Zašto je zatvaranje kao dio borbe protiv virusa rezultiralo i autoritarnim političkim stajalištima, vojnim diskursom i ratom riječima, zašto pandemija u nekim slučajevima izaziva ponašanje s elementima terorizma, koji je uzrok masovne fascinacije toaletnim papirom, kako su nam automobili postali novi kavezi, zašto i prema kojim kriterijima neki životi imaju veće, a neki manje vrijednosti - samo su neke od tema koje se obrađuju u drugom dijelu ove fascinantne knjige. Pritom se pokušava odgovoriti na goruće pitanje naših dana; može li pobuna protiv rastuće nejednakosti u doba korone dovesti do radikalnih društvenih promjena i može li cijela kriza pomoći u poboljšanju zabrinjavajuće ekološke situacije. "Čovjek je čovjeku virus", jednu od najvažnijih knjiga suvremenog doba, Naklada Ljevak predstavlja u promišljenom prijevodu Anite Peti-Stantić.

Autorica knjige, Renata Salecl, studirala je filozofiju i doktorirala sociologiju, a 1980-ih godina bila je aktivna u znamenitoj Ljubljanskoj školi psihoanalize. Gostujuća je profesorica na London School of Economics, viša istraživačica pri Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani i profesorica na Birkbeck College. Godine 2010. bila je "slovenska znanstvenica godine". U ožujku 2011. proglašena je najuspješnijom ženom u Sloveniji. Godine 2017. izabrana je za članicu Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Knjige su joj prevedene na petnaest jezika, a ističu se "O anksioznosti", "(Per)verzije ljubavi i mržnje" i "Tiranija izbora".

"Jasno je da virus nije neki vidljivi neprijatelj. Virus isto tako ne govori. Zato se u aluziji na rat radi o performativnoj izjavi, jer i izjava sama rezultira nekom aktivnošću, a objava rata je zapravo jednostrana", piše Salecl. T.K.