Objavljeno 13. siječnja, 2022.
Cijene ilegalnih droga na europskom tržištu više su nego na drugim tržištima
Krijumčarima droge Hrvatska služi uglavnom kao tranzitno područje prema bogatom zapadu Europe. Samo dio droge ostaje u Hrvatskoj. Svjesni su toga i operativci Odjela za droge Ministarstva unutarnjih poslova, pa u suradnji s policijama drugih zemalja i Interpolom pokušavaju prekinuti narkodilerske lance.
Velika potražnja
U Hrvatskoj je do sada bio najpoznatiji tzv. Balkanski put droge, cestovni šverc iz smjera Srbije, no posljednjih se godina intenzivirao pomorski pravac, a njegovo otkrivanje donijelo je nekoliko rekordnih zapljena kokaina i heroina. Dubrovačka je policija tako u utorak izvijestila o najvećoj zapljeni heroina u Hrvatskoj, ukupno 220 kilograma, a koji vuče podrijetlo iz Turske, te o zapljeni 62 kilograma kokaina iz Kolumbije. Obje pošiljke droge pronađene su prije nekoliko mjeseci u Luci Ploče, heroin u listopadu, a kokain u studenome, skrivene u brodovima.
Policajcima i istražiteljima PNUSKOK-a odmah je bilo jasno da je droga bila namijenjena stranom tržištu, heroin konkretno Belgiji. MUP nije odmah izvijestio o rekordnoj zapljeni heroina jer su namjeravali identificirati šefove narkolanca, kako proizvođače heroina tako i krajnjeg naručitelja. Prema riječima Dražena Rastovića, voditelja Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a, prikupljalo se što više dokaza o organizatorima krijumčarenja. "Europa je sve više cilj međunarodnog kriminala i međunarodnih zločinačkih organizacija, a luke su im ulaznica na željeno tlo. Riječ je o globalnom trendu hiperprodukcije svih vrsta droga, ali, s druge strane, i velikoj potražnji, popularizaciji trošenja droga kao prihvatljivog stila života. U Europi imate veliku potražnju za drogama, to je novo veliko tržište", kaže Rastović.
"S obzirom na to da znamo odakle je heroin i kokain dolazio i s obzirom na to da prema kriminalističkom istraživanju znamo gdje je išao, moralo se pričekati kako bi se osim hrvatske policije u kriminalističko istraživanje uključile i policije susjednih zemalja i zemalja zapadne Europe. Oni su na svojem području proveli određena kriminalistička istraživanja jer znamo da ni heroin ni kokain nisu bili namijenjeni hrvatskom tržištu nego zapadnoj Europi", rekao je Ivan Pavličević, načelnik PU dubrovačko-neretvanske.
Za razliku od najnovijeg slučaja prekomorskog šverca droge, pošiljka kokaina od 575 kilograma, vrijedna oko 65 milijuna eura, pronađena u ožujku također u Luci Ploče skrivena među bananama, okončana je uhićenjem triju osoba koje su došle po "teret". Protiv njih je u međuvremenu podignuta optužnica i sva trojica su još u pritvoru. Zanimljiv je i slučaj iz srpnja prošle godine kada su zaposlenici trgovine u Pločama također među bananama pronašli 18 kilograma kokaina. Ta pošiljka nije stigla iz Luke Ploče, već iz Zagreba.
Suradnja kriminalaca
Dražen Rastović iz PNUSKOK-a kaže kako su sve policije svijeta svjesne da će šverca droge uvijek biti i da je Europa narkodilerima jedan od glavnih ciljeva zbog platežne moći krajnjih korisnika. "Cijene na europskom tržištu ilegalnih droga više su nego na nekim drugim tradicionalnim tržištima. U Europskoj uniji također ima velikih razlika u policijskim organizacijama, u postupcima, zakonima. Imate situaciju da ćete u jednoj državi za istu količinu droge dobiti šest godina zatvora, a u drugoj 5000 eura kazne. To je iznimno lukrativno tržište i zna se da zločinačke organizacije nisu u opasnosti jer ovdje nema oduzimanja imovine niti kazne od 500 godina zatvora", rekao je Rastović.
Evidentna je i suradnja međunarodnih kriminalaca. I dok države možda nemaju najbolje odnose, vidljivo je na primjeru Hrvatske i Srbije, kriminalci iz tih zemalja vrlo kvalitetno surađuju. Posljednjih mjeseci i godina upravo je nekoliko državljana Hrvatske i Srbije uhićeno u Južnoj Americi, i to prilikom dogovaranja isporuke velikih količina droga, uglavnom kokaina. Također, najmanje tri skipera uhićena su zbog šverca velike količine kokaina u jedrilicama u španjolskim teritorijalnim vodama.
"Igra lovice" policije i međunarodnih dilera droge nastavit će se i dalje, a dio pošiljki heroina i kokaina na svom putu do krajnjih konzumenata proći će i kroz Hrvatsku. Narkodileri na taj način pokušavaju disperzirati distribuciju iz Južne Amerike i Azije jer su velike europske luke, poput Rotterdama ili Hamburga, pod strogom kontrolom tamošnje policije. Na hrvatskoj policiji je da suradnjom s Interpolom, DEA-om i policijama drugih država razmjenjuje informacije jer će jedino tako moći smanjiti krijumčarenje droga.
Milan Bugarić
REKORDNA ZAPLJENA NA BAJAKOVU
Heroin, policija to jako dobro zna, ima startnu poziciju u Turskoj, a najčešći način švercanja je preko “Balkanskog puta droge”, cestovnim pravcem preko Grčke, Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske i Slovenije prema zapadu Europe. Gotovo sva ta droga samo tranzitira prema zapadu, a u Hrvatskoj ostaju tek “mrvice”. Do sada najveća zapljena heroina na granici sa Srbijom, na Bajakovu, zabilježena je u travnju 2015. godine. Tada su carinici i policajci drogu otkrili u dostavnom VW Caddyju njemačkih registracijskih oznaka kojim je upravljao turski državljanin, dok je suvozač bio njemački državljanin turskog podrijetla. Do zapljene je došlo kada je vozilo zaustavljeno u sklopu redovne kontrole, a carinici su prilikom pregleda podvozja uočili nadograđeni dio koji je skrivao dodatan prostor u podu. I carinici su ostali u šoku vidjevši heroin upakiran u 261 paket različitih veličina. Obojica švercera su u međuvremenu osuđena na zatvorske kazne, dok je zaplijenjeni heroin na kraju završio u visokoj peći cementare u Našicama.
TURSKA NAJVEĆI "IZVOZNIK" HEROINA
Prema podatcima i statistikama Europola, najveći izvoznik heroina u Europu je Turska, a distributivni centar smješten je u Istanbulu. S druge strane, jeftinija marihuana uzgaja se najčešće na Kosovu i u Albaniji, a nakon branja i sušenja dobro uhodanim kanalima plasira se na zapad prema krajnjim konzumentima. Stoga ne čudi što se marihuana zna zaplijeniti i na graničnim prijelazima Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, te Crnom Gorom (prijelaz Karasovići). Narkodilerski vrh lanca najčešće je zaštićen od pogleda policije i carinika. Prijevoz “robe” u već pripremljenom prijevoznom sredstvu u 99 posto slučajeva odrađuju “kuriri”, koji pri tome ne znaju imena osoba u narkolancu, nego samo adresu do koje treba doći i predati vozilo. Iznos koji tzv. kurir dobije za prijevoz “robe” je zanemariv u odnosu prema cijeni koju droga postiže na ulici.