Novosti
RAZGOVOR: TOMO MEDVED, MINISTAR HRVATSKIH BRANITELJA

Nikad se nećemo umoriti
od potrage za nestalima,
to za nas ostaje prioritet
Objavljeno 8. prosinca, 2021.
Republika Hrvatska će i dalje zahtijevati od Srbije da otvori svoje arhive i dostavi nam podatke kojima raspolaže

Pitanje rješavanja sudbina osoba nestalih u Domovinskom ratu naša je dužnost, ne samo politička nego i ljudska, to je obveza svih nas kao društva u cjelini. Vlada RH i Ministarstvo hrvatskih branitelja nikada se neće umoriti od potrage za nestalima, to je za nas prioritet i tako će i ostati. Jedna je to od poruka potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda iz razgovora za naš list. Ministar progovara i o značenju velikih godišnjica iz Domovinskog rata koje Hrvatska obilježava proteklih tjedana, pronalaženju nove masovne grobnice, ali i drugim temama.



Pijetet i zajedništvo


Ovogodišnji Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, za razliku od nekih prijašnjih, protekao je mirno i dostojanstveno. Kako, kao hrvatski branitelj, a sada i njihov ministar, 30 godina nakon tih događaja osobno doživljavate 18. studenoga i Kolonu sjećanja?

- Ponosan sam što smo dostojanstveno obilježili tridesetu obljetnicu najvećeg stradanja u Domovinskom ratu i iskazali pijetet svim žrtvama, s posebnim naglaskom na žrtve Vukovara i Škabrnje. I ove godine taj važan datum u našoj novijoj povijesti obilježili smo u ograničavajućim okolnostima s obzirom na pandemiju koronavirusa, što je iziskivalo dodatne napore u zahtjevnoj i složenoj organizaciji kako bismo poštovali epidemiološke mjere koje su na snazi i ujedno primjereno odali počast svim našim žrtvama. U vukovarskoj Koloni sjećanja susreo sam ratne prijatelje, hrvatske branitelje, obitelji poginulih i nestalih i druge građane pristigle iz svih krajeva Hrvatske, pa i šire, kako bi odali počast žrtvama u Vukovaru. Doista, bilo je dostojanstveno, s pijetetom prema žrtvama, kako takvo obilježavanje i treba biti. Vukovar je simbol otpora, žrtve, zajedništva i obrane suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu. Stoga smo prepoznali potrebu za proglašenjem vukovarskog područja mjestom posebnog domovinskog pijeteta i donijeli zakon koji ima za cilj na poseban način vrednovati ulogu i žrtvu Vukovara kao iznimno važne u novijoj hrvatskoj povijesti. Osim čuvanja trajne uspomene na žrtvu u Domovinskom ratu, proglašavanjem Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta čuvamo kulturu sjećanja na žrtvu Vukovara i potičemo aktivnosti usmjerene društvenom razvoju vukovarskog područja. Vukovar ima važno simboličko, pa i sudbonosno mjesto u povijesti današnje hrvatske države u formiranju modernoga hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta. Simbol je mlade hrvatske države i borbe hrvatskoga naroda i drugih hrvatskih građana za slobodu, nacionalnu samostalnost i teritorijalnu cjelovitost. Trideseta obljetnica prilika je da se kao slobodna i ponosna nacija podsjetimo na važnost Bitke za Vukovar, što smo također učinili organiziranjem prigodnog obilježavanja u rujnu ove godine. Bila je to prilika da dva mjeseca prije Dana sjećanja izrazimo trajnu zahvalnost domovine svima koji su sudjelovali u toj teškoj, ali velebnoj bitci. Dakako, 18. studenoga ostaje zauvijek u kolektivnoj memoriji i srcima Hrvata kao dan kada se s posebnim pijetetom prisjećamo žrtve Vukovara i Škabrnje. Zahvaljujem svima koji su dostojanstveno i primjereno odali počast našim žrtvama, bilo u Koloni sjećanja ili u svojim domovima, sa željom da ova pandemija konačno završi i da sljedeće godine ovaj važan datum koji smo prepoznali kao blagdan napokon obilježimo bez ograničenja.

