(U) njihovom je slučaju pobjeda doslovce slatka! Kako i ne bi bila kada su ju Suđenice glagoljaške izvojevale osmislivši bombonijeru Glagoljadu.

Suđenice glagoljaške studentice su diplomskoga studija hrvatskoga jezika i književnosti i povijesti (s pedagogijom i engleskim jezikom i književnosti) Dora Rašić, Daria Nedić i Ana Čičković, koje su osvojile prvo mjesto na 3. Milenijskom natjecanju iz kreativne industrije, u prosincu 2021., održanome na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, uz organizacijsku pratnju Instituta Andizet. Pod mentorskim vodstvom doc. dr. sc. Vere Blažević Krezić, pobijedile su u natjecateljskoj kategoriji Kreativni planet, namijenjenoj visokoškolskoj odgojno-obrazovnoj razini. Inspirirala ih je krovna tema glagoljice i glagoljaštva te su svojom slatkom Glagoljadom uspjele istodobno afirmirati raznovrsne sektore kreativne industrije - dizajn, pisanu baštinu, vizualne i primijenjene umjetnosti, nove medije... Njihov je projekt k tome društveno odgovoran i inkluzivan s obzirom na to da su svoju bombonijeru izradile uz pomoć korisnika Društva za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama.



"Cilj je projekta popularizirati glagoljicu primjenom postupaka vizualne i primijenjene umjetnosti te novih medija (šivanje, crtanje, tehnika stripa, trodimenzionalni ispis itd.). Konačan proizvod - bombonijera Glagoljada - afirmira Godinu čitanja, Godinu Marka Marulića i 500. obljetnicu tiskanja najstarijega hrvatskim jezikom sročenoga epa - Judite. U ulozi naziva slova javljaju se imena slavenske i hrvatske dopreporodne, ponajviše glagoljske (i ćirilske) književnosti. Što im put otvara Marulićeva Judita, ne treba nas čuditi. Ta i njezin je tvorac u svoje doba poštivao predšasnike - začinjavce glagoljaše! Iznova određivati sudbinu glagoljice, kojom se danas i blaguje znanje, mogu samo mitskom predajom inicirane Suđenice glagoljaške, čijim je nasljeđem usmjerena misija istoimenoga natjecateljskog tima", ponosno su objavili s Filozofskoga fakulteta. Podsjetimo, na toj je sastavnici Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera svojedobno osmišljena i Glagoljaška večer(a) (Gastronomia Cyrillomethodianska), nagrađeni projekt prof. dr. sc. Milice Lukić i doc. dr. sc. Vere Blažević Krezić.

"Profesorica nam je prvo dala ideju za božićne čestitke, a potom smo počele razmišljati o adventskome kalendaru u koji bismo umetale te čestitke. Kako je prva asocijacija na adventski kalendar čokolada, naša su se misli počele rojiti oko te, ‘čokoladne‘ ideje. Ipak, zaključile smo kako bismo više voljele da naš proizvod nije za samo jedno razdoblje u godini, nego da bude funkcionalan svih dvanaest mjeseci. Odluka je pala na bombonijeru, a kako smo sve kao male imale slovarice, zaključile smo da će se uz bombonijeru slovaricu mnogi lakše vezati. Profesorica je potom predložila da u projekt uključimo i segment vezan uz žene u staroj hrvatskoj književnosti, a mi smo došle na ideju o Juditi. Budući da smo sve tri s nastavničkoga smjera, poželjele smo na taj način zaštititi to važno djelo hrvatske književnosti, nepravedno neželjeno u školskoj lektiri. Dok Britanci, primjerice, slave svoju književnu baštinu u svim segmentima kreativne industrije, recimo Shakespeareova su djela na razglednicama i u stripovima, mi svojoj okrećemo leđa. Zato smo odlučile neke primjere dobre prakse prenijeti na našega Marulića", korak po korak objašnjava nastanak Glagoljade studentica Dora Rašić, autorica ilustracija na ambalaži bombonijere koje je izradila na temelju, uvjetno rečeno, šablona koje je našla na internetu, a ona ih je potom interpretirala, odnosno reinterpretirala slijedeći svoju viziju.

Čokoladne su komponente bombonijere izrađene uz pomoć članova osječkog Društva za pomoć osobama s intelektualnim poteškoćama, gdje Dora inače volontira. Kalupe u koje su lijevali čokoladu načinile su trodimenzionalnim ispisom, a dizajn su slova preuzele s mrežnih stranica Staroslavenskoga instituta. Tako su ove kreativne studentice i njihova mentorica glagoljicu učinile - jestivom! Samokritično kažu kako recept za samu čokoladu s vremenom treba doraditi, što će možda učiniti s nekim od konditora kojima u bliskoj budućnosti namjeravaju predstaviti svoj proizvod. Također, uvelike promišljaju o proširenju takoreći brenda Suđenice glagoljaške.

"Taj nam je naziv predložila naša profesorica, jer su suđenice u staroslavenskoj mitologiji bile tri vile (a nas smo tri u timu!), koje su nagoviještale djetetovu sudbinu (a mi nagovješćujemo - i mijenjamo - sudbinu glagoljice u 21. stoljeću). Razmišljale smo napraviti i rajfove za kosu, lutkice, pregače s natpisom Blagujmo znanje!, što je moto našega brenda", otkriva planove Dora.

Doc. Blažević Krezić naziva ih sa simpatijama - malom manufakturom. "Znanje kao polazište u ovom obliku popularizacije raznoliko je, pa i same su kolegice ne samo kroatistice nego i povjesničarke, anglistice, pedagoginje...", dodaje mentorica. Dora ističe kako su, obuhvativši ne samo hrvatsku nego i sveslavensku glagoljsku baštinu, otvorile i veće tržište za svoje proizvode.

"Važna nam je ukorijenjenost u znanstvenoj istini, odnosno slavenski i slavistički kontekst iz kojega glagoljica izvire. Budući da su u pitanju stručnjakinje (sve su, kao studentice 5. godine, blizu diplome, nap.a.), one znaju kakav je to kontekst i zato se naslanjaju na narativni okvir koji nije samo hrvatski književnojezični, nego sveslavenski. Naravno, s hrvatskim predznakom, jer mi pripadamo toj kulturi, filologiji i nacionalnoj povijesti. Meni se zgodnima čine i riječi našega biskupa Strossmayera, pokrovitelja glagoljice: - Dajte djeci imena koja dolaze iz ćirilometodskog konteksta, nazivajte ih imenima iz te naše baštine! Studentice su u ovom projektu uspjele i to - izvući na površinu zaboravljena imena iz stare hrvatske (glagoljske) književnosti da ih primjerice populariziraju među mladim roditeljima", spominje zanimljiv aspekt projekta doc. Blažević Krezić (i sama uporna popularizatorica i promotorica baštinskih sadržaja, dobitnica Državne nagrade za znanost te Nagrade HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u RH, nap.a.).

Mentorica iskreno pohvaljuje studentice što su, prema njezinu mišljenju, detaljno zahvatile u cijelu pisanu tradiciju, "jer u uputnicama je cijeli spektar naše žanrovski nijansirane pismenosti od 9. do 19 stoljeća, što i jest priča o glagoljičkoj baštini u Hrvata. Lijepo je da se i na ovaj način toga spominjemo". Drži kako studentice svojim projektom ne samo da idu ukorak s vremenom, nego ga i anticipiraju. "Kolegice uistinu imaju sijaset ideja i vrlo su uspješne u njihovoj realizaciji. Od kutije bombonijere koja imitira mramor podsjećajući na epigrafiku, odnosno spomeničku baštinu koja je često ostvarena u kamenu, preko crno-bijele tehnike koja imitira tiskovine, glagoljičke misale, brevijare, sve do akrofonijskoga načela zastupljenoga u nazivima slova, jer ono nas podsjeća i na tradiciju glagoljskih početnica... Jednako važno, otvorile su instagramski profil za svoj proizvod, darujući mu život i u virtualnoj stvarnosti", nabraja mentorica.

"Za svaku karticu s imenom iz naše bombonijere postoji objava na instagramskom profilu Suđenice glagoljaške, gdje je dodatno objašnjena njihova biografija, poput prave enciklopedijske natuknice. Svakim je danom sve više pratitelja, nadamo se da ćemo novim projektima i novim sadržajima zadržati zanimanje sadašnjih i privući nove", kaže studentica Daria Nedić.

Za ovakav ih je ozbiljan projekt osnažio njihov fakultet, ali i Rotor kreativne industrije Instituta Andizet. Dora je kao njegova polaznica baš ondje osvijestila da je sposobna izlaziti iz strogih okvira svoje buduće struke. Dora, Daria i Ana (bila je spriječena sudjelovati u razgovoru za Glas, nap.a.), usudile su se baš to - blagovati znanje. Ono će ih daleko odvesti, nesumnjivo.