Magazin
S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Zajedno za sigurnu i prosperitetnu Europu
Objavljeno 27. studenog, 2021.
NJ. E. G. KALLE JOHANNES KANKAAPAA, VELEPOSLANIK REPUBLIKE FINSKE U HRVATSKOJ

U ovotjednom prilogu našeg serijala “S Inom na kavi”, govori Nj. E. g. Kalle Johannes Kankaapaa, veleposlanik Republike Finske u Hrvatskoj.



Finska je zemlja polarnog svjetla, saune, Djeda Božićnjaka i po mnogim istraživanjima najsretnije mjesto za život. Ove godine bili ste na vrhu Svjetskog izvješća o sreći. Koji je razlog da ste tako visoko rangirani?

- Prema UN-ovu istraživanju Finska je četvrtu godinu zaredom najsretnija zemlja na svijetu. Istraživanje uzima u obzir npr. čist okoliš, životni vijek, društvene slobode, BDP po glavi stanovnika i nepostojanje korupcije. Mnogi ne znaju da je Finska prije bila siromašna zemlja. Za današnji je uspjeh najvažniji čimbenik bio želja za obrazovanjem i jednake mogućnosti. Danas smo svjetski lider u PISA rezultatima (PISA - Programme for International Student Assessment najveće je svjetsko istraživanje u obrazovanju s ciljem prikupljanja međunarodno usporedivih podataka o znanju i kompetencijama petnaestogodišnjih učenika). Ravnopravna smo i stabilna zemlja. Osjećamo se sigurno, uključeno i slobodno. Možemo se oslanjati na javne institucije - i vjerovati u budućnost.

Finci vole koristiti saune. Gotovo svaki stanovnik ima svoju saunu. Osim što imate saune u stanovima i vikendicama, imate saune i u nekim tvrtkama, državnim institucijama, što nije loše. Donose li se važne odluke u sauni?

- Prije su se odluke donosile i u sauni. Koristili smo izraz “sauna diplomacija”. Zato u mnogim finskim veleposlanstvima možete naći saunu. No, danas je sauna Fincima samo mjesto za opuštanje. Odluke se donose u sobama za sastanke, a tek poslije sastanka idemo u saunu. U saunu idemo krajem radnog tjedna, nakon sporta ili kad god se želimo opustiti.

Osim što možemo posjetiti dom Djeda Mraza u Laponiji, u čemu možemo još uživati?

- Laponija je vrlo važno turističko odredište u svim godišnjim dobima. Iznad arktičkog kruga imamo veliki izbor hotela i restorana za svačiji ukus. Zimi sjever Finske nudi izvrsne mogućnosti za alpsko i nordijsko skijanje, a ljeti je popularno planinarenje i ribolov. Najesen, kada lišće mijenja boju, Laponija je nevjerojatno lijepa. U Rovaniemiju, glavnom gradu Laponije, nalazi se vrlo kvalitetno sveučilište. Laponija također ima značajnu poslovnu scenu s puno izvoznika.

S toliko slikovitih jezera (a imate ih više od 187 000) Finska sjajno koristi zelene izvore energije. Kako vidite razvoj tehnologije u tom području i koji je Vaš cilj?

- Mislim da je najbolje samo spomenuti grad Lahti, ovogodišnju zelenu prijestolnicu Europe. Priča o Lahtiju vrlo je inspirativna. U 70-im i 80-im godinama gradsko jezero (Vesijärvi) bilo je jedno od najzagađenijih u Finskoj. Jasne vizije, ambiciozna strategija te suradnja gradskih vlasti i običnih građana, doveli su do promjena koje su počele u 1987. godine. Danas, na primjer, škole se oslanjaju na 100 % obnovljive izvore energije, a zbog naprednog sustava korištenja podzemnih voda ovaj bivši industrijski grad ima najbolju pitku vodu na svijetu. Lahti želi postati ugljično neutralan do 2025. i imati zero-waste kružno gospodarstvo do 2050. To su realni ciljevi.

Najviše igara za mobilne telefone dolazi iz Finske (npr. Angry Birds, Clash of Clans). Finska je prava visoko digitalizirana zemlja. Daje li država zamaha razvoju, tj. sufinancira li država nove razvojne solucije? Imate li Vi neku omiljenu igru?

- Iz državnog proračuna sufinanciramo istraživanje i razvoj proizvoda, usluga i poslovanja te hrabre eksperimente. Cilj Finske je da do 2030. godine 4 % našeg BDP-a bude posvećeno istraživanju i inovacijama. Trenutačno je taj postotak 2,8 %. Moja djeca znaju puno više o igrama nego ja. Moja omiljena igra je šah, koji igram na tabletu.

