Gotovo polovina svjetske populacije podložna je lošoj prehrani, što štetno utječe na zdravlje, no ima i negativne posljedice za planet na kojemu živimo, ističe se u godišnjem izvješću "Globalno izvješće o prehrani" (GNR), objavljenom u utorak, prema podacima što su ih prikupile organizacije poput UN-a, FAO-a, WHO-a i Unicefa.

Prema podacima GNR-a, 48 posto ljudi u svijetu u ovome trenutku konzumira previše ili premalo hrane. Nastavi li se aktualni trend, svijet neće uspjeti ispuniti osam od devet prehrambenih ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) do 2025. godine. Posebno se to odnosi na smanjenje broja premršave djece za svoju visinu, zaostajanje djece u razvoju (odnosi se na djecu koja su premala za svoju dob) kao i na smanjenje broja pretilih odraslih osoba. U izvješću se kaže da gotovo 150 milijuna djece u svijetu, mlađe od pet godina, zaostaje u fizičkom razvoju, više od 45 milijuna ih je premršavo za svoju dob, a istodobno ih gotovo 40 milijuna u svijetu pati od prekomjerne tjelesne težine.

Izvješće otkriva i da je u svijetu pretilo ili pati od prekomjerne tjelesne težine više od 40 posto muškaraca i žena, što je oko 2,2 milijarde ljudi. "Broj smrtnih slučajeva zbog loše prehrane, koji se mogao izbjeći ili spriječiti, od 2020. godine porastao je za 15 posto" i danas čini "četvrtinu svih smrtnih slučajeva odraslih osoba u svijetu", rekla je AFP-u predsjednica skupine neovisnih stručnjaka GNR-a, Renata Micha. Prema podacima iz izvješća, ljudi ne konzumiraju preporučene količine namirnica koje su dobre za zdravlje, poput voća i povrća. Ne iznenađuje da zemlje s niskim dohotkom bilježe najmanju potrošnju ovih namirnica. Istodobno stanovnici zemalja s višim dohotkom konzumiraju najviše hrane koja ima štetan učinak na zdravlje, a radi se o previše crvenog mesa, mliječnih proizvoda i zaslađenih i gaziranih napitaka. U tim je državama evidentiran najveći broj osoba s prekomjernom tjelesnom težinom.

Na kraju se navodi podatak prema kojemu je pandemija COVID-19 ne samo globalno znatno narušila prehrambene i zdravstvene sustave nego je u ekstremno siromaštvo gurnula dodatnih 155 milijuna ljudi. H