Magazin
PROF. DR. SC. HRVOJE PETRIĆ ODSJEK ZA POVIJEST, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Put do ekonomske stabilnosti nije bio lagan
Objavljeno 8. siječnja, 2022.

Usporedno s državnim osamostaljenjem i priznanjem, odvijalo se i ekonomsko osamostaljenje RH na principima slobodnog tržišta i privatnog vlasništva. Kad se pogleda unatrag, s kojim se sve ekonomskim i gospodarskim izazovima RH suočavala od početka osamostaljenja do danas - pitali smo prof. dr. sc. Hrvoja Petrića s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu?



- Put prema gospodarstvu zasnovanom na principima slobodnog tržišta i privatnog vlasništva nije bio lagan jer je na početku hrvatskog puta u neovisnost, u drugoj polovini 1991. i u prvoj polovini 1992., nastupio drastičan pad sveukupnih gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj. Krajem prosinca 1991. uveden je hrvatski dinar, ali je njegova vrijednost bila ugrožena velikom inflacijom. Stanje se pokušalo popraviti u jesen 1992. donošenjem "Osnova stabilizacijskog programa". Iako time nije postignut uspjeh u zaustavljanju negativnih trendova, ipak je omogućena priprema za reformu definiranu u jesen 1993. u dokumentu "Provedba stabilizacijskog programa", čime je obuzdana inflacija te u proljeće 1994. uveden stabilni novac - kuna.

Među najveće gospodarske uspjehe toga vremena smatraju se, uz obuzdavanje inflacije, smanjivanje proračunskog manjka te porast deviznih rezervi koje Hrvatska od osamostaljenja nije imala. Pozitivni pomaci u gospodarstvu postali su vidljivi 1994. i početkom 1995., ali je krajem te godine nastupio zastoj i negativna gospodarska kretanja jer je došlo do smanjenja investicija te pada proizvodnje i zaposlenosti, ali javio se i deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni i platnoj bilanci. Uz to su bili vidljivi prilični gospodarski problemi zbog loše provedene privatizacije državne (u socijalističkom razdoblju društvene) imovine. Privatizacijom je maleni broj osoba bliskih vlasti dobio mnogo prethodno državnih poduzeća i drugih materijalnih dobara. Često se događalo da novi vlasnici nisu dobro upravljali privatiziranim poduzećima te su mnoga od njih propala. Kao posljedica spomenutih čimbenika, uz još neke - poput potrebe za financiranjem rata, izbila je gospodarska kriza. Konkurentnost hrvatskog gospodarstva je slabjela, a povećavao se broj nezaposlenih. Također je bilo i sve više umirovljenika jer se povećanim i često prijevremenim umirovljenjima nastojalo riješiti socijalne probleme. Zbog rata se hrvatski turizam sveo na desetinu predratnoga. Procjene ratne štete i gubitaka iznose oko 37 milijardi američkih dolara.

Gledajući još jednom širu sliku, uza sve pozitivno što je postignuto, s ekonomskog i gospodarskog polazišta koje su bile temeljne zadaće, temeljni ispiti koje kao država nismo na najbolji način položili, da se tako izrazim, a posljedice trpimo i danas? Tranzicijski repovi pretvorbe državnog u privatno vlasništvo još se vuku...

