Ekonomija
ZA PREVLADAVANJE KRIZE TRAŽI SE INTERVENCIJA DRŽAVE

Cijene mesa povijesno niske i moraju rasti, tovljači gube 3000 kuna po grlu
Objavljeno 24. studenog, 2021.
Stočari su za to da RH nađe način te da kroz rezerve odgovori na globalne poremećaje i na rast cijena

Primiče se kraju godina u kojoj je povrće gotovo postalo cijenom nedostupnije od mesa. I to na svoj način govori o iznimnoj težini 2021. godine za stočarstvo koja je na općem valu poskupljenja stočnu hranu učinila preskupom i izazvala još niz poremećaja, a ovaj sektor dovela doslovce pred zid, pred kolaps.
Na nedavnom sastanku svih sektorskih odbora Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) poručeno je da su štete u stočarstvu zastrašujućih 1,5 do 2 milijarde kuna. Još od proljetos upozoravaju na izuzetno negativne trendove na globalnom tržištu žitarica i stočne hrane i rast troškova što stvaraju ogromne gubitke svim stočarskim sektorima gdje su posebno ugroženi proizvodnja mlijeka i proizvodnja svinja, a kod tovljača junadi gubitci po grlu stoke procjenjuju se na čak 3000 kuna.
Analiza jednog fakulteta iz Osijeka upozorila je na golem nerazmjer između troškova proizvodnje i cijena i kako je ovakvo stanje neodrživo. Stočari su imali više sastanaka s Ministarstvom poljoprivrede i premijerom Andrejom Plenkovićem kada su upozorili da su u velikim problemima i da je potrebna hitna intervencija Vlade RH. Tovljači su u međuvremenu dobili i novo vodstvo na čelu svoje Udruge Baby Beef, čiji je novi predsjednik Zvonimir Širjan.

Prazne staje


- Ponudili smo konkretna i konstruktivna rješenja jer na terenu ljudi sve više rasprodaju stoku i odustaju od ove proizvodnje. To je najgore što se može dogoditi stočarskom sektoru jedne države – da se staje prazne. Kada se stoka jednom proda i isprazne staje - teško da će se netko vratiti toj složenoj i vrlo zahtjevnoj proizvodnji. Mi smo nekoliko puta ponovili da se razmjeri štete procjenjuju na 1,5 - 2 milijarde kuna te da je potrebna intervencija kako bi se gubitci sanirali. Zatražili smo hitnu isplatu potpora, a to je i krenulo ovih dana, te smo predložili i srednjoročne, kao i dugoročne mjere koje je bilo potrebno još prije ljeta usvojiti i primijeniti kako bi se gubitci sanirali. Ni sadašnji trendovi na globalnom tržištu nisu dobri. Samo su stručnjaci organizacije za hranu FAO nedavno objavili globalni indeks troškova inputa koji obuhvaća cijene energije, gnojiva, pesticida, stočne hrane i sjemena koji upozoravaju da ovaj nagli rast njihovih cijena drastično utječe na cijene hrane. U kolovozu je indeks dosegnuo najvišu razinu u deset godina, uz cijene hrane više za trećinu, a cijene inputa za četvrtinu nego u istom razdoblju 2020. godine. Stručnjaci upozoravaju i na snažan rast energije u posljednje vrijeme, ali i na skok vozarina zbog velikih problema u transportu koje je izazvao val potražnje nakon ukidanja pandemijskih ograničenja. Svi se ti globalni problemi prelijevaju kod nas, a kada dodamo i naše strukturne probleme – od pitanja državnog poljoprivrednog zemljišta, nekontroliranog uvoza mesa i mlijeka po dampinškim cijenama i brojnih administrativnih barijera - za primjerice investicije u proizvodnju električne energije za poljoprivrednike, onda možemo zaključiti da su razmjeri šteta u našem stočarstvu golemi i prijete urušavanju sektora. I to se mora zaustaviti intervencijom Vlade RH i snažnom financijskom podrškom sektoru, upozorava Širjan.

Nameće se logično pitanje - ako je već duže opći val poskupljenja – od žitarica, drugog uroda i drugih sirovina, energenata i dr., odnosno u slučaju stočara - stočne hrane, zašto ta poskupljenja dosad ne prati i adekvatno poskupljenje mesa, a i sam Širjan prilikom skupštine Udruge Baby Beef, pretprošlog tjedna, izjavio je kako stočari gube četiri do pet kuna po kilogramu. Širjan podsjeća da je došlo do velikog rasta cijena hrane kakav je posljednji put zabilježen 2008. godine, kada je bila velika kriza na svjetskom financijskom i tržištu hrane. Istodobno, dodaje, cijene mesa su na povijesno niskim razinama, i to zbog golemih viškova stvorenih uslijed koronakrize, koja je u posljednje dvije godine utjecala na pad potražnje u turizmu i ugostiteljstvu. Istovremeno, upozorava Širjan, konkurencija iz Europske unije pronašla je način da svoje stočarske sektore pomaže raznim potporama iz sfere skrivenih poticaja koje je teško dokazati, ali su ipak pomoć sektoru da ga održe na površini i viškove plasiraju na tržišta koja su veliki uvoznici mesa.

- A mi smo upravo takvo tržište. Godinama upozoravamo da meso koje se prodaje na policama trgovačkih lanaca dolazi po cijenama ispod proizvođačkih. Prošle smo godine predložili formiranje radne skupine u Ministarstvu poljoprivrede koja će analizirati cijene proizvodnje u zemljama iz kojih stiže meso lošije kvalitete koje se prodaje po cijenama kojima ne možemo konkurirati. Dodatni problem je kupovna moć u RH kao ograničavajući faktor jer potrošači na prvo mjesto pri odabiru hrane biraju cijenu, a je li proizvod domaći tek je šesto mjesto od kriterija koji su ponuđeni u istraživanju Europske komisije. Očekujemo da će cijene mesa morati rasti i unaprijed se želimo ispričati našim potrošačima koji moraju shvatiti da to nije naš hir, nego prijeka potreba jer trenutačno stvaramo takve gubitke koji prijete da sektor dovedu do kolapsa. Što će se dalje događati ostaje vidjeti, no činjenica je da naša pšenica i kukuruz odlaze na vanjska tržišta, otkupljivači dobro zarađuju na tome, a mi nismo kroz određene mjere napravili da nam kukuruz, uljarice i žitarice ostanu u našim skladištima i robnim rezervama kako bi na taj način utjecali na niže cijene stočne hrane i čuvali našu proizvodnju te štitili domaće tržište - ističe Širjan koji je na čelu udruge s približno 330 članova, što čine 90 posto sektora tovnog govedarstva u Hrvatskoj.
Stočarski sektor traži intervenciju države, odnosno resornog ministarstva koje je od početka koronakrize izišlo s nekoliko paketa (interventnih) mjera; stočari su na njima zahvalni, ali, opća je ocjena, one, iznosi tih mjera, nisu dovoljne da se prevlada ovakva sektorska kriza.

Predlažu mjere


Nadalje, predstavnici stočarskih sektora Hrvatske poljoprivredne komore zatražili su prije mjesec dana niz kratkoročnih mjera - jednokratne potpore sektorima, raniju isplatu potpora, te pronalaženje načina da država obnovi robne zalihe, odnosno da se pokuša zadržati što veća količina domaćeg kukuruza i uljarica za potrebe domaće proizvodnje jer da je to jedini način da se adekvatno odgovori na globalne poremećaje i izuzetno veliki rast cijena žitarica, uljarica, stočne hrane i energenata na globalnom tržištu.
– Među srednjoročne i dugoročne mjere uvrstili smo snažnije obilježavanje domaćih hrvatskih proizvoda na trgovačkim policama kako bi oni bili vidljiviji u odnosu prema stranoj robi koja dolazi po dampinškim cijenama. Zatraženo je i pojednostavljenje procedura i natječaja za obnovljive izvore energije kako bi što više proizvođača dobilo mogućnosti dodatnih izvora prihoda i smanjilo svoje troškove - dodaje novi predsjednik Baby Beefa. Među ključnim mjerama je i rješavanje pitanja državnog poljoprivrednog zemljišta, kao i poticanje kapitalnih investicija u izgradnju skladišta za žitarice i preradu.
– To su tek neke od mjera koje je potrebno brzo donijeti jer je ova godina izuzetno teška za stočare, a trenutačni položaj na domaćem, ali i na zajedničkom tržištu pod utjecajem je izrazito nepovoljnih tržišnih čimbenika izazvanih post COVID-19 krizom. Znate i sami da je analiza osječkog fakulteta pokazala kako je došlo do naglog rasta cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke, što je do skoka u 2021. godini ukupno bio do otprilike 50 posto materijalnih troškova, a trenutačno u pojedinim sektorima prelazi i 70 posto materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane gdje je u nekim slučajevima rast cijena veći od 50 posto - kaže Širjan.
Uz ove čimbenike vrlo je nepovoljno i vanjsko okruženje koje se ponajprije odnosi na velike količine tržišnih viškova na zajedničkom tržištu gdje se roba izvozi po dampinškim cijenama, a godinu su obilježili i tržišni šokovi izazvani prirodnim nepogodama – velika suša u pašnom dijelu godine, potresom pogođena područja i dr. Hrvatskom je stočarstvu potrebna dugoročna i stabilna poljoprivredna politika koja, osim marketinga, podrazumijeva i kontinuitet u isplati poticaja koji ne smiju padati. U Udruzi Baby Beef podsjećaju i na svoju staru mantru - potrebno je mijenjati i genetiku stoke križanjem s mesnatim pasminama, a i kroz EU fondove kapitalno potaknuti one koji se mogu baviti i razvijati tov junadi.
- Budući razvoj hrvatskog stočarstva i tova junadi treba se sve više bazirati na domaćoj teladi, čiji se uzgoj treba razvijati na pašnjacima. Sustav krava-tele prepoznale su brojne zemlje iz kojih hrvatski tovljači danas uvoze telad, a za navedeni sustav potrebne su pašnjačke površine koje su, nažalost, zbog nekorištenja prekrivene raslinjem i zarasle šumskom vegetacijom, tako da su potrebna velika ulaganja kako bi se ponovno dovele svrsi - poručuje Zvonimir Širjan.
Suzana Župan
CILJ IM JE I DALJE RADITI NA SNAŽNOM BRENDIRANJU MLADE HRVATSKE JUNETINE
Pretprošlog tjedna babybeefovci su ponovili da je cilj i dalje snažno brendirati hrvatsku junetinu, plasirati na police trgovina, restorana i hotela, uz snažnu državnu kampanju promocije i označavanja na policama. - Očekujemo da se kroz snažnije označavanje proizvoda postigne viša cijena koja će pomoći opstanku sektora. Udruga je 2018. pokrenula plasman svog brenda Hrvatska junetina Udruge Baby Beef, a u samim početcima prodaja brenda mesa u trgovačkim lancima i mesnicama rasla je po dvoznamenkastim stopama. Domaća junetina u prvoj godini ušla je u sedam velikih lanaca. To dokazuje da hrvatski kupci traže domaći proizvod. Udruga je pokrenula vlastiti brand kako bi odvojila kvalitetnu, domaću i svježu junetinu od uvozne jer se hrvatska junetina iznimno cijeni na vanjskim tržištima - Italije itd., pa u izvoz odlazi oko 50 % junadi BB-a. Stalo nam je do hrvatskog tržišta i do naših potrošača te smatramo da nam je potrebna jaka marketinška kampanja i podrška sa znakom Meso hrvatskih farmi kako bi kroz kratke lance opskrbe potrošači na policama imali domaće meso - kaže Širjan.

RADI SE I NA OTVARANJU NOVIH TRŽIŠTA
Panedemija i prekidi u lancu dobave lani su utjecali na negativne trendove u izvozu, a bilo je i političkih situacija (Libanon), gdje je došlo do pada izvoza. Pandemija je utjecala na pad potrošnje jer nije bilo turizma i slabija je bila ponuda kroz restorane, odnosno HoReca kanal. Kada se to počelo vraćati u normalu, dogodila se situacija s globalnim poremećajem na tržištu hrane, a i cijene transporta i prijevoza snažno su porasle. U BB-u se nadaju da će ovo biti kratkog trajanja, iako stručnjaci upozoravaju da kriza još nije završila. Hrvatska junetina vrlo se cijeni na vanjskim tržištima, pa u izvoz ide 50 % junadi Udruge BB. Posljednjih godina otvorena su i nova tržišta, a intenzivno se radi i na otvaranju tržišta Turske, Izraela, no, kažu tovljači, administracija ne odgovara na snažnije potrebe proizvođača, zbog čega je važno u suradnji s Udrugom pojačati aktivnosti gospodarske diplomacije.

U TURISTIČKOJ SEZONI IMAJU MANJE PARTNERE, A VEĆI TURISTIČKI LANCI SVOJE LANCE DOBAVE
Za RH je rekordna turistička sezona, no ni obaranje njezinih rekorda domaći stočari nisu znatnije osjetili. - Vjerojatno su pojedini domaći proizvođači osjetili to na svojoj prodaji, no većina nas ima manje poslovne partnere – mesnice, hotelijere, a veći turistički lanci imaju svoje lance dobave. Pojedini od njih, koji su u stranom vlasništvu i kroz nabavu mesa gledaju da promoviraju i pomažu svoje stočare. Tako se vode pametne politike jer se i kroz izvozne/ uvozne poslove gleda kako zaštititi svoju poljoprivredu, stočarstvo i radna mjesta. Vjerujemo da, kada je riječ o mesu, junetini, možemo kroz zajednički nastup i dobro organizirane proizvođačke organizacije postići više i imati kontinuitet dobave količina, jeftiniji transport jer imamo izuzetno kvalitetno meso koje je potrebno još jače brendirati i kroz turizam. Očekujemo da će se svakom slučaju i kroz bolje i jasnije označavanje mesa po osnovi podrijetla napraviti kvalitetan iskorak. Za sezonu 2022. zato očekujemo značajne iskorake - kaže Širjan.

Možda ste propustili...

TALIJANSKI PROIZVOĐAČI TJESTENINE STRAHUJU

U padu su zalihe durum pšenice

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŽELE PROIZVODITI PEKMEZ PO TRADICIONALNOJ RECEPTURI

OPG Poštić iz Osijeka pokrenuo je crowdfunding kampanju

2

GRUPA MERCATOR POBOLJŠALA SVOJE POSLOVNE REZULTATE

Povećali ulaganja u prodajne mreže

3

UKLJUČITE SE U AKCIJU POŠUMLJAVANJA HRVATSKE

Zasadi s HPB-om: 30 tisuća sadnica za 30 godina Hrvatske poštanske banke