Tijekom zimskih, hladnih mjeseci mnogi odluče zatvoriti se u vlastitom domu ili izlaziti isključivo u zatvorene prostore. Na neke će ljude nedostatak sunca jače utjecati, pogotovo ako vole provoditi vrijeme u prirodi.

Depresivan osjećaj javlja se u kasnoj jeseni, kada posljednje lišće s krošnja padne na tlo, mraz prekrije zemlju, a sunce sve ranije zalazi. Zimi su dani kraći, stoga smo manje izloženi suncu. Istraživanja pokazuju kako je najvažnije odmah ujutro dobiti dozu svjetlosti, čak i ako je od umjetnog svjetla. Međutim, bez obzira na zimu, osjećaj usamljenosti, pogotovo u gradovima, veliki je mentalni zdravstveni problem i može povećati rizik od smrti za 45 posto, upozoravaju znanstvenici. Usamljenim osobama srednje životne dobi prijeti gotovo dvostruko veći rizik za demenciju, pokazuju rezultati istraživanja. Jedno od rješenja je i dodir s prirodom. Usamljenost može povećati rizik od smrti više od onečišćenja zraka, pretilosti ili prekomjerne konzumacije alkohola. Usamljenost nije problem koji pogađa samo starije ljude. Ovaj osjećaj može se javiti i kod mlađih žena i muškaraca, a može utjecati i na kvalitetu sna. Riječ je o prvoj studiji koja analizira kako okolina može utjecati na usamljenost, a podatci su prikupljeni preko aplikacije za pametne telefone. Pokazalo se da gužve povećavaju osjećaj usamljenosti prosječno 39 posto. Nasuprot tome, kada su ljudi mogli vidjeti drveće ili nebo, ili čuti ptice, osjećaj usamljenosti pao je za 28 posto. Osjećaj društvene uključenosti također je smanjio osjećaj usamljenosti za 21 posto, a kada su se ti osjećaji poklopili s kontaktom s prirodom, blagotvorni učinak je pojačan za daljnjih 18 posto. Zato je potrebno provoditi posebne mjere koje povećavaju socijalnu uključenost i kontakt s prirodom, posebno u gusto naseljenim gradovima. Poznato je da vrijeme provedeno u prirodi pospješuje dobrobit, a procjenjuje se da šetnje po šumi uvelike smanjuju probleme s mentalnim zdravljem. Zeleni punktovi u gradovima mogli bi smanjiti usamljenost jačanjem osjećaja privrženosti nekom mjestu ili pružanjem više prilika za druženje.

Istraživanje je prikupilo podatke od stanovnika gradova diljem svijeta s pomoću aplikacije Urban Mind. Ljudi su bili potaknuti da tri puta dnevno tijekom dva tjedna odgovore na jednostavna pitanja o usamljenosti, prenaseljenosti, socijalnoj uključenosti i kontaktu s prirodom. Više od 750 ljudi dalo je 16.600 odgovora na pitanja među kojima su bila i "osjećate li se dobrodošli među ljudima oko sebe" i "možete li sada vidjeti drveće". Ispitanici su se samoinicijativno uključivali u studiju i stoga nisu bili reprezentativni uzorak šire populacije. Odavno je poznato da pristup prirodnom okruženju može potaknuti društvene interakcije i povezanost. Ova studija dodaje dodatnu težinu postojećim dokazima o našoj sklonosti prema prirodnom okruženju i potencijalnim dobrobitima za društvo. Gradovi su vjerojatno jedina staništa koja rastu velikom brzinom.