I dalje zimi gledamo u nebo, nestrpljivo čekamo bijeli Božić. Ako snijega ipak bude u Virovitičko-podravskoj županiji, u srcu Slavonije se ima gdje skijati. Naime, Skijaški klub Slatina već niz godina uređuje svoju stazu Tominac i organizira natjecanja, a Skijaški klub Skviki Virovitica brine se o skijalištu u Rezovačkim Krčevinama. Na pitomim obroncima Bilogore, koji se protežu ponad slavonske ravnice, smjestilo se malo skijalište Rezovačke Krčevine. Uređene su dvije staze. Vikendom, kada skijalište radi, u podnožju je moguće kupiti kuhani čaj ili vino po solidnim cijenama. Kako se skijalište nalazi na samo 200 metara nadmorske visine, a nema sustav umjetnog zasnježenja, potpuno ovisi o snježnim oborinama, no ako ga padne dovoljno, skijalište se otvara. U cijelosti je pokriveno reflektorima i vrlo dobro osvijetljeno, pa nudi i noćno skijanje. Prije dolaska na skijalište najbolje je kontaktirati ski klub Skviki i provjeriti trenutačno stanje. Skijanje je za sve skijaše i snowboardere besplatno. Treba svakako reći kako je kolijevka zimskog sporta na ovom području Orahovica gdje skija i sanjka od početka prošlog stoljeća. No, kako snijega nema, treba potražiti drugu zabavu u slobodnim danima, a u Orahovici i okolici sadržaja ima napretek. Papuk je sam po sebi sadržaj, njegove planinarske, konjičke i šumske staze i vlake su nepregledne, a kamo god iziđeš - od pogleda zastaje dah. No opreza nikad dosta, pa tako, tko se odvaži krenuti papučkim i krndijskim stazama i vrhovima, treba svakako kontaktirati Hrvatsko planinarsko društvo Orahovica ili HGSS stanicu Orahovica. Posebna je priča park-šuma i planinarski dom Jankovac. Pri iznimno niskim temperaturama prvo za oko zapne zaleđeni 30-metarski slap Skakavac, a potom je neizbježno prošetati oko prelijepih jezera pa šumskim stazama do povijesti. Iznad planinarskog doma se, naime, nalazi povijesno staklarsko groblje te špilja grofa Jankovića, a kada se dobro umoriš, u samom domu čeka autohtoni jelovnik s namirnicama upravo iz potpapučkih šuma. Istinsku povijesnu notu ovoga kraja krije i neizostavna stara orahovačka dama, Ružica grad, koja svakim posjetom otkrije novu tajnu. Također, ako gledamo u povijesti, Virovitičko-podravska županija uredila je i dvije nevjerojatne lokacije, hotel kuriju Janković u Kapela dvoru te prelijepi dvorac Janković u Suhopolju, koji nude povijesne priče u modernom štihu te jelovnik također s povijesnim pečatom.

Baranja ‘‘živi‘‘ i u najhladnije doba godine. Zima u Baranji, naime, nije ništa manje zanimljivija od ostalih dijelova godine. Naprotiv. I u običnim zimskim danima ima se što vidjeti. Osim prekrasnog krajolika, uz snijeg koji će sigurno padati, goste čekaju vijugavi surduci sa starim podrumima i gatorima, autohtona eno i gastroponuda te štošta drugo. Prava ‘‘ludnica‘‘ nastupa za Vincešku, koja se obilježava 22. siječnja. Vrijeme je to kada Baranja širom otvara svoja vrata brojim posjetiteljima. Teško je da će koji vinski podrum ili gator toga dana biti prazan. Kao što stari dobri običaj nalaže, na trsove će biti obješeni najveći primjerci suhih kobasica, a vlasnici vinograda, nakon što kobasice zaliju prošlogodišnjim vinom, obavit će prvu ‘‘pokusnu‘‘ rezidbu. Odrezane trsove, koji su svojevrsni pokazatelj buduće vinogradarske godine, odložit će u svoje podrume… Bilo snijega ili ne, tisuće će vinoljubaca sigurno pohoditi Baranjsko vinogorje. Proslavljat će poneki Vincešku i nekoliko dana, možda sve do početka baranjskog pokladnog ludila, koje također ima važno mjesto u zimskom turističkom kalendaru. Izdvajamo Petaračke buše u Baranjskom Petrovom Selu, manifestaciju koja se stoljećima održava u ovom selu. Zabave pod maskama odvijaju se tih dana diljem Baranje, a ‘‘popratni događaj‘‘ zasigurno je pokladno jahanje. Još je nekoliko baranjskih ‘‘zimskih‘‘ običaja kojima se, nažalost, ne pridaje veća pozornost i nisu dovoljno turistički eksponirani. Jedan od njih, primjerice, stari je šokački običaj ‘‘paljenja ulica‘‘ koji se održavao u vrijeme ‘‘fašangi‘‘ (poklada). Zahvaljujući entuzijastima održao se još od vremena kada su ovim krajevima prolazile Osmanlije. Do prije nekoliko godina postojala je čak i opasnost da paljenje o(p)stane samo u pričama, ali su se tomu usprotivili članovi gajićke Udruge vinogradara i vinara Martinovo brdo, odlučivši organizirati druženje u kakvom su stoljećima sudjelovali i uživali njihovi preci. Kako su objasnili, od Martinja pa do ‘čiste sride‘ u šokačkim su se krajevima paljile ulice (u ‘‘prijevodu‘‘ - vatra preko koje preskaču mladi). Postoji nekoliko verzija zbog čega se vatre nazivaju baš ulice, dok većina starijih tvrdi kako je svaki sokak imao takvu vatru, pa su se nadmetali koja će biti veća. Sve skupa samo je dio baranjske zimske priče.



Na širem vukovarskom području i ove se zime, neovisno o tomu hoće li i koliko biti snježnih pahulja, može kvalitetno provesti slobodno vrijeme. Za razliku od krajeva koji posjetiteljima nude priliku za skijanje i sanjkanje, na istoku su gradske i općinske vlasti, različite institucije i udruge osmislile brojne programe za građane svih dobnih skupina, Posebno se to odnosi na blagdansko vrijeme kada su mnoge sredine primjereno ukrašene, pa raznobojna svjetla, blještavilo i kreativne dekoracije privlače ljude na šetnju ulicama i trgovima, gdje se uz tople napitke i glazbu u večernjim satima mogu družiti s obitelji, prijateljima i znancima. U Vukovaru su i ove godine posebnu pozornost posvetili najmlađima, pa je prije mjesec dana u perivoju Dvorca Eltz raditi počelo klizalište, gdje su, sukladno prilikama u kojima živimo, sve aktivnosti prilagodili epidemiološkoj situaciji i propisanim mjerama zaštite. Treba istaknuti kako je osigurana i škola klizanja za djecu i mlade, brojne igre na ledu, mala škola hokeja te drugi zanimljivi sadržaji uz glazbu i svjetlosne efekte koji svakodnevno na klizalište privlače brojne posjetitelje za koje je i ove godine uživanje na ledu besplatno. Za ljubitelje klizanja i igara na ledu klizalište je polovinom prosinca otvoreno i u Iloku. Kao i u Vukovaru, korištenje klizališta je za posjetitelje besplatno. Jasno je kako oni koji se odluče dio zime provesti na istoku Hrvatske imaju priliku uživati u bogatoj gastronomskoj ponudi, kvalitetnoj domaćoj hrani i vrhunskim vinima. Odličan je provod zagarantiran i u Mohovu, gdje u već poznatoj "Dolini mamuta" gostima nude kulturno-zabavne programe i dokazuju kako malo mjesto može biti odličan izbor za odmor i uživanje.



Požeško-slavonska županija obilježena je jedinstvenim povijesnim i drugim atrakcijama i znamenitostima, netaknutom prirodom, izvrsnom gastronomijom, priznatim vinima, autentičnim gostoprimstvom - savršena je za istraživanje. Šetnja starom jezgrom Požege može biti spontana, jer gdje god pogledate, vidjet ćete povijest, od središnjeg baroknog trga s glasovitim Spomenikom kugi, pa šetališnom zonom do nekadašnje financ-palače, a sada pravosudnih tijela, pa do katedrale sv. Terezije. Ljubitelji sakralne umjetnosti neće propustiti posjetiti Dijecezanski muzej Požeške biskupije sa sakralnom zbirkom, zbirkom moderne i suvremene umjetnosti, grafičkom zbirkom i zbirkom plaketa te etnografskom zbirkom. Za posjet je potrebna najava. Požeška kuhinja mješavina je povijesnih kulturnih utjecaja u Slavoniji i Baranji kao i običaja koje su sa sobom donijeli doseljenici iz drugih krajeva Hrvatske, s Jadrana, iz Zagorja, Međimurja te Bosne i Hercegovine. Na jelovniku ćete pronaći jela koja će vas podsjetiti na doba stare Austro-Ugarske, ali i na činjenicu da se grad nalazi na prijelazu iz srednje u jugoistočnu Europu s izraženim mađarskim, slavenskim, germanskim, pa i orijentalnim utjecajem. Restorani nude upravo takve jelovnike. Najpoznatije vino ovog područja je graševina, koja svoje najbolje karakteristike izražava upravo ovdje, uz pomoć vrijednih ruku Slavonije. Gostoljubivi i zabavni ljudi širokog srca, uvijek spremni ugostiti gosta i priuštiti mu zabavu i veselje. Te vrijedne ruke poštuju tradiciju i kulturu ovog područja, čuvaju baštinu i trenutke prošlosti koji ožive svakom manifestacijom.

Iz Požeško-slavonske županije ne možete otići a da ne kušate odličan kulen, kulenovu seku, kobasice, švargl i ukusne sireve..., a dobrog jela nema bez vrhunskog vina. Na pleterničkom području bećarac je utkan u tradiciju Šokaca, graničara i paura. Novo ruho grada Pleternice krasi jedinstveni Trg bećarca, koji slavi nematerijalnu kulturnu baštinu bećarac, zaštićen i brižno čuvan od UNESCO-a. Interpretacijski centar Terra Panonica vodi vas na putovanje čak 24 milijuna godina u prošlost! Ovdje ćete poput pravih pustolova istraživati priče o drevnim, ali i sadašnjim biljnim i životinjskim vrstama Pleternice i Požeško-slavonske županije. Uz kreativne i znanstvene ilustracije, zanimljive tekstove, upoznajte bića koja plivaju, gmižu, hodaju, pjevaju, love i lete. Uz virtualnu stvarnost u sekundama ćete biti preneseni u prošlost više od 24 milijuna godina i zaronit ćete do samog dna Panonskoga mora. U multimedijalnoj dvorani posjetiteljima svih dobnih skupina namijenjena je projekcija petnaestominutnog animiranog filma. Izrađen u tehnici 2D animiranih raskošnih ilustracija, on slavi prirodnu baštinu Pleternice i Požeško-slavonske županije. Turistički vlakić omogućava obilazak prirodnih staništa i lokaliteta sa zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama, posebna je atrakcija. Obilazak Državne ergele Lipik sa sedamdesetak lipicanaca poseban je doživljaj. Tu možete naučiti jahati, a želite li se osjećati poput plemića koji su nekada živjeli u ovom gradu, provozajte se fijakerom po stoljetnom lipičkom perivoju i ulicom starih vila. Omiljena destinacija rekreativaca, planinara, slobodnih penjača, paraglajdera, biciklista, izletnika, obitelji s djecom je Papuk.



(V. Grgurić, I.Getto, D.Korpoš, B.Starčević Tesari)