ĐAKOVO

Petnaest posto radno sposobnog stanovništva s područja grada Đakova zajedno s prigradskim prstenom nije zaposleno, u evidenciji je đakovačke ispostave Zavoda za zapošljavanje.

Jer, prema podatcima HZZ-a s kraja listopada, u Đakovštini je bez posla bilo 2376 osoba, a samo s područja grada njih 1231. A prema podatcima popisa stanovništva iz 2011., u gradu Đakovu i prigradskom prstenu živi 27.745 stanovnika, od kojih je njih 18.750 radno sposobno. U odnosu prema rujnu, broj nezaposlenih u đakovačkoj ispostavi HZZ-a veći je na kraju listopada za 2,9 posto, 67 osoba. Statistika pretočena u stvarni život kaže kako su to tri razreda maturanata.



S jedne strane, 6,6 posto Đakovčana u evidenciji je nezaposlenih, a s druge, u pojedinim ovdašnjim tvrtkama, poput velikog metalca što na tržištima dobiva velike, ozbiljne poslove, rade (i) Ukrajinci. Poznati đakovački ekonomist, vlasnik knjigovodstvene i revizorske tvrtke, Zdravko Grubeša, kaže kako je 1231 radno sposoban Đakovčanin u evidenciji nezaposlenih velik broj za ovdašnje tržište rada. "To više što je potražnja za radnicima konstantna i ne mogu vjerovati da još postoje nezaposleni s tim da ne smijemo zanemariti sezonske oscilacije – povratak sezonaca iz turističke sezone koji najčešće ‘prezimljavaju‘ na Zavodu, pa se opet vraćaju sezoni. Drugo, uvijek će biti sive ekonomije, dio ljudi radi na crno i ne želi zasnovati radni odnos zbog određenih socijalnih prava i drugih razloga. Naročito je potonje još uvijek jače prisutno u građevini i o tome nitko ne vodi previše računa", ocjenjuje Grubeša.

Poslovično otvoren, nastavlja: "Realno, u aktualnim kretanjima u svijetu rada neće naći posao samo onaj tko ne želi raditi. Jer, potražnja radne snage u građevini nepresušan je izvor, tu je posla neograničeno. No to su i sektori gdje ljudi nevoljko pristaju raditi jer je posao fizički zahtjevan i specifičan. I u poljoprivredi je izražena potreba za radnom snagom i teško ju je i u tom sektoru naći, potražnja je i za konobarima, kuharima..." Grubeša podsjeća kako je znatan dio radne snage otišao van te da dio radi i u mirovini.



"U administraciji je sve teže naći posao jer se traže određena stručna znanja, pa se u neprilici znaju naći ljudi s gimnazijom, ekonomskom školom što dugo nisu bili u procesu rada i tim je školama ‘istekao rok‘. Tko danas nije spreman na stalno obrazovanje, nema što tražiti na tržištu rada", kaže Grubeša. Jedan od posljednjih trendova u svijetu rada – rad na izradi EU projekata, potaknut izdašnim EU mjerama i sredstvima, potaknuo je dio na radni angažman u tom području. Grubeša ocjenjuje da to u gradu ozbiljno radi njih troje do petero koji su prvi ušli u to.

"Mjera i dalje ima, no polako se iscrpio taj prvi udarni val", kaže Grubeša i dodaje da angažman na izradi EU projekata zahtijeva novu organizaciju, nove sustave, uz dobru zaradu, ali da "brzi tečajevi nisu najbolja podloga za to".