U borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma te pri upravljanju migracijama potrebna je veća razmjena informacija i bolja suradnja između EU-a i država zapadnog Balkana i operativna suradnja na terenu, istaknuo je slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs zaključak ministarske konferencije EU - zapadni Balkan održane na Brdu kod Kranja. Slovenija, koja do kraja godine predsjeda Vijećem EU-a, preporučuje da se dio od 30 milijardi eura europskih sredstava, koje će države u regiji primiti kao pomoć, usmjere za aktivnosti u području unutarnjih poslova.

Borba protiv organiziranog kriminala za države u regiji mora biti shvaćena i kao važan dio vladavine prave, kazala je nakon sastanka povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson, koja je zahvalila trima zemljama u regiji koje su primile izbjeglice iz Afganistana, nekadašnje suradnike europskih institucija.

Na novinarsko pitanje vezano uz navode i optužbe da Slovenija i Hrvatska izvode "lančane" push-back akcije vraćanja migranata i izbjeglica u BiH i nad njima provode nasilje, Hojs je kazao da odlučno odbacuje te navode i da se migranti nikad nisu žalili na postupke Slovenije. Slovenija u Hrvatsku vraća samo one migrante koji u Sloveniji ne zatraže azil i to čini zakonito, prema bilateralnom sporazumu s Hrvatskom, naveo je Hojs, dodavši da se dezinformacije možda pojavljuju zbog toga jer su neki zamijenili Sloveniju za Hrvatsku, u kojoj je bilo izvješća o takvim slučajevima. Ili se možda radi o "spinu" novinara ili nevladinih organizacija, naveo je.

Johansson je kazala da su ona i Europska komisija generalno zabrinuti izvješćima u kojima se govori o kršenju ljudskih prava. "Kad je riječ o granici Hrvatske s BiH, moram reći da imam vrlo dobru suradnju s hrvatskom Vladom", kazala je, dodavši da je uspostavljen nezavisni monitoring mehanizam. "Čini se da to djeluje, a ima i potporu EK-a", rekla je. U vezi s izvješćem jedne organizacije o fizičkom nasilju nad migrantima na granici s BiH, Johansson kaže da Komisija ima uvjeravanja od najviših predstavnika hrvatskih vlasti, uključivši i premijera, da se to uzima vrlo ozbiljno i istražuje te da je došlo i do sankcioniranja policijskih službenika. Kaže da Vlada RH treba "otvorenih očiju" pratiti moguće zloporabe u postupanju policije.

Što se tiče migracija, i u tom su području potrebni razmjena informacija i policijska suradnja EU-a, država na migrantskoj ruti i država izvora odakle dolaze migranti, navela je Johanson, istaknuvši da je stanje s migrantima u BiH mnogo bolje nakon lanjske krize u vrijeme Božića, pa je tako EU pomogao i u osnivanju novog kampa za migrante Lipa.

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman istaknuo je pak na 28. sastanku Ministarskog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) duboku zabrinutost zbog sve gore političke situacije u Bje lorusiji. "Zloupotrebu migranata na granici s EU-om potrebno je bez odgode prekinuti", istaknuo je. On je na sastanku u Stockholmu pozvao na jačanje OESS-a jer su njegove članice suočene s brojnim izazovima. "Glavni alati OESS-a - mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti, terenske operacije i autonomne institucije, zaštita ljudskih prava, mira i stabilnosti trebaju se dalje razvijati i modernizirati kao i pravovremeno i realno financirati kako bi bili učinkoviti", rekao je hrvatski ministar.

Grlić Radman osvrnuo se i na ulogu OESS-a u jugoistočnoj Europi. "Posebno cijenimo ulogu Misije OESS-a u BiH. Snažno potičemo izbornu reformu i druge napore da se osigura legitimno, pravedno i nediskriminatorno političko predstavljanje svih triju konstitutivnih naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba", istaknuo je Grlić Radman.