Premda je u Hrvatskoj velik broj različitih udruga civilnog društva koje svojim odgovornim radom daju golem doprinos zajednici, neke udruge posljednjih godine djeluju s populističkih i ideoloških pozicija. Primjerice, građanska udruga "Inicijativa prava i slobode" organizirala je nedavni prosvjed protiv COVID potvrda pod nazivom "ZAjedno za Slobodu", a tu su i otprije znane udruge "U ime obitelji" i "Narod odlučuje"...

Koliko prosvjedi, iza kojih stoje i pjedine udruge, poput onih u Zagrebu, narušavaju ugled civilnog društva općenito, pitali smo Davora Gjenera, političkog analitičara i komentatora s Krka.

- Nije moguće ovako generalizirati. U svakoj konsolidiranoj demokraciji nevladine organizacije ili organizacije civilnog društva dijele se na dvije ključne skupine. Jedne se bave pružanjem usluga, a druge su koncentrirane na lobiranje i javno zagovaranje. Načelno se smatra kako nije moguće istovremeno djelovanje udruga u oba ova polja. Naime, organizacije koje se bave pružanjem usluga upućene su na to da za svoj rad pridobivaju sredstva iz fondova lokalne i regionalne samouprave ili središnje države. One se obično obraćaju ranjivim skupinama, ljudima u potrebi, i pružaju im usluge. Budući da to rade efikasnije i jeftinije nego što to može država u širem smislu riječi, suvremena država prenosi proračunska sredstva na takve udruge. Udruge koje pružaju usluge striktno vode računa o tome da budu politički neutralne, a upravo zbog ovisnosti o proračunskim sredstvima, izbjegavaju se baviti javnim zagovaranjem i lobiranjem, kojima se nastoje mijenjati prakse javnih vlasti, javne politike, zakonski okvir.

Organizacije koje su prije svega zagovaračke i lobističke, pak, uglavnom su jasno politički profilirane. Takve organizacije bave se politikom. Ipak, bitno se razlikuju od klasičnih političkih organizacija - političkih stranaka. Stranke su, naime, organizacije koje nastupanjem na izborima nastoje osigurati utjecaj na vlast ili kontrolu nad vlašću, a njihov politički utjecaj i legitimitet ovisi o tome koliko glasova su sposobne osvojiti na izborima. Nevladine organizacije koje definiramo kao lobističke i zagovaračke usmjerene su na mijenjanje javnih politika, dakle na utjecaj na vlast, ali svoj utjecaj na vlast ne ostvaruju posredovanjem nastupa na izborima. Za razliku od stranaka, koje su u političkoj areni "teške" upravo onoliko koliko su glasova osvojile, dakle koliko ruku imaju u predstavničkom tijelu, legitimitet nevladinih organizacija ne ovisi o broju osvojenih glasova, o broju članova ili pristaša, nego o relevantnosti političkog pitanja ili političkog interesa u ime kojeg zagovaraju i nastoje utjecati na javnost. Samim time jasno je da je donekle "komotnije" politički djelovati u sferi građanskog društva negoli u političkoj sferi. Naravno, djelovanje unutar građanskog društva ne donosi onu sumu nagrada koju može donijeti angažman u političkim strankama i posljedično u političkim institucijama. Politika je u većoj mjeri karijera, a djelovanje u građanskom društvu je više djelovanje u korist javnog dobra, ali oni koji znaju prepoznati relevantna politička pitanja, znaju ih predstaviti javnosti i za svoje policy alternative pridobiti javnu potporu, iz sfere građanskog društva mogu ostvariti relevantan društveni utjecaj. S vremenom se i u sferi građanskog društva uspješni akteri profesionaliziraju, ako uz spomenute vještine imaju i vještinu komunikacije s donatorima u građanskom društvu, zakladama koje financiraju djelovanje u korist nekih interesa. Iako se nekima čini da takvo djelovanje može biti lukrativno, ipak se radi o "prekarnom", nesigurnom poslu, u kojemu se rijetko razvijaju karijere u pravom smislu riječi.Organizacije koje spominjete nije moguće međusobno uspoređivati. "U ime obitelji" snažna je zagovaračka organizacija koja promovira vrednote društvenoga nauka Katoličke Crkve, a slične organizacije česte su u građanskim društvima. Dapače, civilna društva nekih konsolidiranih demokracija, na primjer irske, razvile su se iz katoličkih laičkih organizacija. "Narod odlučuje" je ad hoc inicijativa, koja je nastala radi provođenja referendumske inicijative, a "Zajedno za slobodu" konsolidirana nevladina organizacija, vjerojatno nije ni registrirana, niti ima upravljačka tijela. Nema jasnu ideju o alternativnim javnim politikama, nego je tek protestna organizacija. Takve se inicijative obično brzo raspadaju.Još je jedan ozbiljan problem s protestnim inicijativama kakva je ova koja organizira prosvjede u Zagrebu. Vođe i sljedbenici takvih organizacija obično su akteri s niskom političkom kulturom, koji i ne razlikuju društvenu ulogu nevladinih organizacija, stranaka, političkih institucija... Zato od aktera u takvim organizacijama često čujemo prijetnje legitimnim nositeljima izvršne vlasti, najave njihova kažnjavanja zbog obavljanja posla, zatvaranja protivnika....

Zašto su neke od udruga civilnog društva u široj javnosti na lošem glasu? Neke od najpoznatijih poput primjerice Gonga aktivne su najviše kad su posrijedi izbori. Vaš komentar na takvo stanje?...

- Akteri koji djeluju u građanskom društvu, u zagovaračkim organizacijama, ne moraju se baviti time jesu li na dobrom ili lošem glasu u javnosti. Oni imaju svoju definiranu misiju, pa se tako i ne nastoje svidjeti onom političkom tijelu kojemu se ne obraćaju i čije interese ne zastupaju. Kad pitate za Gong, logično je da su njegove aktivnosti uvijek koncentrirane na izbornu proceduru, jer je to njihova ključna misija, iako su u više od dvadeset godina, koliko djeluju, u Gongu razvili i brojne druge programe koji nisu izravno povezani s izborima. Sve češće se u Hrvatskoj stvaraju koalicije nevladinih organizacija, koje mogu biti usmjerene na samo jedno posebno pitanje, koje ih povezuje, ali takve koalicije mogu biti i trajnije. Zanimljivo je bilo povezivanje više nevladinih organizacija u "Kuću ljudskih prava", što je bila i prostorna i programska koncentracija.

Prijeti li udrugama civilnog društva nestanak sa scene ili bar smanjivanje utjecaja u društvu, na što upozoravaju neki analitičari...?

- Upravo suprotno, civilno društvo u Hrvatskoj danas je nerazmjerno razvijenije nego što je bilo prije dvadesetak godina, kad je većina organizacija bila u povojima. Članstvo u Europskoj uniji dovelo je do nevjerojatnog rasta broja organizacija koje pružaju socijalne usluge, a njihovu rastu je, uz europsku, pogodovala i domaća politika koja sve više potiče dekoncentraciju klasičnih državnih funkcija. Zagovaračke organizacije prolazile su kroz određenu krizu, ali i one su ponovno u sve boljoj kondiciji, sve su profesionalnije, sve bolje međunarodno umrežene. Osim toga, postupni razvoj demokratske političke kulture i poticanje volontiranja i rada za javno dobro doveli su do toga da je danas bitno više ljudi koji na sebi primjeren način sudjeluju u aktivnostima civilnog društva nego što je to nekad bilo. Mlade generacije sve su spretnije u interesnom povezivanju i sve bolje razumiju značenje javnog zagovaranja i mogućnost utjecaja na javne politike iz sfere građanskog društva.

Sve to, naravno, nije palo s neba. U Hrvatskoj već više od dvadeset godina djeluje vrlo važna institucija, "Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva", koja ima izvorne prihode, neovisne o izvršnoj vlasti, koja radi sustavno i vrlo profesionalno, i koja sustavno podupire programe organizacija civilnog društva, ali i institucionalnim potporama pomaže razvijanju njihovih kapaciteta, onoga što se naziva "hladnim pogonom", kičme svake organizacije, koju je najteže financirati iz sredstava što ih te organizacije pridobivaju za provođenje pojedinih programa. I brojna ministarstva (socijalne politike, vanjskih poslova, unutarnjih poslova, ....) podupiru iz svojih proračuna projektno djelovanje udruga, u Hrvatskoj djeluju međunarodne zaklade, a čini se da je najmanje razvijen aspekt djelovanja civilnog društva, koji kao naročito uspješan poznajemo iz Njemačke. Hrvatske političke stranke nedovoljno razvijaju vlastite zaklade, povezane sa zakladama europskih parlamentarnih frakcija, koje bi unaprjeđivale demokratsku parlamentarnu kulturu u Hrvatskoj, razvijale političke filozofije i poticale rasprave o političkim alternativama. (D.J.)