Analizirajući tržište rada i njegove potrebe, Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine izdaje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja učenika i studenata za sve županije i gradove u Hrvatskoj. U svim županijama, pa tako i u Osječko-baranjskoj županiji, tržište rada i u 2022. godini sugerira manje prodavača, frizera, ekonomista i komercijalista, a više zidara, tesara, armirača i bravara, zanimanja koja već godinama kronično nedostaju. Istovremeno, županija vapi i za mladima s diplomom medicine, strojarstva, logopedije, matematike i računarstva te farmacije, a kao i godinama unatrag, previše je ekonomista, pravnika te profesora hrvatskog jezika i književnosti.

Izdane Preporuke trebale bi mladima poslužiti kao vodič pri budućem odabiru srednje škole ili fakulteta, koji će im posljedično donijeti i lakši pronalazak zaposlenja. Važno je istaknuti da, iako preporuke ne nude kvantitativne informacije o smanjenju ili povećanju određenih programa, one ukazuju na smjer potrebnih promjena, osobito u onim obrazovnim programima koji se opetovano pojavljuju u nekoj od kategorija. Jedan od takvih programa je i stručni studij matematike, nama posebno zanimljiv i zbog sve brže razvoja osječkog IT sektora, iz kojeg godinama upozoravaju da je upravo nedostatak kvalitetnog kadra jedna od ključnih prepreka u daljnjem razvoju. Prof. dr. sc. Kristian Sabo, pročelnik Odjela za matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, osim po izvrsnosti poznatog i po tome što njegovi studenti u velikoj mjeri pronalaze zaposlenje i prije diplome, prokomentirao je potražnju za stručnjacima u svom području, upozorivši da povećanje upisnih kvota samo po sebi neće donijeti bitne pomake.

- Dokument HZZ-a ima dvije svrhe, jedna je definiranje kvota, a druga je politika stipendiranja. Što se tiče kvota, njihovim podizanjem vjerojatno ništa bitno ne bismo promijenili, jer da bismo podignuli i popunili kvote, u startu bismo morali spustiti kriterije, što niti smijemo niti želimo učiniti. U skladu s našim motom "Izvrsnost prije svega", želimo najbolje srednjoškolce koji će nakon završetka našeg studijskog programa postati vrhunski stručnjaci za koje će se poslodavci "otimati", no ako ćemo tek slijepo podizati kvote, nisam siguran da će se dogoditi bitne promjene - mišljenja je prof. Sabo.



Ističe da je generalni problem Osijeka i Slavonije nedostatak vrhunskih stručnjaka koji će se ovdje zadržati, što bi se, prema njegovu mišljenju, moglo promijeniti boljom politikom stipendiranja.

- Ono što bi se moglo učiniti i što bi donijelo pozitivne pomake jest stipendiranje i aktivno uključivanje Ministarstva znanosti i obrazovanja i jedinica lokalne samouprave u značajnije pokretanje inicijativa za intenzivnije stipendiranje. Ne mislim pritom na općenito stipendiranje STEM-a, koji je danas sve, nego na vrlo usmjereno stipendiranje konkretnih programa i osoba koje, recimo, imaju visoku razinu matematičkih kompetencija, ako je to ono što nedostaje - ističe Sabo.

Kada je riječ o matematici, jedno od deficitarnih zanimanja prema izvješću HZZ-a i nastavnički su studiji matematike.

- Pokrivenost nastave stručnim nastavnicima matematike sve je veći problem, jer po cijeloj Hrvatskoj imamo nestručne zamjene i čini mi se da je trend takav da će to biti slučaj još dugo vremena. I tu ne možemo puno učiniti bez određenog angažmana Ministarstva i jedinica lokalne samouprave, no kako vidim prema najavama ministra, čini mi se da se tu pokušava nešto promijeniti i to svakako podržavam - zaključuje prof. Sabo.