Magazin
DENIS AVDAGIĆ POLITIČKI ANALITIČAR IZ KONZULTANTSKE TVRTKE INMS (IDEJE NOVIH MEDIJSKIH STRATEGIJA

Još jedna Mostova promašena inicijativa
Objavljeno 27. studenog, 2021.

U mnogim dosadašnjim istraživanjima gotovo redovito se navodi da Hrvati premalo vjeruju javnim institucijama, vlasti općenito i političarima najmanje. Zašto je tome tako, postoje li osim objektivnih razloga i neki drugi razlozi (strahovi, dvojbe, neinformiranost, zaostalost...) koji generiraju manjak povjerenja - pitali smo Denisa Avdagića, političkog analitičara iz konzultantske tvrtke INMS (Ideje novih medijskih strategija?



- Rekao bih kako se s jedne strane radi o razočaranosti standardom života, gdje se to nezadovoljstvo prelijeva na institucije. Drugo je zagušenost informacijama, u slučaju aktualne epidemijske situacije to zovemo infodemijom, ali imamo jedan značajan i aktualan slučaj vezan uz politiku kojim možemo zagušenost u informiranju bolje pojasniti. Radi se o "pravosudnoj trakavici" oko bivšeg premijera Sanadera i INA-e, odnosno suvlasničkih odnosa s MOL-om. Tolika gomila informacija i stavova u kojima se prebire po INA-i, od kavanskih razgovora do političkih debata, dovela je do toga da građani ne znaju komu vjerovati. Imamo naslovnice i stajališta u kojima se cilja na to kako bi se vlasništvo i upravljačka prava koja ima MOL moglo oduzeti na temelju recentne presude Vrhovnog suda RH, pa čak i promijeniti tijek druge arbitraže s tom kompanijom. U svemu gotovo nezabilježeno prolazi što govore istinski stručnjaci, poput profesora ustavnog i europskog prava Mate Palića, koji jasno poručuje činjenicu da arbitražni sudovi nisu vezani uz nacionalne sudove pojedinih država, pa samim time nisu vezani ni za Ustavni sud, dakle ni uz Vrhovni sud RH. A što tek reći na poruku tog stručnjaka kako je vlada Jadranke Kosor potpisala ugovor o plinskom poslovanju, koji je predmet arbitraže u Washingtonu, čija presuda slijedi, dakle nevezano uz presudu Sanaderu. Štoviše, Hrvatska je izgubila arbitražu upravo o pitanju korupcije, koju je sama naša Vlada pokrenula na UN-ovu arbitražnom sudištu. I sad, imate činjenice, ali netko će na to reći: "Ma nema veze", "Mi možemo, ne vjerujem stručnjacima". Kome onda vjerujete, "hrabrim anonimcima" na Facebooku, mišljenju nekog drugog političara, a bilo je onih koji su tvrdili kako znaju mogući epilog arbitraže, pa je to dovelo i do političke krize u Hrvatskoj. Konkretan je to primjer iz političke i institucionalne sfere, kako se ljudi lako zavaraju o nečemu, o čemu malo znaju, slušajući druge koji također malo znaju, a ignorirajući upravo one koji o svemu imaju znanje, koji su obrazovanje i karijeru posvetili tematici, i sve to utječe na povjerenje institucijama, pa i na djelovanje institucija pod pritiskom.

Osim općenitog nepovjerenja u javne institucije, čini se da Hrvati također premalo vjeruju u znanost i znanje, što posebno do izražaja dolazi u ovom pandemijskom vremenu. Koliko i to pokazuje određenu zrelost (nezrelost) i razvijenost (nerazvijenost) društva u cijelosti?

- To je također aktualni infodemijski problem. Puno je onih koji zanemaruju kako znanost proizlazi iz učenja, istraživanja, eksperimenata i napornog rada, što kulminira racionalnim predviđanjima i objašnjenjima pojava. Kontinuirani je to proces temeljen na istinskom znanju. Pogledajmo praktičnu neznanstvenu razinu. Ako vam stane sat, nećete ga nositi postolaru. Možete vjerovati automehaničaru ili ne, ali ne možete odbaciti njegovo znanje. Isto je sa znanstvenicima, u zdravstvu, specifičnije virologiji, epidemiologiji... Našli smo se u zakrčenosti ili zagušenosti brojnim informacijama, svatko misli kako može i ima pravo na mišljenje, pri čemu se zbog nespremnosti našeg obrazovnog sustava nije stiglo podučiti opću populaciju kako razaznati bitno i provjereno, a odbaciti lažne i nestručne informacije i izvore. To je aktualan problem i on nadilazi hrvatske granice. Međutim, stvari moraju biti jasne, popravak auta radite kod automehaničara, o epidemiji slušate epidemiologe.

Mora li odgovorna i strpljiva većina trpjeti neodgovorno ponašanje bučne manjine, da se tako izrazim? Mogu li izmjene zakona pripomoći, konkretno glede obveze COVID potvrda...?

- I dosadašnje mjere su zakonite, sad se najavljuje kažnjavanje. Nalazimo se u povijesno najslobodnijim vremenima za svakog pojedinca. No slobodu prati odgovornost. Nažalost, ova situacija će potrajati dok ne riješimo spomenuto, podučavanje kako se informirati, i od koga, s naglaskom da ne možete birati činjenice.

Dok se neke zemlje članice EU-a ponovo zatvaraju, Hrvatska pokušava uspješno balansirati između novih mjera i uvjeta za normalni život i rad. Neki to i dalje ne prihvaćaju pa pokreću referendum protiv COVID potvrda (Most) i druge akcije, čime, čini se, još više zbunjuju javnost... Koliko je to manipulacija i politikantstvo? Vaš komentar...

- Hrvatska je radila balans epidemioloških mjera i ograničenja, na samom početku bili smo među zemljama s najstrožim mjerama, ali tada se nitko nije niti bunio. Najavu referenduma o COVID potvrdama smatram izuzetno promašenom, da ne kažem kako se radi o politikantstvu. Odluke o mjerama donosi politika, ali na preporuku struke. Može se nekome činiti nelogičnim nešto o čemu se nije obrazovao, no ako želi iskazivati mišljenje, treba za to imati znanje.

Vratimo se na priču s kojom smo krenuli, stranka koja najavljuje referendum napravila je svojedobno političku krizu jer su im čelnici mislili kako znaju epilog arbitraže s MOL-om, samo što je završilo drugačije od njihova mišljenja. Jesu li nakon tog vjerodostojni, s obzirom na sličan pristup u najavljenom referendumu? Površno znanje u arbitražama koštalo je dosad više od 200 milijuna kuna, koja cijena će tek ovaj put biti...?



Darko Jerković
Možda ste propustili...

INTERVJU: MILAN TRENC, O SEBI I SVOJOJ NOVOJ KNJIZI...

Bez duhovne dimenzije ovaj svijet ne može imati smisla

INTERVJU: NADA ZGRABLJIĆ ROTAR, U MEDIJSKI POSREDOVANOJ STVARNOSTI

Živimo u komunikacijskom kaosu, sve je postalo medijski spektakl

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PANDEMIJSKA STVARNOST (I)

U društvenim krizama
laž se percipira kao istina

2

PROF. DR. SC. DOMAGOJ BEBIĆ, FAKULTET POLITIČKIH ZNANOSTI U ZAGREBU

Sadržaje biramo, medijska prehrana je individualna stvar

3

TJEDNI OSVRT

Potpuno je jasno tko radi na "demontaži države"