, a Povelja o ljudskim pravima kralja Kira, kao najstariji i najznačajniji tekst o ljudskim pravima, dio je blaga Ujedinjenih naroda. Iran također ima najviše mjesta koje je UNESCO uvrstio u svjetsku baštinu. Narod s bogatom povijesnom i kulturnom baštinom nikada neće biti izoliran. I moja nacija je to dokazala. Stoga, povijest i kultura Irana, osim što su bogato nasljeđe našeg društva, također su i važan dio svjetske baštine. Nastojeći dijeliti vrijednosti ove baštine s drugim zemljama i narodima, gradimo međusobno razumijevanje. U Hrvatskoj mi je zadatak po tom pitanju puno lakši. Hrvati, zbog brojnih sličnosti i poznavanja iranske kulture, povijesti i civilizacije, brže primaju našu poruku, a ponekad su čak i hrabriji i ispred nas.

Prigodom boravka u Iranu bilo mi je nevjerojatno vidjeti vaše dućane pune raznih domaćih proizvoda. Jeste li samodostatni u proizvodnji za stanovnike zemlje?

- Znate da je Iran jedna od najbogatijih zemalja svijeta po energetskim resursima, rudama i prirodi. Ali još je važnije da postoje talentirani mladi Iranci koji uvijek imaju najbolje rezultate na svjetskim znanstveno-tehnološkim olimpijadama. Iran je sada među 10 najboljih zemalja u svijetu u područjima kao što su nanotehnologija, biotehnologija, genetika i neke industrijske kategorije. Na sreću, infrastruktura lake i teške industrije u našoj zemlji vrlo je pouzdana. Napravili smo veliki napredak u proizvodnji hrane i kućanskih aparata. U mnogim područjima smo sami sebi dovoljni i unatoč sankcijama, naše tržište nije izolirano i ljudi mogu kupovati raznoliku robu. Nekim proizvodima nije moguće zadovoljiti potražnju 85 milijuna ljudi i, naravno, dio svojih potreba uvozimo.

Možete li naše čitatelje upoznati sa značajkama iranske gastronomije?

- Iranska kuhinja je umjetnički satkano vrhunsko nutricionističko djelo. Tu su utkani drevna mudrost i znanje o kvaliteti i zdravlju, kombinacija pojedinih namirnica, o upotrebi začina ne samo zbog okusa već i zbog zdravlja. Ali nije dovoljno govoriti samo o karakteristikama iranske hrane, morate je vidjeti i okusiti. Različite regije u Iranu imaju svoju hranu i stoga imamo veliku raznolikost. U svakoj regiji Irana i među različitim etničkim skupinama ponekad imamo desetke vrsta hrane, od kojih mnoge koriste više povrća i žitarica nego mesa. Jedno od naših tradicionalnih i ukusnih jela je ono pod nazivom "Abgoosht - Âbgušt". Riječ je o kombinaciji mesa s korisnim masnoćama, mahunarkama, povrćem i raznim začinima. Razna variva, često poslužena s rižom, čine veliki dio iranske kuhinje, poput gulaša, povrtnog temeljca ili nadjeva. U isto vrijeme Iranci pripremaju ukusnu hranu i ćevape, kebab od raznih vrsta mesa. Imamo najmanje 20 različitih vrsta ćevapa. Ono što iransku hranu čini posebnom je način pripreme i začini koji se koriste. Sigurno ste se susreli s raznolikošću iranske kuhinje tijekom svog putovanja Iranom, i zahvaljujem što ste je upoznali i što ste prepoznali iransku kulturu...

Svijet se suočava s energetskom krizom i potrebom za smanjenjem onečišćenja okoliša. Koje alternativne izvore energije vidite u budućnosti?

- Na samitu o klimi u Glasgowu u studenome vidjeli smo da svjetski čelnici, pod pritiskom javnog mnijenja i ekoloških aktivista, kao i prirodnim katastrofama izazvanim degradacijom okoliša, razmišljaju o zajedničkom donošenju odluka za smanjenje emisije ugljika i stakleničkih plinova. Činjenica je da su razvijene zemlje, posebno u prošlom stoljeću, slijedile obrasce razvoja ne obazirući se na okoliš. Bili su toliko nepromišljeni u korištenju fosilnih goriva da su već potrošili udio koji pripada zemljama u razvoju. Oni koji su sami stvorili ovakvu situaciju, trebali bi dati sve od sebe da se stanje popravi umjesto da samo kreiraju parole za zaštitu okoliša. Priroda, tj. okoliš, nema granice, pa se mogu zaštititi samo globalno, zajedničkim naporima i solidarnošću. Sada, unatoč visokim troškovima, ne preostaje nam ništa drugo nego okrenuti se obnovljivoj energiji. U Europi bilježimo sve veću pozornost na proizvodnju zelene i obnovljive energije. U Iranu, srećom, imamo značajnu mogućnost korištenja solarne energije i vjetra i to razvijamo. Istodobno, planiramo proširenje mirnodopskog i sigurnog korištenja nuklearne energije, unatoč visokim cijenama i nepravednom političkom pritisku.

Čekaju li nas ozbiljne društvene promjene u budućnosti s obzirom na moguću nestabilnost sadašnjih sustava?