- Završetkom rata i oslobođenjem okupiranih područja vlasti su pokrenule obnovu razorenoga, pri čemu su prvenstvo dobili stambeni, a ne gospodarski objekti, kako bi se omogućio povratak velikog broja izbjeglih građana svih nacionalnosti koji su zbog rata bili prisiljeni napustiti okupirana područja, a ukupni gubitak tranzicije cijelog gospodarskog sustava procjenjuje se na 254 milijarde američkih dolara. Iako su učinjeni veliki napori u razminiranju, godinama nije prikladno riješen problem velikog broja zaostalih mina na područjima razgraničenja između zaraćenih strana, što je slabjelo poljoprivredu. Osim toga, BDP je zbog posljedica rata vrlo sporo rastao, a vladala je i velika nezaposlenost, uz visoki trgovinski deficit i veliku zaduženost države. Promjene su se dogodile i u financijskom sektoru jer je većina banaka u državnom vlasništvu bila sanirana novcem poreznih obveznika te kasnije privatizirana prodajom uglavnom stranim vlasnicima. Hrvatska je do danas ostvarila velik napredak u izgradnji autocesta pa su svi dijelovi Hrvatske osim krajnjeg juga kvalitetno cestovno povezani sa Zagrebom i središnjom Hrvatskom. Izgradnja je financirana kreditima. Npr. državna tvrtka Hrvatske autoceste je početkom 2020. imala 20,3 milijarde kuna ukupnog duga. U drugoj polovini 2010-ih hrvatski je turizam ostvario broj turističkih dolazaka iz prijeratnog vremena (oko 10 milijuna). Ukupno gospodarstvo sporo se oporavljalo pa je hrvatski BDP tek 2004. dosegnuo razinu iz 1990., a nastavio je rasti do izbijanja gospodarske krize 2009. - 2010. godine, nakon toga je slijedio oporavak sve do izbijanja pandemije te ponovno svjedočimo rastu.

Vratimo se u sadašnjost. Bez obzira na pandemiju, Hrvatska se brzo vratila na put gospodarskog oporavka i s optimizmom gleda na rast BDP-a u 2022. godini. Vaš komentar?

- O optimizmu bismo teško mogli govoriti da ulazak Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 2013. nije stvorio pretpostavke za omogućavanje pozitivnih gospodarskih trendova. Na primjer, do 2014. hrvatsko je gospodarstvo ostvarivalo niži rast od europskog prosjeka. Hrvatsko gospodarstvo posljednjih je godina uglavnom raslo brže od prosjeka država EU-a, što upućuje na pozitivne efekte ulaska u tu političku zajednicu. Pozitivni učinak na gospodarstvo ne ogleda se samo u jačanju trgovačke razmjene s državama članicama EU-a nego i pozitivnoj platnoj bilanci, odnosno transakcijama roba i usluga s inozemstvom. Hrvatska je do 2014. imala znatne proračunske deficite koji su se kretali između 5 i 8 % BDP-a. Od 2015. stanje se postupno poboljšava. I javni dug je 2014. dostignuo maksimum i otad se smanjuje. Osim toga, Hrvatska je od vremena pristupanja u EU ostvarila znanstveno-tehnološki napredak, a porastao je i broj inozemnih investicija. Hrvatskoj je omogućen i pristup europskim fondovima koje može iskoristiti za razvoj infrastrukture i gospodarstva. Među dobrim primjerima povlačenja novca iz europskih fondova je izgradnja Pelješkog mosta. Hrvatska je u razdoblju 2014. - 2020. na raspolaganju imala 10,7 milijardi eura novca iz fondova EU-a. Ako se ne varam, Republika Hrvatska je 2020. bila na 94 posto ugovorenosti sredstava iz EU fondova i na oko 36 posto isplaćenosti tih sredstava. Ako se ne dogode neka iznenađenja, vjerujem u daljnji gospodarski oporavak u 2022. godini.

Hrvatska uskoro ulazi u monetarnu eurozonu, kuna odlazi u povijest, a euro stiže na velika vrata. Koje su prednosti, a koje (eventualno) mane uvođenja eura?

- Hrvatska je u gospodarskom smislu mala država, ovisna o ekonomskim kretanjima izvan nje i u velikoj mjeri je eurizirana. Vjerujem da će nam euro na duge staze donijeti više prednosti nego mana. Osim toga, uvođenjem eura moći ćemo u kriznim uvjetima koristiti Europski stabilizacijski mehanizam. Ulazak u monetarnu eurozonu gledam kao dio približavanja Hrvatske zemljama "jezgre" Europske unije, što je prema mom mišljenju pozitivno. Hrvatska se treba odmaknuti od svih politika koje ju usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana