Piše: Nataša DRVENKAR, izv.prof.dr.sc., Ekonomski fakultet Osijek

Neizbježna je činjenica kako se odluke o visini bilo kojeg ulaganja trebaju temeljiti na kvantitativnim analizama koje ipak trebaju omogućiti i međunarodnu usporedivost. Ipak, regionalne ekonomske neravnoteže područje su od izuzetnog značenja u EU-u, ali i kod nas. Problem regija koje zaostaju u razvoju i imaju "oskudnu" ekonomsku strukturu nije moguće riješiti u kratkom roku, ni isključivo "ekonomskom opravdanošću" pojedinih selektivnih ulaganja.

Kako je krvnožilni sustav bitan za opskrbu stanica kisikom i važnim hranjivim tvarima, tako bismo mogli shvatiti i važnost prometne infrastrukture za regije. Samo zamislimo kako se na prerađivačku industriju odražava problem teže propusnosti oskudnih cesta naših pet slavonskih županija! Svaki zastoj zbog sezonskih poljoprivrednih poslova, prolaska najvažnijih pravaca većinom kroz naselja… Logično, brojna znanstvena istraživanja potvrđuju kako je utjecaj gradnje cesta i poboljšanje cestovne infrastrukture veći u manje razvijenim regijama i zemljama nego u razvijenim (broj zaposlenih, broj poduzeća i produktivnost mogu se povećati čak za 25 - 45 % tijekom 10 godina u područjima unutar 10 kilometara od novih autocesta).

Iako se stječe dojam kako se u Hrvatskoj previše ulaže u sanaciju i obnovu ili gradnju cesta, u razdoblju od 2011. do 2018. godine u cestovnu infrastrukturu Rumunjska je uložila 1089 eura po stanovniku, Slovačka 928, Poljska i Mađarska oko 738, a Hrvatska 629 eura. Ako se uzme u obzir pokazatelj cestovnog tereta, Hrvatska zauzima predzadnje mjesto s prosječno 10.735,63 milijuna tonskih kilometara, dok, primjerice, Slovačka 33.160,5 ili u razdoblju 2012. - 2019.. Iako, Hrvatska, izuzev Slovenije, prednjači po gustoći cesta među zemljama srednje i istočne Europe, prostora za poboljšanje ima - a poboljšanje dolazi uzročno-posljedično kroz razvoj (izvozno orijentirane) prerađivačke industrije i poboljšanja cestovne infrastrukture.

Unatoč ciljevima EU-a usmjerenima k obnovljivim izvorima energije i energetskim uštedama, očito je razvoj prometa od izuzetnog značaja za EU što potvrđuje i novo programsko razdoblje 2021.-2027. u kojem je za CEF (Instrument za povezivanje Europe) predviđeno 25,81 milijardi eura. Od 2016. godine upravo je promet omogućio zaposlenje za više od 11 milijuna ljudi u EU-u. Nastavno na to, i Strategijom prometnog razvoja RH (2017.-2030.) predviđeni su značajni zahvati kojima bi se trebala poboljšati cestovna infrastruktura nakon uočenih problematičnih žarišta.

Učinkovita prometna infrastruktura od vitalnog je značenja, i to prvo za iskorištavanje gospodarskog potencijala svih regija u RH i EU-u. Ona podupire razvoj unutarnjeg (nacionalnog) tržišta i Zajedničkog unutarnjeg tržišta EU-a, omogućava gospodarsku i socijalnu koheziju te povećava konkurentnost. Ona dugoročno podržava rast osobne dobrobiti stanovništva i ekonomski rast regije. Učinak može biti transformacijski za regionalnu ekonomiju, čime se preoblikuje ekonomska geografija. Indirektno, ulaganja povezana s prometom omogućavaju stvaranje novih djelatnosti i lanaca opskrbe i rast zapošljavanja u svim djelatnostima.