Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je u utorak kako je malo vjerojatno da će uskoro biti postignut dogovor o izmjenama izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, unatoč posredničkim naporima diplomata Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, koji obavljaju novi krug pregovora sa stranačkim čelnicima iz BiH.

Posebni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer i ravnateljica pri europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelina Eichhorst u ponedjeljak su se u Sarajevu sastali s čelnicima vladajućih te nekih oporbenih stranaka, kao i nevladinog sektora, a u utorak su nastavili te konzultacije te se, uz ostale, sastali s predstavnicima Demokratske fronte (DF), stranke na čijem je čelu Komšić. "Čisto sumnjam da će u ovim okolnostima biti dogovora", kazao je Komšić novinarima, odgovarajući na pitanje je li do rješenja moguće doći do kraja godine ili eventualno do kraja ožujka sljedeće godine.

Prema njegovim riječima, razgovori su trenutačno koncentrirani na brisanje etničkih odrednica uz titule tri člana Predsjedništva BiH, što je ranije kao opciju sugerirao sam Palmer. No, na dnevnom redu je i uloga Doma naroda parlamenta BiH, jer u tom tijelu, kao i u državnom vrhu, mora biti osigurana mogućnost kandidiranja i biranja i onih građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici triju konstitutivnih naroda. Time bi se ujedno provele presude Europskog suda za ljudska prava kojima je potvrđena diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina u izbornom sustavu BiH. No ostalo bi otvoreno pitanje kako izabrati legitimne predstavnike konstitutivnih naroda, na čemu posebice inzistira HDZ BiH i predlaže da se to osigura kroz dvije izborne jedinice unutar Federacije BiH. Za Komšića je ideja o dvije izborne jedinice u Federaciji BiH - neprihvatljiva.

Čelnik SDA Bakir Izetbegović je pak kazao kako je uvjeren da postoji kritična masa "u probosanskom bloku" te da stranke koje su u njemu okupljene neće prihvatiti jednostrana rješenja. Time je naznačio i kako neće odustati od zahtjeva da HDZ BiH pristane na reduciranje uloge domova naroda na državnoj i entitetskoj razini, jer smatra da vladajuća hrvatska stranka u Federaciji BiH gornji dom parlamenta koristi kako bi blokirala donošenje različitih odluka. "Izbor člana Predsjedništva i blokade u Federaciji BiH moraju se istodobno rješavati", kazao je Izetbegović.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nije komentirao sadržaj novog kruga pregovora s Palmerom i Eichhorst, no zato je hrvatski ministar obrane i dužnosnik HDZ-a Mario Banožić, dok je boravio u Sarajevu, naznačio kako će se inzistirati na dosadašnjim zahtjevima, u čemu Čović i dalje može računati na potporu iz Zagreba. "Ono u što sam siguran je da se HDZ BiH zauzima za ravnopravnost svih naroda i u tom pogledu idemo u smjeru izmjena izbornog zakona na taj način da Hrvati imaju svoje predstavnike u svim najvišim predstavničkim tijelima", naglasio je Banožić.