Bojite li se hibridnog rata u svijetu? Što bismo trebali učiniti da postignemo sigurnost?

- Europski centar izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji se nalazi u Finskoj. Hrvatska je postala članica centra u srpnju 2021. godine. Vaša zemlja ima stručno znanje i mnoge odgovore na hibridne prijetnje pa mi je drago što nam se pridružila. U borbi protiv hibridnih prijetnji ključni je alat međunarodna suradnja između vlasti i donositelja odluka, kao i podizanje javne svijesti o hibridnim prijetnjama i njihovu suzbijanju.

Demokracija u Finskoj ima dugu tradiciju...?

- Finska je bila prva europska zemlja koja je ženama omogućila puno pravo sudjelovanja na izborima 1906. godine, čak i prije nego što je postala neovisna. Imamo snažnu tradiciju demokracije i pouzdano pravosuđe. Dobro upravljanje i vladavina prava rezultat su dugoročnog rada. Prema slobodi medija Finska je u svjetskom vrhu. Neprestano radimo na promicanju društvene pravednosti i ravnopravnosti. Finska je poznata po tim stvarima i, naravno, po čistoj prirodi i tisućama jezera. Kažu da su Hrvatska i Finska male zemlje, ali smatram da zajedno možemo napraviti velika djela i biti uzor drugima, npr. u borbi protiv klimatskih promjena.

Kakav je Vaš stav prema Europskoj uniji, u kojoj je odavno i Finska?

- Kao diplomat pratim razvoj Europske unije već više od dvadeset godina. Za zemlje poput Finske i Hrvatske, članstvo u EU otvara bezbroj mogućnosti u području trgovine, ulaganja i slobodnog kretanja. EU je globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena. EU se često uzalud kritizira, no bez Unije bismo u mnogim stvarima bili vrlo usamljeni. Nadam se da će zemlje članice i u buduće surađivati s istim entuzijazmom koji je vladao kad sam počeo svoju diplomatsku karijeru. Zahvaljujući europskim vizionarima ne bismo danas živjeli u miru i stabilnosti.

Deseci tisuća Afrikanaca žele pronaći bolju budućnost u Europi. Finska ima puno useljenika iz Somalije, Indije... Trebaju li se pooštriti imigracijska prava u EU, uključujući i Finsku...?

- U Finskoj stanovništvo stari i imamo nedostatak radne snage u mnogim sektorima. Važno je da imigranti imaju mogućnost zapošljavanja, učenja jezika i pristup obrazovanju kako bi se uključili u finsko društvo. Mnogi su imigranti uspjeli u Finskoj, neki su postali zastupnici u parlamentu ili vijećnici općinskih ili gradskih vijeća.

U kojem području najbolje surađujete s Hrvatskom, i može li se više?

- Hrvatska je za Finsku važan partner unutar EU-a. Surađujemo po europskim pitanjima u Helsinkiju, Zagrebu i u Bruxellesu. Što se tiče gospodarstva, Hrvatska i Finska imaju dobru suradnju u mnogim sektorima. Hrvatska ima potencijala i znanja npr. u IT sektoru. S druge strane, u Finskoj imamo značajne tvrtke na polju okolišne i zdravstvene tehnologije čiji su proizvodi i usluge zanimljivi i za Hrvatsku. Hrvatska je turistička zemlja koju Finci dobro poznaju. Nadam se da će Hrvati također pronaći Finsku kao destinaciju za odmor.



Piše: Ina STAŠEVIĆ
Možda ste propustili...

ODRŽIVA BUDUĆNOST: ZELENA TAKSONOMIJA EUROPSKE UNIJE

Nuklearke se vraćaju u igru

WALTER ISAACSON "INOVATORI" (ŠKOLSKA KNJIGA, 2021.)

Kako najmaštovitiji inovatori oblikuju revolucionarne ideje u stvarnost?

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: DEMOKRACIJA U KORONAKRIZI

Tomislav Pletenac: Uvijek se sve vrti oko ideje "poštenog" naroda i "pokvarenih" elita

2

TEMA TJEDNA: DEMOKRACIJA U KORONAKRIZI

Hrvoje Jurić: Ništa se ne zbiva slučajno, stihijski i neplanski

3

TEMA TJEDNA: DEMOKRACIJA U KORONAKRIZI

Ugroženo je zdravlje, a ne sloboda