Premda otrcana od česte uporabe, fraza na mladima svijet ostaje nije zapravo nikad izgubila na aktualnosti, pa je svako malo čujemo i u ovoj aktualnoj pandemijskoj koronakrizi koja ulazi već u treću godinu trajanja kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Stoga nije zgorega s vremena na vrijeme pogledati između ostalog i Europski portal za mlade, koji pruža informacije o mogućnostima mladih u Europi i izvan nje, uz predstavljanje niza inicijativa Europske unije glede mladih.
Primjerice, pozornost izazivaju i mogućnosti koje se vežu uz Europske snage solidarnosti. Drugim riječima, financijska sredstva i potpora Europskih snaga solidarnosti pomažu mladima da u inozemstvu ili u svojoj zemlji sudjeluju u projektima za dobrobit zajednica. Sudjelovanje u tim projektima poticajno je iskustvo koje jača samopouzdanje i prilika je da se nešto promijeni nabolje, a istodobno da se razvijaju vještine i kompetencije mladih.
Valja pojasniti da su Europske snage solidarnosti organizacija koja dodjeljuju nepovratna sredstva na temelju poziva na podnošenje prijedloga. Mladi koji žele sudjelovati u takvim aktivnostima moraju se registrirati na portalu Europskih snaga solidarnosti. Portal Europskih snaga solidarnosti mladima i organizacijama kojima se dodjeljuju nepovratna sredstva omogućuje da se međusobno povežu i provode aktivnosti. Europskim snagama solidarnosti upravlja Europska komisija. Na terenu njihove aktivnosti provode razna tijela: Izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA), nacionalne agencije u zemljama sudionicama, resursni centri SALTO i Resursni centar Europskih snaga solidarnosti.
GODINA MLADIH
No i tu onda dolazimo do problema jer je pandemija koronavirusa posebno negativno utjecala na mlade. Zbog takve situacije ova će godina biti posvećena problemima s kojima se mladi suočavaju, od uskraćivanja obrazovanja do porasta problema s mentalnim zdravljem izazvanih pandemijom. Zbog toga je prošle jeseni predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyden najavila kako će Europska komisija predložiti da 2022. bude proglašena Europskom godinom mladih, što je na plenarnoj sjednici podržao Europski parlament sa 604 glasa za, 25 protiv, dok je 68 zastupnika bilo suzdržano.
Europska komisija će u 2022. s organizacijama civilnog društva i nacionalnim koordinatorima organizirati aktivnosti za mlade u državama članicama za uključivanje mladih u europske i nacionalne politike, dok će provedbu pratiti Europski parlament. Zastupnici su u tu svrhu odobrili dodatnih osam milijuna eura za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, a ostala sredstva osigurat će se i iz drugih projekata i instrumenata EU-a.
Mariya Gabriel, povjerenica Komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, zastupnicima je na plenarnoj sjednici rekla kako "kontekst i duh" Europske godine mladih "definira slušanje, uključivanje, podrška". Povjerenica je navela kako, primjerice, po istraživanju od listopada (prošle godine) na Europskom portalu za mlade, "gotovo 60 % ispitanika želi da klimatske promjene budu vruća tema ove godine". U Europskoj će se godini mladih "mijenjati paradigma" tako što će EU "u svom političkom djelovanju sustavno uzimati perspektivu mladih i davati konkretne odgovore na njihovu viziju", najavila je Gabriel.
Sabine Verheyen, zastupnica Kluba Europske pučke stranke i predsjednica Odbora za kulturu i obrazovanje, otvarajući raspravu u Parlamentu, istaknula je kako su mladi jedna od skupina koju je pandemija najviše pogodila jer im je onemogućila napredak i razvitak. "Mladi ljudi iz solidarnosti su prihvatili i podržali ograničenja nametnuta zbog pandemije koronavirusa, sada je došlo vrijeme da oni budu u središtu naše pažnje i drago mi je što će 2022. biti posvećena upravo njima", izjavila je Verheyen, koja je bila izvjestiteljica Parlamenta za ovu inicijativu.
