Moj prvi diplomatski posao u inozemstvu bio je onaj atašea za kulturu i tisak u austrijskom veleposlanstvu u Beogradu od 1990. do 1993. godine. Vaši čitatelji mogu sa sigurnošću zamisliti da je to bilo vrlo dramatično i tragično vrijeme. Godine 1993. preselio sam se u Budimpeštu, a od 2006. do 2010. bio sam austrijski veleposlanik u Ukrajini. Zatim sam se ponovo približio Austriji i postao veleposlanik u Slovačkoj, gdje sam radio do 2014. - kaže na početku razgovora za Magazin Nj. Eksc. Josef Markus Wuketich, veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj.

Što povezuje Austriju i Hrvatsku? Koji su Vaši prioriteti kao veleposlanika u našoj zemlji...?

- Zajednička prošlost stvorila je mnoge poveznice između Austrije i Hrvatske, kulturne, gospodarstvene, političke i vezane uz mentalitet. Naša zemlja također je otpočetka podržavala težnju Hrvatske za samostalnošću. Ovdje trebam spomenuti ime našeg legendarnog ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka. Danas su Austrija i Hrvatska snažni partneri u ujedinjenoj Europi koje povezuje duboko prijateljstvo. Iako su naši odnosi na visokoj razini, postavio sam sebi za cilj dodatno ih proširiti politički, ekonomski, kulturno i na međuljudskoj razini. Stotine tisuća Austrijanaca svake godine ljetuju u Hrvatskoj. Jako mi je važno da konzularna podrška dobro funkcionira ako se neki moj sunarodnjak nađe u nezgodnoj situaciji. Naša su gospodarstva tijekom pandemije također jako patila. Stoga veleposlanstvo želi potaknuti gospodarsku suradnju naših zemalja u sklopu programa “ReFocus Austria”.

Je li ujedinjena Europa najbolje rješenje za europske države?

- Samo treba malo pogledati po Europi. Ujedinjena Europa dala je državama članicama najduže razdoblje mira i prosperiteta u njihovoj povijesti. Čak i ako je pandemija COVID-a donijela ograničenja, nakon što ta iznimna situacija završi, moći će se unutar schengenskog prostora kretati bez ikakvih graničnih kontrola. Za putnike unutar eurozone više nema dosadne razmjene i preračunavanja u druge valute. Mnogi studenti ovdje u Hrvatskoj mogu profitirati od programa mobilnosti ERASMUS i studirati u inozemstvu. Sredstva EU-a posljednjih su godina u Hrvatskoj uvelike pridonijela razvoju ruralnih područja, regija, infrastrukture itd. Plan oporavka “Next Generation EU”, koji ima za cilj vratiti Europu nakon COVID-a u formu, jedinstvena je prilika za zemlje članice EU-a, a time i za Hrvatsku, koja će iz ovog gospodarskog EU paketa poticaja proporcionalno dobiti čak najviše sredstava. Bez EU-a bi se države članice morale same nositi s gospodarskim problemima prouzročenima pandemijom.

Nekada je Austrija bila jedno od najmoćnijih svjetskih carstava. I danas “držite moćnu kartu u ruci”. Kako to postižete? Što to čini kontinuitet u politici Vaše domovine?

- Gdje god sam bio, Austrija je uvijek bila cijenjena zbog svoje velike kulturne baštine. Njegujemo ju vrlo svjesno i ulažemo mnogo sredstava u kulturu. No moja se zemlja također uspjela etablirati kao mjesto susreta i sjedište međunarodnih organizacija. Beč, primjerice, udomljuju jedno od četiri službena sjedišta Ujedinjenih naroda i OESS-a. Stabilnost koja se kod nas razvila nakon Drugog svjetskog rata, prema mom mišljenju, prvenstveno stvara dijalog političkih snaga i socijalnih partnera.

Austrija je dobila novog premijera, gospodina Karla Nehammera. Kakva su očekivanja? Što to znači za Hrvatsku? Što se može očekivati u odnosu prema migracijskoj politici?

- Savezni kancelar Nehammer zaista je preuzeo poslove vlade u vrlo teškom trenutku. Savezna vlada sada se mora snažno usredotočiti na borbu protiv četvrtog vala korone. Lockdown, koji se i dalje primjenjuje za necijepljene, pokazao je znatan uspjeh. No sada je važno biti epidemiološki dobro naoružan protiv nove varijante, omikrona. I, konačno, mora se pripremiti obvezno cijepljenje protiv korone, koje stupa na snagu od veljače. Savezna vlada i dalje će provoditi vladin program. Savezni kancelar Nehammer u vladinoj je deklaraciji istaknuo da su mu područja osiguranje Austrije kao poslovne lokacije, porezne olakšice, obrazovanje, integracija, digitalizacija, socijalna sigurnost, zdravstvena njega i tržište rada jako važna. Odnosi Austrije i Hrvatske vrlo su bliski i prijateljski, a tako će biti i s novom austrijskom vladom.

