Objavljeno 3. siječnja, 2022.
Uz masnu hranu, upravo je prekomjeran unos šećera povezan s kompulzivnim prejedanjem
Božićni i novogodišnji blagdani vjerojatno su najopuštenije i najljepše doba godine. Doba je to u kojem se sav stres generiran napornim radom, stresnim događajima tijekom godine i negativnim vijestima iz okoline nastoji smanjiti pojačanim društvenim životom. U tim okolnostima - boravkom uz najdraže, prijatelje i obitelj, uobičajena je uz druženje i konzumacija pića i hrane, čimbenika prehrane koji stvaraju - ugodu.
Naime, hrana nije samo informacija i skup hranjivih tvari koji biokemijskim mehanizmima prolazi kroz složene metaboličke reakcije nego je ona i sredstvo uživanja. Nenad Bratković, magistar nutricionizma, vodeći stručnjak u svom području, donosi vrijedne savjete kako se pobrinuti za zdravlje tijekom blagdanskog razdoblja, kada bogat blagdanski stol stavlja pred nas brojne izazove, u smislu hrane i pića kao utjecaja na probavni sustav.
Slatko, masno...
No mnoge osobe opisuju boravak u kući u vrijeme blagdana i kao nemogućnost vlastite kontrole u odabiru hrane, očekuju ili se bore s prejedanjem, a kao rezultat toga posljedično imaju simptome funkcionalnih poremećaja probavnog sustava ili se pak - debljaju. Dakako, kao posljedica prekomjernog energetskog unosa. Zašto je tomu tako? Povezanost prejedanja, debljine i ovisnosti dokazana je već krajem 1990-ih. Kompulzivno korištenje hrane, tzv. binge, potiče žudnju, ali potom i poricanje, zabrinutost, ponovno povećanu konzumaciju. Nažalost, kod mnogih se nakon prekomjerne konzumacije i prejedanja javlja i osjećaj krivnje, što može biti rani put u poremećaje prehrane.
No ne utječe sva hrana jednako na objektivne signale prejedanja. Opće je poznato da je hrana koja se ponajviše običava jesti u razdobljima prekomjernog uživanja hrana s obilježjima: slatko, masno, slano, a mnogi se vole opustiti i uz čašicu alkoholnog pića. Uz masnu hranu, upravo je, i ponajviše, prekomjeran unos šećera povezan s kompulzivnim jedenjem i prejedanjem. Okus šećera jedan je od najosnovnijih osjetilnih percepcija, za ljude i ostale sisavce.
Kao prva kolateralna žrtva takvog obrasca prejedanja, i neumjerene prehrane, često svojstvene u danima opuštanja, blagdanskim danima, probavni je sustav. Kao posljedica ekscesa tih namirnica događaju se i negativne posljedice na probavni sustav. Osjećaj kroničnog umora, simptomi napuhanostii, distenzije, meteorizam, konstipacije (probavnog zatvora), a kod mnogih i izmjena stolica – česta su posljedica akutnog prejedanja i neumjerene prehrane. Kasnija dijagnostika kod liječnika može uputiti i na inicijalne promjene masne jetre.
Jednolična hrana
Neizbježno dolazi i do disbiotičnih poremećaja, odnosno do neravnoteže i smanjenog broja, ali prije svega vrste komenzalnih probiotičkih bakterija, upravo zato što je u razdobljima prejedanja došlo do jednosmjernog unosa škrobastih obroka (temeljenih na krumpiru i bijelom brašnu), šećera (kolača, slatkiša) i masnih obroka (francuska salata, pečenja, masno meso itd.). Takva prehrana izaziva potrebu za dodatnim izlučivanjem amilaza, lipaza i proteaza, enzima koje izlučuju naše žlijezde s vanjskim izlučivanjem (prije svega, gušterača), ali i želudac (pepsin kao primjer proteaza).
Još je važnije istaknuti što nedostaje u takvoj prehrani i zbog čega, uz navedeno, dolazi do disbioze. Naime, uobičajeno prosječni unos ključnih nutritivnih tvari koje ujedno nemaju energetsku vrijednost - drastično je nizak. Dakako, riječ je o vlaknima iz biljnih namirnica. Unos salata je uobičajen u popratnim količinama, nije dostatan za postizanje prebiotičkog efekta na ionako osiromašen ili opustošen crijevni mikrobiom zbog akutno ili kronično jednolične prehrane.
Drugim riječima, jedemo li više povrća u vrijeme blagdana (kiseli kupus u sarmi, zapečena kuhana prokulica uz mesno pečenje, bogate salate uz mahunarke itd.), omogućit ćemo crijevnom mikrobiomu da dobije svoju "hranu" i počinje stvarati ključne metaboličke glasnike – kratkolančane masne kiseline.
Uz to, možemo proaktivno nasaditi probavni sustav, odnosno debelo crijevo korisnim laktobacilima unosom kefira, kiselog jogurta, kiselog kupusa, kiselih krastavaca, kimčija i zimnice, prirodne izvore probiotičkih bakterija iz roda Lactobacillus. Na raspolaganju su i ciljani sojevi iz specijaliziranih probiotika iz dodataka prehrani koji sadržavaju laktobacilne kulture casei, acidophilus, paracasei i druge, kao i bifidobakterijske culture lactis i bifidum. U konačnici, u hrani trebamo uživati, u raznim okusima i njezinim sastavnicama, a kad je ona i funkcionalna i ukusna, tada nam pruža sve dobrobiti i svoj potencijal.
Jasminka Knežević
Papaja i ananas uz obroke s mesom
Dodavanje hrane poput papaje (koja je, nažalost, često nedostupna) ili ananasa može poboljšati nedostatne proteolitičke reakcije u obrocima koji sadržavaju meso, jaja, ali i druge bjelančevinaste namirnice. Papain i bromelain upravo su te funkcionalne proteolitičke tvari koje će omogućiti poboljšanu uspješnost tih reakcija u probavi, i smanjenu mogućnost nastanka tegoba dispepsije, funkcionalnih probavnih poremećaja.
Ovisničko ponašanje
Postoje dokazi o zajedničkim neurobiološkim obrascima ovisničkog ponašanja. Studije s funkcionalnim slikama mozga sugeriraju da gubitak kontrole nad prehranom i rezultirajuća debljina izazivaju promjene u mozgu slične adiktivnim tvarima poput droga.
Začarani krug
Prehrambeni unos, a potom probavljanje hrane koja obiluje šećerima, a onda i solju te mastima utječe na sustav neurotransmitera izazivajući začarani krug ponovne žudnje za tom hranom.