Koronavirus, novi, opasni i nepoznati sojevi, cijepljeni i necijepljeni, prosvjedi, broj hospitaliziranih i preminulih, neumoljive statistike, poskupljenja, neizvjesna budućnost - sve su to informacije s kojima se građani intenzivno susreću proteklih godinu i pol dana i koje, htjeli oni to ili ne, opterećuju sve slojeve društva, odnosno sve generacije. Jer cijeli svijet živi u okolnostima kakvih nije bilo nikada ranije. Svakodnevno izloženi realnim, ali negativnim vijestima, mnogi su osjetili i posljedice na mentalno zdravlje, a stručnjaci upozoravaju na porast broja depresivnih, posebice na to da će posljedice najviše osjetiti mladi.

Psiholozi i psihijatri proteklih mjeseci imaju pune ruke posla. Među njima je Dajana Krupić, psihologinja iz Osijeka i vlasnica Psihološkog centra za savjetovanje i istraživanje "Norvel", koja kaže kako joj nerijetko dolaze pacijenti kojima se određeni problem još više pojačao u ovo vrijeme pandemije, a što im stvara dodatni stres. "Primjerice, ako je netko imao problema s partnerom, sada to još jače doživljava, jer mu se u pozadini, rekla bih kolokvijalno, ‘serviraju‘ informacije koje pojačavaju stres. Naša su tijela napeta, i to puno više nego prije dvije godine, kad o ovakvim crnim statistikama nismo razmišljali. Naime, svakodnevno dobivamo toliko informacija u kratkome vremenu da automatski imamo u mislima ideju da se nešto loše događa, pa odmah emotivno nismo dobro", kaže psihologinja Krupić, dodajući da su zbog tih situacija ordinacije i ambulante psihologa i psihoterapeuta stalno popunjene. Štoviše, ljudi dosta dugo čekaju da bi s nekime porazgovarali, i to upravo zato što se mjesecima situacija ne mijenja i skloniji su tražiti pomoć.

Psiholozi, nastavlja Dajana Krupić, usmjeravaju ih na postavljanje dnevnih obaveza te da što manje razgovaraju o onome što se događa izvan toga. Jednom dnevno, ako baš moraju, trebali bi dobiti određene informacije o onome što se događa oko njih, a ostalo vrijeme posvetiti obitelji, svakodnevnim poslovima i u konačnici optimizmu. Naravno, tu je neizbježna i potreba za čuvanjem od zaraze, pa psiholozi apeliraju na građane da vode računa s kim se druže, no ne i da se izoliraju iz društva.



"Važno je naglašavati optimizam, i to u svim područjima. Ja radim s populacijom koja se bori s anksioznošću i depresijom i u ovom razdoblju to nije lako otkloniti. Suočeni sa svakodnevnim vijestima, ljudi ih najprije negativno primaju k sebi i zanemaruju sve ostalo. U tome ne može pomoći ni predbožićno vrijeme, jer ljudi koji imaju psihičke poteškoće puno negativnije osjećaju taj duh blagdana nego što bi trebali. Zapravo bismo trebali vidjeti što mogu napraviti sami za sebe ili za druge, jer generalno ne mogu ništa promijeniti. Primjerice, ako vidimo susjeda koji ne nosi masku, trebamo to maknuti sa strane i ne baviti se time. Isto tako - ako se želimo cijepiti, trebamo se time baviti, a ne onima koji to ne želi učiniti. Treba napraviti sigurno okruženje za sebe i svoju obitelj, jer kao pojedinac nitko ne može generalno promijeniti stvari koje su takve kakve jesu", poručuje psihologinja Krupić, dodajući da nisu naodmet mali rituali koji nas čine sretnima i koje bismo trebali činiti svakodnevno kako bismo utjecali dobro na našu psihu. Može to značiti putovanje, određene igre s djecom, planove s partnerom ili bilo što drugo gdje ćemo psihom biti prisutni i nećemo razmišljati ni o čemu drugome.

I mag. psih. Barica Urh iz Agencije za psihologijske usluge u Požegi svakodnevno se susreće s ljudima na koje ovo vrijeme pandemije i neizvjesnosti neizbježno utječe. Smatra da je najveći problem u velikome stupnju netolerancije u mišljenjima.

"Ljudi idu u krajnosti u onome trenutku kad ih u to povede neka ideja. Svatko od nas ima pravo na svoje mišljenje, no ako se nečije razlikuje, ne treba biti kivan na onoga tko se ne slaže s našim mišljenjem. Podjele stvaraju kaos i ne treba se time zavesti, a osim toga, upitno je i neprestano ponavljanje informacija u medijima iako svatko od nas ima pravo na informaciju. Naime, zbog velikog protoka dezinformacija, nužno je da znamo kako stoje stvari, no kako je vijesti puno i na dnevnoj bazi mijenjaju se, odnosno dopunjuju iz sata u sat, to opterećuje", kaže psihologinja Urh. Skoro vrijeme Božića, smatra, privremeno će dovesti do toga da zaboravimo na brige, no oni koji su doživjeli gubitak u posljednje vrijeme, bilo od koronavirusa ili čega drugoga, za njih će to biti teški dani, ma koliko trebali izazvati radost i veselje.