Najbolnija točka Domovinskog rata sigurno su nestali. Obitelji su već iscrpljene od traženja svojih najbližih, a samo se u Vukovaru traga za više od 380 osoba. Što se čini kako bi se napokon saznala sudbina nestalih i je li pronalaženje nove masovne grobnice kod Bobote nova nada za obitelji?

- Pitanje rješavanja sudbina osoba nestalih u Domovinskom ratu naša je dužnost, ne samo politička nego i ljudska, to je obveza svih nas kao društva u cjelini. Vlada RH i Ministarstvo hrvatskih branitelja nikada se neće umoriti od potrage za nestalima, to je za nas prioritet i tako će i ostati. U tom pogledu, u proteklih pet i pol godina, unaprijedili smo ljudske, materijalne i tehničke resurse. Uspostavili smo ispostave u Vukovaru i Splitu, u kojima su angažirane osobe koje su iskustvo i stručnost stjecale u institucijama RH tijekom Domovinskog rata kao što su MORH i MUP, Hrvatska vojska i policija te sigurnosne agencije, te svoja bogata znanja i iskustva primjenjuju na specifično područje potrage za nestalim osobama i neregistriranim grobnim mjestima iz razdoblja Domovinskog rata. Unaprijedili smo metodologiju rada, kako u provedbi terenskih istraživanja tako i u području obrade i identifikacije posmrtnih ostataka, razvijajući prethodno korištene i uvodeći inovativne metode kao što je snimanje dronom iz zraka te potraga s cadaver psima, kao i novu tehnologiju poput georadara i total-stanice. Povećane su kompetencije operativno-stručne skupine zadužene za provedbu terenskih istraživanja i ekshumacija uključivanjem tima Vojno-obavještajne satnije Gardijske oklopno-mehanizirane brigade, a Vlada RH uložila je pet milijuna kuna za opremanje i uređenje DNA laboratorija na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Posebno želim istaknuti izvrsnu međuresornu suradnju svih nadležnih tijela i institucija koje sudjeluju o ovom procesu, a rezultat te suradnje je i pronalaženje ove najnovije otkrivene masovne grobnice u blizini Vukovara, te i ovom prilikom zahvaljujem svim dionicima procesa traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu. To je iznimno zahtjevan i osjetljiv proces, u kojemu posebno vodimo brigu o obiteljima koje traže svoje bližnje, u suradnji s udrugama koje ih okupljaju. Njima posebno zahvaljujem na povjerenju i suradnji, kao i na strpljenju koje pokazuju i nakon 30 dugih godina koliko žive u boli i neizvjesnosti, iščekujući da napokon saznaju istinu o sudbini članova svojih obitelji koji se još vode nestalima. Vjerujem kako je pronalaženje ove masovne grobnice i napori koje ulažemo u taj proces ohrabrenje svima njima da nećemo posustati u traženju naših nestalih.

Što je novog u tom pogledu donio Zakon o nestalim osobama donesen 2019. godine?

- Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu prvi je takav normativni akt u Republici Hrvatskoj. Naime, prije nešto više od dvije godine prvi put u Hrvatskoj donijeli smo jedinstveni zakon koji uređuje postupak traženja osoba nestalih u Domovinskom ratu. Ovim je zakonom Hrvatska preuzela obvezu rješavanja ovog najtežeg humanitarnog, za nas prioritetnog pitanja, za sve svoje državljane, bez obzira na okolnosti i mjesto nestanka. Razvili smo hrvatski model traženja nestalih osoba koji je uspostavljen prema najvišim međunarodnim standardima, uz poseban senzibilitet prema žrtvama, te pridonosi ostvarenju temeljnog cilja – pronalaženju nestalih. Unaprijedili smo međunarodnu suradnju sklapanjem Protokola o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u traženju nestalih osoba, sklopili smo Protokol o suradnji između Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za zatočene i nestale i Komisije za nestale osobe Vlade Crne Gore te uspješno surađujemo i s međunarodnim organizacijama. Dakle, Zakonom su uređene nadležnosti i procesi traženja te međuresorna suradnja, predviđena nagrada i prekršajne odredbe. Stoga podsjećam i ovom prilikom kako su na temelju tog zakona svi koji imaju informacije o nestalima dužni ih podijeliti s nadležnim institucijama. To je ujedno poziv svima koji imaju informacije o osobama koje tražimo da ih s punim povjerenjem dostave nadležnim institucijama, ali i upozorenje onima koji znaju gdje su grobišta i posmrtni ostatci iz Domovinskog rata da su to dužni konačno otkriti. Apeliram i na sve one koji šire dezinformacije i uznemiruju obitelji da prestanu manipulirati i politizirati žrtvama, to je nedopustivo.