Austrija se može pohvaliti jednim od najviših standarda života. Sve se više Amerikanaca nakon odlaska u mirovinu doseljava u Austriju. Odakle taj interes? Koji su to atributi koji privlače “višu klasu umirovljenika”?

- Već ste spomenuli visok životni standard, uz to postoji dobra infrastruktura, izvrstan zdravstveni sustav, niska stopa kriminala, iznimna kulturna ponuda i, naravno, sjajni krajolici. Mercer je u svojim studijama o kvaliteti života deset puta zaredom do 2019. godine proglasio Beč najboljim gradom za život na svijetu.

Imate lijepe alpske krajolike, baroknu arhitekturu i bogatu povijest. Koja su to mjesta koja treba posjetiti?

- Uvijek je teško napraviti neki odabir. Od austrijskih gradova treba vidjeti Beč i Salzburg. Također bih preporučio posjet Nacionalnom parku Hohe Tauern, najvećem austrijskom nacionalnom parku, uz vožnju visokoalpskom cestom Grossglockner, koja vodi do najvišeg vrha Austrije. Ako želite vidjeti dragulj barokne arhitekture, trebali biste otići u samostan Melk, koji se nalazi oko 80 km zapadno od Beča.

Oko 80 % električne energije kod vas dolazi iz obnovljivih izvora. Kako ste postigli tako velik rezultat?

- Austrija je u sretnoj poziciji da ima obilne zalihe vode. Više od 60 % struje dolazi iz hidroelektrana. Posljednjih godina grade se mnoge vjetroelektrane, iz kojih dolazi oko 10 % struje, ali i postrojenja na biomasu. Fotonaponski sustavi imaju manju ulogu.

Koji su najprodavaniji proizvodi iz Austrije u Hrvatskoj?

- Na to pitanje nije baš jednostavno odgovoriti. Najveće austrijske robne skupine za izvoz u Hrvatsku čine npr. koža, dijelovi za električne instalacije, lijekovi, drvo i proizvodi od drva ili plastični materijali.

Kakvo je Vaše mišljenje o korištenju društvenih medija poput Facebooka i Twittera u diplomaciji?

- Kad sam prije 35 godina započeo svoju diplomatsku karijeru, u austrijskom ministarstvu vanjskih poslova nije bilo mobitela, e-pošte ni interneta. Više zaposlenika moralo je dijeliti jedno računalo. Zapravo, danas je sve to nezamislivo. S novim tehničkim mogućnostima u našem je radu postajala sve važnija javna diplomacija. Diplomati sve više moraju biti dobri komunikatori i moraju tražiti dijalog, ne samo s klasičnim partnerima iz politike, gospodarstva, znanosti i kulture nego i s građankama i građanima te se intenzivno koristiti društvenim mrežama. Na primjer, veleposlanstvo ima Facebook i Twitter račun, ja se također koristim Twitterom.

Za sve ljubitelje Mozarta, što posjetitelji mogu vidjeti?

- Salzburg je obvezan za sve obožavatelje Mozarta. Rodna mu je kuća u Getreidegasseu, a obitelj Mozart je od 1771. živjela u kući Tanzmeister na Makartplatzu. Inače, ta je kuća uništena u Drugom svjetskom ratu, ali je obnovljena u skladu s originalom. Budući da je Mozart bio koncertni majstor i dvorski orguljaš u Salzburgu, treba posjetiti povijesne znamenitosti kojima je Mozart nekoć hodao. Posljednjih deset godina svog života Mozart je proveo u Beču. U takozvanoj Mozartovoj kući u Domgasseu nalazi se stan u kojem je Mozart živio od 1784. do 1787., a danas je muzej. Mozart je pokopan na groblju St. Marx, koje svakako vrijedi posjetiti. Tamo se nalazi Mozartova grobnica, no ne zna se je li Mozart zaista pokopan na tom mjestu. Ako želite ponijeti suvenir, tu su poznate Mozart kugle, Mozarttaler i Mozart liker. Ali u svakom biste slučaju trebali otići na koncert Mozartove glazbe u Salzburgu ili Beču...