Kako bi mogli izgledati gradovi budućnosti u post-COVID okruženju pitanje je na koje odgovore nudi novi Deloitteov izvještaj o urbanoj transformaciji koji gradovima može služiti kao smjernica u kreiranju održivosti, otpornosti i prosperiteta. Izvještaj “Urbana budućnost sa svrhom: 12 trendova koji oblikuju budućnost gradova do 2030. godine” pokazuje na koji način gradovi mogu koristiti ove trendove kao vodič za bolju izgradnju koristeći tehnologiju i inovacije, navodi Deloitte.

”Ovi trendovi ne samo da mogu pomoći vladama u razvoju strategije urbane transformacije, već ih mogu i uputiti kako da na najbolji način izbalansiraju kratkoročne pritiske s dugoročnim potrebama”, izjavio je Dejan Obradović, menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja.

Oslanjajući se na uvide istraživača, kreatora politika i gradskih lidera, jedan od trendova uključuje zeleno planiranje javnih površina. “Sve na 15 minuta” je trend prema kojemu urbanisti imaju za cilj osmisliti i kvartove tako da se glavni sadržaji nalaze na 15 minuta hoda ili vožnje biciklom, s više zelenih površina i pješačkih i biciklističkih staza. Cilj je smanjenje emisije ugljikova dioksida popraćeno smanjenjem upotrebe automobila, kao i jačanje decentralizacije gdje bi svaka četvrt imala sve što je nužno za nesmetan život i rad. Također, vlade diljem svijeta proaktivno provode rješenja usmjerena na inkluziju, s ciljem da svi imaju ista prava i mogućnosti – od pristupa stanovanju i infrastrukturi do jednakih prilika za zapošljavanje. Bitno je i da gradovi razvijaju ekosustave zdravstvene zaštite koji se ne fokusiraju samo na dijagnosticiranje i liječenje bolesti, već i na prevenciju i rane intervencije koristeći digitalne tehnologije. Gradovi budućnosti zamišljeni su s mnogo više pješačkih i biciklističkih staza, ali i brojnim promjenama kad je u pitanju kretanje ljudi koje će se u idućemo desetljeću ubrzati elektrifikacijom, autonomnom vožnjom, pametnom i povezanom infrastrukturom... Deloitte navodi i “ekosustav digitalnih inovacija” kao jedan od trendova. Naime, nastojeći privući talente, omogućiti kreativnost i potaknuti disruptivno razmišljanje, gradovi trebaju promovirati nove izvore zapošljavanja i gospodarski rast koji se odnosi na tehnološke inovacije.

Gradovi se moraju razvijati i tako da budu dizajnirani u skladu s potrebama svojih građana. U okviru razvijanja inicijative pametnih gradova ne treba zaboraviti cyber sigurnost i privatnost jer bi u suprotnom sve moglo rezultirati iznimno ranjivim okruženjem za ključnu infrastrukturu, ali i za građane. Koristeći digitalne tehnologije, gradovi mogu koristiti podatke za optimizaciju potrošnje energije i korištenje resursa u zgradama i komunalnim uslugama. Gradovi će sve više funkcionirati i uz pomoć umjetne inteligencije, bitne u automatizaciji operacija, rješavanju problema, ali i kako bi bili sigurniji za građane, a istovremeno zaštitili privatnost i osnovna ljudska prava.