Veteranski centar


Nedavno ste spomenuli kako imate konkretna saznanja koja potvrđuju da JNA i Srbija imaju podatke o mjestima na koja su premještani posmrtni ostatci ubijenih branitelja. Što bi Srbiju moglo natjerati da nam otkrije ta saznanja koja bi dovela do novih otkrića masovnih ili pojedinačnih grobnica?

- Temeljna prepreka rješavanju sudbine nestalih osoba je nedostatak točnih informacija o prikrivenim mjestima masovnih i pojedinačnih grobnica, odnosno nesuradnja nadležnih tijela Republike Srbije za traženje nestalih osoba. To je činjenica. Činjenica je i da smo ovu posljednju, 151. masovnu grobnicu u Republici Hrvatskoj otkrili bez njihove suradnje i pomoći, no svjesni smo da je uz prave informacije puno toga moglo biti i prije riješeno. S protokom vremena sve je teže, kako doći do informacija tako i do pronalaženja posmrtnih ostataka, a i proces identifikacije je otežan. Upravo zato ulažemo u opremu DNA laboratorija kako bismo dodatno unaprijedili i ubrzali taj postupak. Podsjećam da Republika Hrvatska preko Ministarstva hrvatskih branitelja traga za još 1853 osobe nestale u Domovinskom ratu, od kojih je nepoznata sudbina njih 1455, a za 398 osoba se zna da su smrtno stradale i vodi se postupak traženja njihovih posmrtnih ostataka. Od ukupnog broja traženih osoba gotovo trećina je s područja Vukovarsko-srijemske županije, gdje se traži 520 osoba nestalih u Domovinskom ratu, od kojih je čak 386 nestalih u Vukovaru i okolici te u proboju iz okupiranoga grada. U proteklih pet i pol godina prikupljena su i objedinjena saznanja o 291 mogućem mjestu prikrivenih masovnih i pojedinačnih grobnica na području 13 županija. Provedeno je terensko istraživanje i probna iskapanja na 261 mjestu, pri čemu su ekshumirani posmrtni ostatci 144 osobe, a identificirane su 194 osobe. Proveden je i terenski izvid daljnjih 218 mogućih mjesta prikrivenih grobnica čije je istraživanje u tijeku. Na području Vukovarsko-srijemske županije u ovom i prethodnom mandatu provedena su terenska istraživanja na 99 mogućih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica u trajanju od 622 radna dana, obrađeno je više od 505 tisuća četvornih metara površine, pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostatci 18 osoba, a završno je identificirano 16 osoba čiji su posmrtni ostatci ekshumirani s tog područja, među njima i četvorica hrvatskih branitelja iz masovne grobnice u Marincima otkrivene u siječnju 2020. godine. Dakako, Hrvatska će i nadalje zahtijevati od Srbije da otvori svoje arhive i dostavi nam podatke kojima raspolaže i u tom pogledu koristimo i koristit ćemo sve mehanizme koji su nam na raspolaganju kako bismo došli do saznanja o sudbini svih osoba nestalih u Domovinskom ratu.

U Osijeku je predstavljen projekt budućeg Regionalnog centra veterana za psihosocijalnu podršku i savjetovanje o mentalnom zdravlju. U kojoj je to fazi i kada bismo mogli očekivati početak njegova rada?

