Objavljeno 2. prosinca, 2021.
Srednje i velike tvrtke očekuju da najveći dio novca novog programskog razdoblja završi u investicijama, kaže Kovačević
Hrvatska poljoprivreda zadala si je ambiciozan cilj da do 2030. godine dosegne proizvodnju od 30 milijardi kuna zdrave i kvalitetne hrane (s današnjih 20 milijardi), a veliku ulogu u ostvarivanju tog plana imat će europska sredstva.
Gotovo 700 milijuna eura godišnje bit će na raspolaganju hrvatskim poljoprivrednicima za provedbu mjera Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU u novom programskom razdoblju. Kako ih maksimalno iskoristiti i pametno investirati kroz Nacionalni strateški plan ZPP-a raspravljalo se na zajedničkoj sjednici Udruženja poljoprivrede i Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore.
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam, Dragan Kovačević, upozorio je da su u domaću poljoprivredu do sada ubrizgana golema sredstva. I dalje nismo samodostatni u većini proizvodnji, produktivnost je u poljoprivredi na 31 posto, a u prehrambeno-prerađivačkoj industriji na 51 posto prosjeka EU-a, veliki smo uvoznik hrane i imamo veliki vanjskotrgovinski deficit u razmjeni.
"Potpore su nam od ulaska u EU porasle za 2,8 puta, s 2,4 na 6,8 milijardi kuna, međutim nismo zadovoljni rezultatima", pojasnio je Kovačević. Inače, Nacionalni strateški plan ZPP ključni je dokument za kreiranje poljoprivredne politike od 2021. do 2027. i povlačenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog jamstvenog fonda i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Riječ je o gotovo pet milijardi eura za cijelo programsko razdoblje, odnosno 685 milijuna eura godišnje. Dio tog novca od sada bi mogle povlačiti i velike kompanije koje su u dosadašnjim programima zbog visine prihoda i broja zaposlenih bile isključene, a nositeljice su poljoprivredne proizvodnje. "Naše članice, srednje i velike tvrtke, očekuju da najveći dio novca novog programskog razdoblja završi u investicijskim mjerama i da se ograničenje potpora na 100.000 eura riješi u korist velikih proizvođača preko preraspodijeljenog plaćanja", zaključio je Kovačević.
Ljiljana Šapina, članica Uprave Podravke i predsjednica Udruženja prehrambeno-prerađivačke industrije HGK, rekla je kako od Komore očekuju da će osigurati logistiku za kreiranje pojedinih programa kako bi najveći dio novca završio u investicijama koje su ključne za podizanje konkurentnosti. Istaknula je i da je sretna što će i velike tvrtke poput Podravke moći povlačiti sredstva za investicije, kooperante i sirovine.
Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK i direktor PP Orahovice, Vlado Čondić Galiničić, apostrofirao je efikasnost i produktivnost kao najveće boljke domaće poljoprivrede, a Nacionalni strateški plan ZPP vidi kao šansu da i po tim pokazateljima uhvatimo korak s konkurencijom.
"To će nam omogućiti da možemo povećati proizvodnju svinja, goveda, prinose... Ključne su investicije u zemlju, automatizacija i digitalizacija", naglasio je Čondić Galinčić, uz napomenu da potpore moramo davati isključivo kvalitetnim proizvođačima.
Zdenka Rupčić
Investicije osiguravaju konkurentnost
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Zdravko Tušek poručio je kako novac nije tu samo da se potroši, već da se uloži u područja koja će donositi najveću dodanu vrijednost. Osvrnuo se i na problem produktivnosti kazavši da je cilj povećati produktivnost rada poljoprivrednika za 60 posto, udvostručiti njihov prosječni dohodak, podići udio broja mladih poljoprivrednika za 30 posto te udio prehrambene industrije u BDP-u za 20 posto. "Iz Ruralnog razvoja ćemo nastaviti financirati investicije jer osiguravaju konkurentnost", zaključio je Tušek.
Ljiljana Šapina
članica Uprave Podravke
Od Komore očekujemo da će osigurati logistiku za kreiranje pojedinih programa kako bi najveći dio novca završio u investicijama koje su ključne za podizanje konkurentnosti