- Društvene promjene bit će neizbježne zbog raznih razloga, uključujući okoliš i tehnologiju. Priroda ljudskog života također je isprepletena promjenama. Ono što vjerojatno zabrinjava je zapanjujuća brzina društvenih promjena pod utjecajem brzine tehnološkog napretka, posebice u području komunikacije. Postupno će se formirati kohezivne ljudske mreže koje će biti bez granica, ali će imati veliki utjecaj na vladine odluke i međunarodne procese. Prema mom mišljenju, najvažnija trenutna potreba i izazov čovječanstva je upravljanje, prilagodba i koordinacija tim razvojem. To nije nimalo lak zadatak, ali koncept budućeg razvoja uvelike ovisi o tome.

Kako riješiti problem afganistanskih izbjeglica...? Iran ih je primio velik broj proteklih godina...

- Ovo za nas nije novo pitanje. S problemom afganistanskih izbjeglica suočavamo se gotovo 40 godina. Tijekom okupacije Afganistana od strane bivšeg Sovjetskog Saveza dolazak velikog broja afganistanskih izbjeglica pogodio je i Iran. Mi smo ih ugostili na već duže od četiri desetljeća. Možete zamisliti kako je bilo teško ugostiti bar tri milijuna Afganistanaca, dok je zemlja bila pritisnuta ratom koji je nametnuo Irak, kao i opresivnim američkim sankcijama.

Nismo maltretirali tražitelje azila niti smo ih koristili kao alat za političke ucjene. Ugostili smo afganistanske izbjeglice bez ikakve međunarodne ili regionalne pomoći i tretirali ih kao svoje građane. Trenutno oko 400.000 učenika osnovnih i srednjih škola te 20.000 afganistanskih studenata, poput iranske djece, besplatno studira u školama i na sveučilištima. Svih ovih godina trudili smo se pomoći Afganistanu da stvori državu u koju se kao u svoju domovinu njezini građani mogu bezbrižno vratiti. Nažalost, politika američke vlade svojim ratnim stilom i vojnom nazočnošću dugom dva desetljeća, a potom brzim i neodgovornim odlaskom iz Afganistana, ne mareći za sudbinu ljudi, osujetila je sve napore proteklih godina da se stanje u toj zemlji normalizira.

Dakle, rješenje je jasno - doprinijeti stabilnosti, sigurnosti, razvoju i prosperitetu u Afganistanu. Uvjeti života u ovoj zemlji trebali bi biti normalni. No, s obzirom na trenutnu situaciju i ponašanje međunarodne zajednice, nažalost, nema optimističnih izgleda za narod te zemlje.

Kakvo je Vaše mišljenje o korištenju društvenih medija poput Facebooka i Twittera u diplomaciji, naravno, s obzirom na mogućnost manipulacije informacijama?

- Društvene mreže su dijete tehnologije i ne mogu se zanemariti. Baš kao što i putovanje automobilom, avionom, pa čak i svemirskim brodom ne možete zanemariti. Svaka tehnologija inherentno krije i mogućnosti i prijetnje. Kao što je korištenje društvenih medija prisutno u svakidašnjem životu društva, tako i diplomacija mora iskoristiti svoje prilike. I, naravno, kako u privatnom životu tako u na diplomatskim dužnostima, treba izbjegavati zamke što je više moguće.

Prije desetak godina sigurnosne i obavještajne agencije mislile su da se informacije mogu čuvati u crnoj kutiji ili potpuno kontrolirati. Ali postupno su priznavali da je "curenje informacija" stvarna i neizbježna prijetnja. Pokazalo se da bi se, pokušavajući što bolje zaštititi svoje podatke, trebali naviknuti živjeti iza prozirnog stakla.

Ali sada se suočavamo s izazovnijom prijetnjom zvanom "manipulacija informacijama". Trebamo koristiti društvene mreže, ali i smisliti rješenje za eventualnu štetu. Naravno, i IT stručnjaci i kreatori popularnih društvenih mreža poput Facebooka i Twittera također moraju biti svjesni svoje odgovornosti u tom smislu. Za njih je prihvatljivo da imaju poslovne ciljeve, ali ne smiju zanemariti prava korisnika, uključujući transparentnost informacija. Jer manipulacija informacijama i pretvaranje društvenih mreža u alate za "političke mreže" umanjit će njihovu vjerodostojnost.

Za kraj, još jedna moja impresija o Iranu - najbolje datulje koje sam ikada jela bile su u Isfahanu. Mogu li se naći i na policama hrvatskih trgovina?

- U Iranu postoji mnogo regija za proizvodnju datulja, a proizvode čak i najbolje datulje na svijetu. Iranske hurme pokušali smo uvesti na hrvatsko tržište izravno iz Irana, a ne preko velikih europskih zemalja. Na sreću, uspjeli smo prošlog mjeseca uvesti prvu pošiljku iranskih datulja izravno u Hrvatsku. Naravno, pregovaramo s nekoliko hrvatskih tvrtki o isporuci ostalih iranskih prehrambenih artikala poput pistacija, lješnjaka, badema i orašastih plodova izravno na hrvatsko potrošačko tržište po razumnoj cijeni, a dobre kvalitete.