- S obzirom na to da su Centar za psihosocijalnu pomoć i Područna jedinica Ministarstva u Osijeku do sada djelovali u nedovoljno primjerenom prostoru, odlukom Vlade o prijenosu prava upravljanja nekretninom u vlasništvu Republike Hrvatske na Ministarstvo hrvatskih branitelja u prosincu 2017. preneseno je pravo upravljanja nekretninom poslovne zgrade poznate kao hotel Mursa. Riječ je o zgradi u kojoj se, uz Područni odjel MHB-a i Centra za psihosocijalnu pomoć OBŽ-a, nalaze županijski ured za branitelje i Koordinacija udruga iz Domovinskog rata te će biti i liječnička povjerenstva za postupke vještačenja, a dio uređenja zgrade financiran je donacijom Sjedinjenih Američkih Država, na čemu im i ovom prilikom zahvaljujem. S obzirom na velike ljudske i materijalne gubitke koje je pretrpio grad Osijek i cijela Osječko-baranjska županija tijekom Domovinskog rata, u Osijeku će se uspostaviti Veteranski centar sa svrhom poboljšanja kvalitete života populacije o kojoj se skrbi. Takav sveobuhvatni centar za pružanje savjetodavne, pravne i psihosocijalne pomoći za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata s područja cijele Slavonije i Baranje uvelike bi olakšao dostupnost informacija o postupcima i načinima ostvarivanja njihovih prava i drugih oblika pomoći. Koncept veteranskih centara, kakvi se grade u Daruvaru, Petrinji i Sinju te je izgrađen u Šibeniku, promovira reintegraciju osoba u civilni način života, odnosno alternativne oblike skrbi usmjerene na obitelj i zajednicu, a pomaže i jačanju različitih dionika koji pružaju deinstitucionalizirane društvene usluge u lokalnoj zajednici. Uređenje tog dijela nekretnine, odnosno njegova adaptacija i opremanje i uspostava, financirat će se sredstvima EU-a, dok će se provedba programa financirati nacionalnim sredstvima.



Tomislav Prusina
HRVATSKA JE SIGURNA ZEMLJA, A HRVATSKA VOJSKA JAMAC NAŠE SIGURNOSTI

 

S obzirom na aktualne sukobe na relaciji predsjednik države i ministar obrane, možete li ocijeniti je li stanje u HV-u uistinu tako loše kako predsjednik Republike tvrdi?

- Hrvatska je sigurna zemlja, a Hrvatska vojska jamac je naše sigurnosti – u to nema sumnje. Hrvatska vojska je u cijelosti spremna i opremljena odgovoriti svim izazovima, u to sam siguran, a s pozicije nacionalne sigurnosti uvijek moramo biti spremni na moguće prijetnje i ugroze. Suočeni smo s drugim vrstama ugroza - prirodnim katastrofama poput poplava i požara i drugih klimatskih nepogoda te aktualnim potresima i pandemijom koronavirusa. U svim tim katastrofama Hrvatska vojska bila je prisutna kao snaga koja pomaže civilnom stanovništvu i otklanja posljedice. Spremnost i uvježbanost demonstriraju u svim tim neprilikama – bilo da gase požare, pomažu u poplavama, otklanjaju snježne namete, spašavaju unesrećene u potresu ili pak osiguravaju smještaj za oboljele od COVID-a. Vlada potpuno razumije nužnost jačanja naših obrambenih sposobnosti. Uza sve nedaće koje su nas zadesile, za sustav obrane izdvajamo od sedam do 10 posto više. Ni u jednom trenutku nije zaustavljen proces opremanja, modernizacije i ulaganja u vojsku, a nabava borbenih aviona kapitalna je investicija ne samo u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo nego i u naše ukupne obrambene sposobnosti. Uloga Hrvatske vojske u Sustavu domovinske sigurnosti nezamjenjiva je, a u pogledu nacionalne sigurnosti neupitna. Hrvatska vojska je pobjednička vojska i taj duh u redovima HV-a i danas živi.

Možda ste propustili...

HRVATSKA IMA UČINKOVIT MEHANIZAM PRAĆENJA

Zločine iz mržnje žrtve vrlo rijetko prijavljuju

NOVA FUNKCIJA BIVŠEG MINISTRA

Ćoriću potpora za mjesto viceguvernera

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana