Ekonomija
KLJUČNA ULOGA U PROGRAMIRANJU NOVE FINANCIJSKE PERSPEKTIVE

Prilikom financiranja sredstvima EU-a glavna prepreka klasterima jest udio vlastitog sufinanciranja
Objavljeno 8. prosinca, 2021.

Vezani članci

TREBALI SU BITI ALAT ZA KONKURENTNOST

Klasterska scena u zastoju, ostala ih tek nekolicina koja funkcionira

Inicijative za razvoj klasterskih povezivanja poduzetnika i obrtnika s državne razine započele su od kraja 90-ih kada su se u suradnji tadašnjeg Ministarstva gospodarstva i Hrvatske gospodarske komore (HGK) osnovala prva klasterska udruženja, većinom u oblicima pravnih osoba d.o.o.-a ili udruga. Pri HGK-u je 2007. osnovana Zajednica klastera, a 2011. donesena je Strategija razvoja klastera u RH 2011. - 2020. kao strateški dokument na temelju kojeg se uspostavlja klasterska politika na razini Republike Hrvatske.


- Strategija je bila i temelj za razlikovanje poslovnih klastera od klastera konkurentnosti osnovanih na nacionalnoj razini, prema EU perspektivi 2013. - 2020., koja je predviđala nacionalne strategije pametne specijalizacije gdje se preko Operativnih programa i prioritetne osi predviđa financiranje organizacija za istraživanje, razvoj i inovacije uskom suradnjom gospodarstva, znanstvenih i istraživačkih institucija te lokalne i područne samouprave. Umrežavanje i stvaranje klastera prepoznato je kao aktivnost koja može dati prednosti malim i srednjim poduzetnicima, posebno vezano za jačanje njihovih vrijednosnih i proizvodnih lanaca u okviru prioritetne osi. Nakon detaljne analize sa svim relevantnim dionicima cjelokupne industrije u Hrvatskoj, identificirano je 12 industrijskih grana te je na poticaj Ministarstva gospodarstva 2013. osnovano 12 hrvatskih klastera konkurentnosti (HKK) u obliku udruga građana bez plaćanja članarina i profesionalne upravljačke strukture čiji članovi mogu biti pravne osobe iz privatnog i javnog sektora. Na taj način ispunjava se "Triple Helix", princip spajanja istraživačkih, znanstvenih organizacija, javne uprave, sektorskih i poslovnih interesnih udruženja (poslovnih klastera, HOK-a, HGK-a...) te proizvođačkog sektora, a 2015. godine osnovan je i 13., HKK personalizirane medicine. Hrvatski klasteri konkurentnosti odigrali su ključnu ulogu u programiranju nove financijske perspektive korištenja ESI fondova 2014. - 2020. jer su bili alat preko kojeg je Ministarstvo gospodarstva prepoznalo ključne točke u programiranju korištenja sredstava kroz Tematski cilj 1 – istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije. HKK-i su, nacionalnim financiranjem "Natječajem za dodjelu financijskih sredstava za projektne aktivnosti hrvatskim klasterima konkurentnosti za 2015. godinu", od prvotnih 67, prijavili ukupno 34 projektna prijedloga za dodjelu nepovratnih sredstava za podršku razvoju centara kompetencija čime je ispunjena svrha financiranja tim natječajem. Imajući u vidu činjenicu da osnivanje i rad klastera nisu regulirani posebnim zakonskim okvirom, oblik njihova registriranja nije određen te ne postoji službena evidencija, registar ili upisnik kojim bi se klasteri bilo kojeg organizacijskog oblika (trgovačko društvo, udruga građana itd.) trebali evidentirati. Prilikom financiranja sredstvima EU-a glavna prepreka klasterima jest udio vlastitog sufinanciranja, naglasili su iz Ministarstva gospodarstva i dodali da "klasteri koji se uspijevaju financirati vlastitim sredstvima (koji nisu ovisni o projektima dodjele nacionalnih sredstava za rad) uspješno koriste EU sredstva (primjer je HKK obrambene industrije koji je uspješno izvršio tranziciju u klaster koji u svom radu nije ovisan o nacionalnim sredstvima za osnovno poslovanje klastera). Z.Rupčić

PAD PRIHODA I NEIZVJESNOST
HKK-i su uspješno koristili sredstva raspoloživa preko “Natječaja za dodjelu financijskih sredstava za projektne aktivnosti hrvatskim klasterima konkurentnosti za 2015. godinu” koja su imala za cilj pripremu prijava projekata za natječaj “Podrška razvoju centara kompetencija”. Dodijeljeno je ukupno dva milijuna kuna (100.000 do 250.000,00 kn po HKK-u prema prethodno određenim kriterijima). HKK-i su pojedinačno identificirali i potvrdili 67 sektorskih projekata koji su donijeli 34 projektna prijedloga za dodjelu nepovratnih sredstava za Podršku razvoju centara kompetencija (CEKOM). Iako ne raspolažemo konkretnim pokazateljima vezanim isključivo za klastere, načelno možemo istaknuti kako je za klastere zbog koronakrize problem bio pad prihoda, održavanje likvidnosti, zadržavanje radnika, nabava sirovina, neizvjesnost... Strateška utemeljenost politika vezanih uz klastere bit će odgovarajuće obuhvaćena u Nacionalnom planu industrijskog razvoja i poduzetništva 2021. - 2027., koji je u izradi.

Politika razvoja klastera u Hrvatskoj provodi se od 2001. ponajprije preko mjera i aktivnosti tijela nadležnih za gospodarstvo
Najčitanije iz rubrike