Ekonomija
PRIHODI SU RASLI, TROŠKOVI JOŠ VIŠE

Cijene hrane rastu, proizvođači propadaju
Objavljeno 10. siječnja, 2022.
Rastu i troškovi proizvodnje te se profit prelijeva dobavljačima energenata

Kako je objavila Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), cijene hrane porasle su u svijetu četvrti mjesec zaredom i dostigle najvišu razinu u 10 godina, a sve to potaknuto je snažnom potražnjom za pšenicom i mliječnim proizvodima.



Godina je krenula uz nestabilnu trgovinu prema ugovorima za buduće isporuke, a tržišta uljarica bila su gotovo izbrisana zbog suše u Južnoj Americi i poplava u Maleziji.

- Cijene pšenice dosegnule su najvišu razinu od svibnja 2011. godine zbog zabrinutosti koju su izazvale izvansezonske kiše u Australiji i neizvjesnosti zbog mogućih promjena izvoznog režima u Rusiji. Šećer je poskupio za 1,4 posto u odnosu prema listopadu ponajprije zbog viših cijena etanola koje su potaknule uzgajivače šećerne trske da se usmjere u sektor proizvodnje alkohola - objasnio je FAO. Više cijene hrane dodatno su potaknule inflaciju u razdoblju oporavka gospodarstva od pandemijske krize, a FAO je upozorio da viši troškovi dovode u opasnost siromašnije stanovništvo u zemljama koje se oslanjaju na uvoz.

Lančana reakcija


Kako se sve to odražava na hrvatske, poglavito slavonske, proizvođače hrane, govori Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera d.o.o. Vinkovci koji okuplja 100-tinjak proizvođača hrane koji su osnovali šest udruga klastera proizvođača - jaja, orašastih plodova, sira, mesa i mesnih proizvoda, voća i voćnih proizvoda te lubenica i sve na razini Vukovarsko-srijemske županije, a ustrojili su i sektor proizvodnja jaja iz slobodnog uzgoja.

Podolar drži kako ćemo 2021. pamtiti po snažnom rastu cijena osnovnih životnih proizvoda, a do takvog udara došlo je zbog rasta cijena energenata, posebice plina i goriva, početkom godine, zatim nestašice i rasta cijena žitarica početkom drugog kvartala, poskupjela su umjetna gnojiva, zaštitna sredstva i druge komponente u proizvodnji hrane i uslijedila je lančana reakcija.

- Cijena hrane je u globalnim razmjerima porasla za gotovo 30 posto, a gledano pojedinačno, prema nacionalnim ekonomijama, poskupljenja su varirala, ovisno o strukturi proizvodnje, samodostatnosti u proizvodnji, ovisnosti o uvoznim komponentama, intervencijama vlade itd. Prosječan rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj u posljednjem kvartalu 2021. ili, prevedeno, inflacija, iznosio je prema službenim podatcima 3,8 posto. Pretpostavka je da bi u takvim okolnostima proizvođači hrane trebali značajno profitirati i biti motivirani za veću proizvodnju. Činjenice, međutim, govore da baš i nije tako i da profit koji se pojavio nije završio u njihovim džepovima, pogotovo ne u džepovima malih proizvođača. Gledajući naše okruženje, našu županiju, možemo konstatirati da je rast cijena u protekloj godini išao naruku proizvođačima pšenice i ječma jer su im se poklopile relativno visoke otkupne cijene i niski troškovi proizvodnje koji su uglavnom nastali krajem 2020. ili početkom 2021. kada se rast cijena energenata i repromaterijala još nije zahuktao. Profitirali su oni proizvođači koji nisu žurili s prodajom kukuruza ili soje iz žetve 2020., ali to su iznimni slučajevi. Visoke otkupne cijene kukuruza i soje iz žetve prošle godine neutralizirane su, nažalost, niskim prinosima i proizvođači tu nisu imali neke velike benefite – kaže Zdenko Podolar, dodavši kako je stočna hrana, gdje su osnovne komponente kukuruz i uvozna soja, tijekom godine poskupjela i do 50 posto. Budući da je to daleko najveća stavka u strukturi troškova stočarske proizvodnje, za očekivati je ili bi bilo logično da otkupne cijene mesa, mlijeka, jaja i drugih proizvoda porastu za bar 20 do 25 posto.

Pad proizvodnje


No to se nije dogodilo i ne samo da rast cijena neće motivirati proizvođače na veću proizvodnju, ocjenjuje Podolar, nego će neproporcionalan rast ulaznih cijena i troškova u odnosu prema prodajnim cijenama dovesti do stagnacije ili čak do pada proizvodnje u nekim granama.

- Činjenica je da su prihodi od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda nešto veći. Međutim, troškovi proizvodnje su još više porasli i time umanjili zaradu koja se prelila dobavljačima energenata i repromaterijala. Može se očekivati da će cijene u prvoj polovini 2022. i dalje rasti, a najavljeni rast cijena energenata, umjetnog gnojiva, stočne hrane i sjemenske robe ne daje previše razloga za optimizam. Past se kupovna moć građana. U takvim okolnostima mali proizvođači domaćih proizvoda bit će u sve nepovoljnijoj situaciji jer će im veće tržišne niše (trgovački lanci, ugostitelji, hotelijeri …) biti sve nedostupnije – kaže Podolar i procjenjuje situaciju s pozicije Agro-klastera i članova i partnera i gledajući stanje po pojedinim sektorima i granama.



Miroslav Flego
Zdenko Podolar

direktor Agro-klastera

Mali proizvođači dovedeni su u neizvjesnu i nezavidnu situaciju, teško će opstati

”Proizvođači jaja ne mogu biti zadovoljni. Cijena stočne hrane porasla je za 50 posto i očekuje se i daljnji rast, a otkupne i prodajne cijene kod proizvođača porasle su tek za nekoliko postotaka. Mali proizvođači dovedeni su u vrlo tešku situaciju i teško će opstati, dok su profitirali veliki proizvođači i uvoznici koji nude jaja iz kaveznog ili podnog uzgoja. Proizvođači voća i povrća mogu biti zadovoljni situacijom na tržištu u proteklom razdoblju, no teško je očekivati da će se trenutno stanje i održati jer je riječ o sektoru koji je vrlo izložen uvozu. Situacija u preradi voća i povrća i dalje je vrlo loša za male proizvođače jer se teško nose s cijenama koje nudi industrija. Veliki potencijal i veliki iskorak su napravili proizvođači orašastih proizvoda. Cijene lješnjaka i oraha zabilježile su rast i u vrijeme blagdana. Potencijal ove djelatnosti je na našem području uistinu velik, a ohrabruje da se posljednjih godina pojavio velik broj novih proizvođača. Rast cijena orašastih proizvoda neće biti velik u idućem razdoblju, ali ako ulazni troškovi ostanu na trenutnim razinama, proizvođači će biti zadovoljni.”

Nužno je udruživanje poljoprivrednka
- Cijene u sektoru proizvodnje mesa i suhomesnatih proizvoda zabilježile su rast, ali nedovoljan da bi neutralizirao rast ulaznih troškova. Ohrabruje činjenica da potražnja za domaćim mesom i suhomesnatim proizvodima kontinuirano raste, a to daje razlog za optimizam kada je u pitanju i usklađivanje proizvođačkih i prodajnih cijena. U tom sektoru zamjetan je rast registriranih proizvođača, pa je očekivano da će na policama i na jelovnicima biti sve već broj domaćih proizvoda. Mliječni proizvodi su u proteklom razdoblju zabilježili značajan rast cijena i ubuduće se može očekivati stabilizacija. Potencijal tog tržišta je velik i potražnja za domaćim sirom i sličnim proizvodima je stalna, no kapaciteti malih proizvođača su limitirani i podložni sezonskim i blagdanskim udarima kada se “tempira” rast dok tijekom godine stagnira. Za iskorak u ovom sektoru osobito je značajno udruživanje proizvođača - kaže Podolar.

Možda ste propustili...

DRASTIČNO POSKUPLJENJE KRMIVA

Ugrožena čak trećina peradara u Hrvatskoj

DANIEL SUSSKIND NA FUTURE TENSEU O BUDUĆNOSTI RADA I OBRAZOVANJA

Kako će izgledati "svijet bez posla"?

NAKON ŠTO JE INDIJA ZABRANILA IZVOZ

Cijena pšenice dodatno skočila na tržištima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana