Nova studija hrvatskih zdravstvenih stručnjaka pokazala je da deklaracije na kozmetičkim pripravcima često zavaravaju korisnike, jer ne navode neke potencijalno štetne sastojke te je zatražila nova istraživanja toga utjecaja i veću kontrolu deklaracija. Utvrđeno je značajno odstupanje između deklariranih i analiziranih sastojaka u kozmetičkim proizvodima. Broj otkrivenih, potencijalno štetnih sastojaka, više je vezan uz marku nego za cijenu proizvoda. Neki sastojci kozmetičkih pripravaka mogu imati negativne učinke, najčešće u obliku alergijskih reakcija, kožnih iritacija, hormonalnih poremećaja te povećan rizik od malignih oboljenja. Ove supstancije najčešće su dodane kako bi zaštitile, omekšale i učinile proizvod korisnijim. U četiri uzorka dječjih šampona i kupki, ili u 40 posto njih, dokazana je prisutnost potencijalno štetnih sastojaka parabena i fenoksietanola, dok je dietil ftalat pronađen u svim uzorcima, ali nije naveden ni na jednoj deklaraciji tih uzoraka. Parabeni su pronađeni u 7,7 posto proizvoda za pazušno područje, iako uglavnom nisu navedeni na deklaraciji proizvoda, a dietil ftalat pronađen je u 19 posto uzoraka. Istraživanje potvrđuje prisutnost fenoksietanola u visokom postotku u kremama, što ne čudi s obzirom na to da je fenoksietanol počeo zamjenjivati ​​parabene. U nekim zemljama dopuštena je samo uporaba metilparabena i etilparabena, dok je u Hrvatskoj dopuštena uporaba parabena, u obliku benzilparabena, kao konzervansa u kozmetičkim proizvodima u koncentracijama od 0,4 posto za pojedinačni ester, ili 0,8 posto za mješavinu. U 24 uzorka krema i seruma ili 80 posto, pronađeni su sljedeći sastojci: butilhidroksitoluen, ciklopentasiloksan, ciklotetrasiloksan, benzofenon, trietanolamin, fenoksietanol i dietilftalat. Potencijalni štetni sastojci nedovoljno su istraženi i redovito se nalaze u kozmetičkim proizvodima, kaže se u studiji i dodaje da su potrebne kontrolirane studije koje će pomoći u otkrivanju negativnih učinaka kozmetičkih sastojaka.J.Kn.