Postupnim dodavanjem pepela, vapnenca i stajskog gnojiva u jesen, popravlja se loša struktura tla, ali uvijek treba biti oprezan i koristiti manje količine svake godine. Nakon što smo počistili vrt od bilja koje je završilo svoj životni vijek, odlažući ga na kompostnu hrpu, krećemo s pripremom gredica za zimu. Zemlju u vrtu nemojte prekopavati, nego samo razrahlite vilama. Ovaj postupak prozračivanja tla posebno se primjenjuje na teškim glinastim tlima, što će omogućiti slobodan protok veće količine oborina, ali i potreban dotok zraka.

Sunčano vrijeme omogućuje da obavimo većinu radova u vrtu i pripremimo ga za pravu zimu. Nakon orezivanja grmova i voćaka, košnje travnjaka, voćnjaka i dijelova oko okućnice te svakodnevnog prikupljanja lišća, potrebno je svu tu organsku masu reciklirati. Naime, mnogi se pitaju što učiniti s gomilom lišća i granja nakon orezivanja, pa većina njih pribjegava dobro iskušanoj metodi spaljivanja te na taj način uništavaju dragocjenu organsku masu koja je tako potrebna našem zemljištu. Sva ta masa može se kompostirati na različite načine. Jedan od načina je slaganje kompostne hrpe i pravljenje vrtnog komposta. Velike količine lišća najbolje je posebno odložiti u zaseban spremnik za lišće, jer je potrebno više vremena za razgradnju kako bi se stvorio tzv. listinac.

U većim vrtovima zna se dogoditi da ni nakon slaganja nekoliko kompostnih hrpa još ima dovoljno neiskorištene organske mase koju je potrebno reciklirati. Stoga na gredice treba slagati više slojeva organske mase, i to na način da se slaže i zelena i smeđa masa, kao kad se slaže kompostna hrpa. Promatrajući prirodu možemo dobiti uvid u prirodan proces koji se neprestano odvija, pogotovo ako obratimo pozornost na šumsko tlo koje nikad nije golo, nego je prekriveno debelim slojem različite organske mase koja se postupno razlaže uz pomoć brojnih mikroorganizama i kišnih glista, stvarajući tako plodan humus prepun svih vrsta hranjiva nužnih za rast drveća, raslinja, i svih drugih biljaka koje se smjenjuju u svom životnom ciklusu. Primjenjujući načela organske obrade tla, strukturu tla u svom vrtu postupno i strpljivo mijenjamo te polako stvaramo plodan humus koji će biti hrana našim biljkama. Najviše pozornosti i truda treba uložiti u hranjenje tla i s nestrpljenjem očekivati proljeće kada ćemo vidjeti rezultate ovakvog načina vrtlarenja. Ovaj način održavanja vrta u početku traži mnogo uloženog znanja, truda i upornosti, ali nakon nekoliko godina, kada se uspostavi prirodna ravnoteža i sloj bogatog humusa na tlu, naše biljke postaju otpornije i zaštićene od većine bolesti i štetnika, a naš vrt postaje vrt koji više nije potrebno prekopavati i boriti se s korovima, jer na humusnom tlu manje rastu korovi, prozračnije je i mnogo ga je lakše održavati.

Dobro je na svaku gredicu baciti nekoliko kilograma pijeska koji sadrži brojne minerale i bogat je kalcijem, ali dobro ga je dodavati postupno na zbijena i tvrda tla (glinasta), kako bi se stvorio povoljan vodozračni odnos. Naime, glinasta tla ne propuštaju dobro veće količine oborina te se voda skuplja na površini, što dovodi do zaleđivanja, a u proljeće, kada sunce isuši natopljenu zemlju, ona se stvrdne i bude poput kamena te ju je vrlo teško obrađivati. Prazne gredice pognojite u tankom sloju svježim ekološkim konjskim gnojivom pomiješanim sa slamom, a one na kojima ima još povrća (salata, špinat, poriluk, mrkva, cikla...), pospite vrtnim kompostom. Stajnjak treba prekriti lišćem, također u tanjem sloju kako bi se brže razgradilo, ponegdje dodavajući sjeckano granje, vrtni kompost i pokošenu travu, kako bi se stvorio rastresit sloj, a to će ubrzati proces kompostiranja. Lišće breze liječi tlo i brzo se razlaže te stoga svugdje treba dodati bar jedan dio brezinog, uz dodatak i drugog lišća. Najbolje je koristiti mješavinu različitog lišća koje će biti mješavina različitih mineralnih komponenti. Slaganjem smeđih i zelenih dijelova direktno na zemlji ubrzava se proces kompostiranja, pa se treba nadati da će se do proljeća pretvoriti u plodan humus. Ako se sve ne razgradi do početka proljetne sjetve, potrebno je bar tjedan dana prije razmaknuti svu neprerađenu organsku masu u stranu kako bi se tlo prosušilo i zagrijalo.