IZGUBLJENA GENERACIJA
Hrvatska europarlamentarka Željana Zovko, također članica Odbora za kulturu i obrazovanje, ocijenila je da je "ova generacija mladih, nažalost, postala izgubljena generacija". "To je nešto što mi ne želimo i mislimo da je vrijeme da se mlade stavi u fokus", rekla je te dodala: "Sve je veći jaz između bogatih i siromašnih, posebice je to očito u području obrazovanja", napomenuvši da "obitelji s više djece i manjim prihodima ne mogu sebi priuštiti jednaku kvalitetu obrazovanja kao i oni imućniji".
U raspravi je sudjelovao i hrvatski zastupnik, SDP-ovac Predrag Fred Matić, koji je izjavio kako mu je drago što će mladi EU-a dobiti priliku postati politički prioritet, a kolege je pozvao da se suzdrže od floskula. "Mladi očekuju konkretne projekte koji će se iz ove godine preliti u budućnost", dodao je Matić.
Posebno su izraženi problemi mentalnog zdravlja. Prema rezultatima istraživanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu na temu pogleda učenika na pandemiju, na znatan broj učenika pandemija je imala negativan utjecaj. Posebno se ističe negativan utjecaj na mentalno zdravlje, i to posebice kod učenika srednjoškolske dobi. Prilikom istraživanja čak 43,9 posto maturanata reklo je kako je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovu pripremljenost za uspješno studiranje, a 37 posto ih je reklo kako je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovu spremnost na uspješan ulazak na tržište rada.
Valerija Kanđera, psihologinja pri Centru za socijalnu skrb u Zagrebu, za Hinu je izjavila kako je kroz praktični rad uočila da kod adolescenata ima sve više problema s mentalnim zdravljem, posebice s paničnim napadajima koji su ponekad jednokratan problem, a znaju prerasti i u kronična, teža stanja. Kanđera dodaje i da su "djeca i mladi više nego ikada izloženi priljevu negativnih informacija do kojih sada mogu doći s pomoću dva klika na računalu, ali često te informacije do njih dođu i kada ih oni ne traže".
DRUGE UDRUGE
S obzirom na to da je Republika Hrvatska punopravna članica Europske unije, u širem kontekstu problematike mladih i mogućnostima za njihovo rješavanja svakako treba spomenuti i neke od lokalnih udruga koje između ostalog promiču ideje, vrijednosti i mogućnosti Europske unije. Primjerice, u Šibeniku djeluje udruga Mladi u EU (mladi-eu.hr) kao nevladina, neprofitna udruga mladih osnovana 2008. godine, koja je zamišljena kao mjesto na kojemu će se okupljati mladi, iznositi svoje ideje i zamisli te zajednički poboljšati kvalitetu života mladih na području Šibenika i okolice. Udruga promiče vrednote Europske unije, organizira slobodno vrijeme za mlade, savjetovanje i informiranje mladih, uključuje mlade u razvoj civilnog društva, pokreće projekte bitne za mlade i razvoj zajednice, borbu protiv svih vrsta ovisnosti, potiče volonterstvo i volonterske inicijative, razvoj socijalnog poduzetništva za mlade itd. Tijekom provedbe projekta, osim stjecanja iskustva, znanja i vještina, povećan je i broj zaposlenika, postignuta je značajnija prepoznatljivost i ugled u lokalnoj zajednici te ostvarena suradnja s brojnim dionicima (udruge, jedinice lokalne i regionalne samouprave, regionalne institucije, poslovni subjekti) s područja Šibensko-kninske županije. Od osnutka do sada udruga je provela velik broj projekata i inicijativa, a sve s ciljem poboljšanja života za mlade.
Što se našeg, slavonsko-baranjskog područja tiče, spoment ćemo postojanje Centra Europe Direct Osijek, što je zapravo projekt koji sufinancira EU. Europe Direct Osijek djeluje u sklopu Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije te je član mreže Europe Direct u Hrvatskoj, koja je pak dio sveeuropske mreže centara. Centri približavaju Europu ljudima na terenu i potiču ih da se uključe u rasprave o budućnosti EU-a, a mrežom upravlja Europska komisija. Svrha centara Europe Direct je pružanje pravodobnih i objektivnih informacija o europskim pitanjima te uključivanje građana na lokalnoj razini u rasprave o trenutačnom stanju EU-a i njegove budućnosti.- Glas mladih se u Bruxellesu sluša, uloga mladih sve je veća. Među našim ciljevima je da potaknemo mlade na uključivanje u raspravu na temu u kakvoj Europi hoće živjeti i raditi. Organizirat ćemo puno događaja da mladi predstave svoje inicijative i da dobiju podršku iz EU-a. Najveći problem s kojim se mladi susreću je profesionalna realizacija nakon školovanja i zato je EK u svoj plan stavio fokus na dvostruku tranziciju - zelenu i digitalnu - jer je to budućnost - izjavio je voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev prigodom obilježavanja novog mandata Centra Europe Direct Osijek krajem rujna prošle godine.
Promicanjem Europske unije, uključujući i područja aktivnosti mladih, također se u Osijeku bave i Interaktiva (edukativna radionica za mlade), PRONI Centar za socijalno podučavanje i Volonterski centar Osijek. Tu su još i Udruga za rad s mladima Breza, Udruge za mlade - Savjet mladih Grada Osijeka (savjetmladih.osijek.hr), Kreativa, Mladforma..., uz ispriku ako smo neke zaboravili navesti. Ukupno uzevši, posve je opravdano, s vremena na vrijeme, ponoviti ono poznato: Na mladima svijet ostaje! I dodati da Europska unija za mlade nije tek puka iluzija, nego objektivna stvarnost i realna opcija.
Darko Jerković
Portal Europskih snaga solidarnosti mladima i organizacijama kojima se dodjeljuju nepovratna sredstva omogućuje da se međusobno povežu i provode aktivnosti.
OGNIAN ZLATEV: Glas mladih se u Bruxellesu sluša. Među našim ciljevima je da potaknemo mlade na uključivanje u raspravu na temu u kakvoj Europi hoće živjeti i raditi.
Europe Direct Osijek djeluje u sklopu Županijske razvojne agencije Osječko-baranjske županije te je član mreže Europe Direct u Hrvatskoj, koja je dio sveeuropske mreže centara...
VUČKOVIĆ: Potrebna nam je generacijska obnova naših sela
Početkom prosinca prošle godine, u organizaciji Europske pučke stranke (EPP) i Europskog parlamenta, dodijeljene su nagrade najboljim mladim europskim poljoprivrednicima, a hrvatski predstavnik Goran Vrabec iz Igrišća bio je drugi u kategoriji u kojoj se nagrađivala sposobnost odgovora na nove izazove. Izbor za najboljeg europskog mladog poljoprivrednika održao se u okviru sedmog Europskog kongresa mladih poljoprivrednika u Bruxellessu, a hrvatskog predstavnika predstavila je europarlamentarka Sunčana Glavak, ambasadorica EPP-a za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika, izvijestio je ured zastupnice. Za titulu najboljeg mladog poljoprivrednika na europskoj razini u 2021. natjecali su se kandidati iz 14 zemalja u tri kategorije. Nagrada za najbolji digitalni projekt otišla je u ruke Herberta Astla iz Austrije, kao najbolji projekt otpornosti izabran je projekt Elene Soberón Pidal iz Španjolske, a prvo mjesto za najbolji projekt unaprjeđenja ruralnih područja dijele Dimitar Stanchev iz Bugarske i Gregor Slavec iz Slovenije. Hrvatski predstavnik Goran Vrabec natjecao se u kategoriji najboljeg projekta otpornosti u kojoj je osvojio drugo mjesto, što je do sada najbolji plasman mladih hrvatskih poljoprivrednika na ovom natječaju. Njegov brend “Volim ljuto” pokazao je iznimnu otpornost na nove pandemijske uvjete koristeći nove kanale prodaje i digitalne tehnologije. “Biti u finalu izbora za najboljeg europskog poljoprivrednika zaslužuje veliko poštovanje i čestitku! Baviti se poljoprivredom ponovno je in - mladi svojim inovacijama mijenjaju koncept bavljenja poljoprivredom i tako odgovaraju na izazove. Mladi poljoprivrednici na raspolaganju imaju europske i nacionalne resurse za unaprjeđivanje svoje proizvodnje”, naglasila je zastupnica Glavak, dodavši da primjer Gorana Vrabeca pokazuje da poljoprivreda uz malo kreativnosti i hrabrosti doista može biti profesija za cijeli život, navodi se u priopćenju.
Najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika podržala je i ministrica poljoprivrede Marija Vučković: “Mladi poljoprivrednici poput Gorana Vrabeca ističu se sjajnim projektima. Zelena i digitalna transformacija europskog gospodarstva s pravom se ističe kao potreba i temeljna politička i gospodarska poruka, na njoj je velik naglasak u programima oporavka i otpornosti. Da bismo je ostvarili, potrebni su nam mladi poljoprivrednici i generacijska obnova naših sela”, poručila je ministrica Vučković, rekavši da Hrvatska bilježi porast udjela mladih poljoprivrednika u nositeljima poljoprivrednih gospodarstava, a cilj je ostvariti porast do 20 posto. “Želim da mladi prepoznaju da u poljoprivredi ima posla i da se od poljoprivrede može živjeti, a u tome mogu pomoći i sredstva iz EU fondova koja ide pod ruku s jasnom vizijom poslovanja. U ovoj financijskoj perspektivi dovoljno je sredstava na raspolaganju, zato spremamo i nove razvojne projekte”, rekao je najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik Goran Vrabec. (H/DJ)
JURIŠIĆ: Mladi će postati stručnjaci u novim područjima
Potrebno je osvijestiti javnost i educirati mlade o obnovljivim izvorima energije kako bi mogli provoditi zelenu tranziciju, poručili su sudionici panel-rasprave “Cirkularna ekonomija, obnovljivi izvori energije i ekonomska neovisnost” održane sredinom prosinca prošle godine u Splitu. Rasprava s fokusom na zelenu tranziciju otoka održana je u organizaciji EFST-a i Europe Directa Split s podrškom Europskog dokumentacijskog centra u Splitu. “Iznimno je važno educirati što veći broj građana o njihovoj ulozi u zelenoj tranziciji”, rekla je Maja Jurišić, predsjednica građanske inicijative “Pokret otoka” koja posljednjih godina radi na informiranju i podizanju svijesti otočana o zelenoj ekonomiji i obnovljivim izvorima energije. Građani i dalje nisu svjesni važnosti zelene ekonomije, upozoreno je na panelu, što otežava uvođenje kružnog gospodarstva, a baš je to jedan od glavnih ciljeva EU-a koji do 2050. godine želi svesti emisiju ugljikova dioksida na nulu kako bi se, među ostalim, usporile i klimatske promjene. Panelu su nazočili studenti Ekonomskog fakulteta koji će, izrazila je nadu Jurišić, “zajahati na valu promjena i kreirati nove poslove, ne samo u energetici. Mladi će postati stručnjaci u područjima koja trenutno još ne postoje i to im je velika konkurentna prednost. Što je prije spoznaju, prije će se ostvariti na tom području”. Predsjednik Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske Aljoša Pleić kazao je da će “mladi kao nova generacija provoditi najveće promjene u tranziciji iz potrošačke prema cirkularnoj ekonomiji”. “Mi pokušavamo prenijeti važnost tih promjena, a sve kako bi studenti bili slobodni u kreiranju novih pristupa rješavanju problema današnjice”, rekao je Pleić. (H/DJ)