Objavljeno 13. siječnja, 2022.
Imat ćemo paket koji će spriječiti veći udar na standard građana, kaže Plenković
Vlada će izići s cjelovitim paketom mjera za ublažavanje učinka rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković. "Imamo niz alata na raspolaganju, bilo da su u pitanju određene mjere ili aktivnosti najvećega distributera - a to je HEP - koji također može poduzeti određene mjere, regulatori, a u konačnici i Vlada. Tako da ćemo do trenutka kada to pitanje postane aktualno imati cijeli paket koji će olakšati, odnosno spriječiti veći udar na standard građana", rekao je Plenković.
Neizvjesnost
Nije govorio detaljno u kojem će smjeru ići Vladine mjere - hoće li se reagirati glede cijena energenata, nižeg PDV-a, vaučera za struju i drugih rješenja o kojima se nagađa. Premijer je istaknuo da u odnosu prema drugima zemljama EU-a u Hrvatskoj struja i plin posljednjih mjeseci nisu poskupjeli. "To se dogodilo zato što smo tiho radili, razgovarali i gledali da nema udara na standard građana", rekao je. Najavio je da će Vlada u oblikovanju mjera, koje bi građanima i gospodarstvu trebale olakšati izvjesno poskupljenje struje i plina od 1. travnja, primijeniti načelo koje je primijenila i kod politike očuvanja radnih mjesta, a to je cjelovitost svojih politika. U tom smislu, rekao je, Vlada će "učiniti sve da, kada završi sezona grijanja, prije toga donese okvir politika i mjera koje će smanjiti bilo kakav udar na standard građana, a koji bi bio izazvan rastom cijena energenata, što je i globalni trend".
Distributeri i opskrbljivači zasad govore o različitim iznosima, pa je i dalje neizvjesno kakve cijene građani mogu očekivati. Što se tiče distributera i opskrbljivača, povećanje cijena je udar i na njih, posebice ako se ograniči cijena po kojoj će nešto prodavati građanima. Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić rekao je ovaj tjedan da će Vlada učiniti sve kako bi poskupljenje plina i struje bilo što manje. Komentirajući informaciju iz medija prema kojoj su distributeri plina uputili dopis Vladi kojim upozoravaju da će biti u gubicima ako ne podignu cijene, rekao je da su kao Vlada, kroz regulatorni okvir i mjere koje su poduzeli, učinili sve da do poskupljenja struje i plina ne dođe do 1. travnja, kada završava plinska sezona. "Što se tiče cijene struje, funkcionirali smo u nešto široj paleti odluka. Ono što će uslijediti od travnja je korekcija cijena nagore. Cijena struje je rasla u vrlo visokim postocima na razini cijelog EU-a, i to nije moguće izbjeći. Ministarstvo će u sljedećim tjednima učiniti da ta korekcija bude što je moguće blaža", rekao je Ćorić.
Na Hrvatskom radiju istaknuo je i kako je za 2021. bila veća inflacija i da će to rezultati za prosinac potvrditi, ali je dobro što će ona kod nas biti nešto niža od prosjeka EU-a. "Ova će godina do travnja donijeti korekciju cijena struje i plina, i to Hrvatska, kao i nijedna druga članica EU-a, ne može izbjeći. Nije nevažno kako će se cijene plina i struje kretati u sljedeća dva i pol mjeseca, radi kalkulacija i procjena cijena za dalje. Ako se gleda 2021., porast cijene plina bio bi značajan. Upravo zato ćemo pričekati još neko vrijeme. Ove godine nas može dočekati smirenje stanja na plinskom tržištu i rješenje geostrateških pitanja na relaciji EU - Rusija. Kontinuirano analiziramo situaciju i reagirat ćemo na vrijeme", rekao je Ćorić, dodajući da će učiniti sve da spriječe rast cijena kakav su doživjele druge zemlje EU-a. U istoj emisiji zastupnik HSU-a Silvano Hrelja rekao je kako će vrijeme u kojem živimo postavljati pred nas goleme izazove na koje moramo kao društvo odgovoriti suradnjom, a ne svađom. "Država mora sve mjere koje ima na raspolaganju iskoristiti da se u što je moguće manjoj mjeri preliju na standard građana, naročito siromašnih umirovljenika. Vjerujem da država ima dovoljno mehanizama da zaštiti one najsiromašnije i socijalno najugroženije. Vaučeri su samo jedan od instrumenata koji se mogu koristiti", rekao je Hrelja. "Hrvatska treba samodostatnost u proizvodnji hrane i energetsku samodostatnost. To nije pitanje i obveza samo ove vlade nego i svih generacija u Hrvatskoj", zaključio je. SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, pak, rekao je kako očekuje intervenciju Vlade i kaže da će SDP biti oko toga glasan u Saboru. "Ključni je problem tržište finalnih proizvoda. Treba jačati agenciju za zaštitu tržišta nadmetanja koja može reagirati i udariti po trgovačkim lancima i smanjivati barijere, što je posao ministra gospodarstva. Samo se tako može utjecati na dodatnu liberalizaciju maloprodaje. Predložit ćemo da se uvedu vaučeri za plin za socijalne skupine, reformu poljoprivredne politike i jednokratne transfere socijalno ugroženima", rekao je.
Poskupljenja svagdje
U mnogim dijelovima Europe energetski cjenovni udari već su stvarnost. Primjerice, Švedska će pomoći kućanstvima koja je najteže pogodilo poskupljenje struje, izjavio je ministar financija Mikael Damberg, dodavši da je vlada za pomoć izdvojila šest milijardi kruna (584 milijuna eura). Vlada će pogođenim kućanstvima pokriti troškove struje tri mjeseca, počevši od prosinca, maksimalnim iznosom od 2000 kruna mjesečno po kućanstvu. Pripremljeni iznos pokrit će troškove oko 1,8 milijuna kućanstava. "To su izvanredne mjere za izvanrednu situaciju", rekao je. Cijene električne energije u Švedskoj porasle su proteklih mjeseci, osobito na jugu zemlje, iako blaže nego u mnogim drugim dijelovima Europe. Švedska proizvodi struju uglavnom u domaćim hidroelektranama, nuklearnim reaktorima i vjetroelektranama, a plin je iz domaćih bušotina, no cijene diktiraju međunarodna tržišta, što znači da poskupljenja pogađaju i švedske potrošače.
Igor Bošnjak
NESTAŠICA STRUJE?
Francuska će ove zime dopustiti da njezine posljednje dvije operativne elektrane na ugljen rade pojačano kako bi se spriječila opasnost od nestašice električne energije, kao posljedice zatvaranja nekih nuklearnih elektrana, javlja Radio France Internationale. Očekuje se donošenje vladine uredbe, koja će omogućiti rad elektrana na ugljen 1000 sati mjesečno do 28. veljače, za razliku od 700 sati dopuštenih za cijelu godine. Ugljen obično pokriva do 2 % energetskih potreba Francuske, daleko iza nuklearne energije koja je zaslužna za 70 % proizvedene struje. Njemački mediji promptno su upozorili na ovaj paradoks usred nesuglasica Berlina i Pariza oko energetske politike. Iako se Njemačka još uvijek uvelike oslanja na ugljen, postupno ga ukida, ali i nuklearnu energiju – potonju do kraja 2022. – s općom namjerom oslanjanja na obnovljive izvore u proizvodnji 80 % potreba za strujom. Francuska pak s desetak od svojih 56 nuklearnih reaktora, zatvorenih radi održavanja, ne proizvodi toliko energije kao inače, a njezina “nuklearna flota” sada je na 78 % proizvodnog kapaciteta dok niske temperature pojačavaju strah od nedostatka električne energije. Europska je komisija 31. prosinca 2021. predstavila kontroverzni prijedlog za označavanje nuklearnih i plinskih elektrana kao “zelenih”, a Francuska je bila glavni zagovaratelj.