Hrvatska granična policija prati razvoj krize na bjelorusko-poljskoj granici i spremna je na odgovarajuće mjere osiguranja granice i na zapadnobalkanskoj ruti bude li trebalo, no nema naznaka da bi se to moglo dogoditi, kazao je u četvrtak Hini Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granice pri hrvatskom MUP-u.

Ničeno je boravio na regionalnoj konferenciji o ilegalnim migracijama u Sarajevu, a okupila je predstavnike desetak država, od Austrije do Turske. Na konferenciji je dominirao problem nastao navalom migranata na granicu Poljske, što su sudionici iz EU okvalificirali kako dokaz hibridnog rata kojega protiv Unije vodi Bjelorusija.

Slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs novinarima je rekao kako će ulazak Hrvatske u šengenski prostor značajno pridonijeti kontroli ilegalnih migracija u regiji i Slovenija nastavlja snažno podupirati ostvarenje tog cilja. Hojs je uvjeren da problem ilegalnih migracija treba rješavati uporabom svih sredstava, uključujući ogradama na granicama. Prema njegovim riječima, pomicanje vanjske šengenske granice ka jugu pridonijet će boljoj kontroli ilegalnih migracija i bilo bi najbolje da se na granicama Grčke uspostavio učinkovit mehanizam kontrole koji bi zatvorio zapadnobalkansku rutu. Hojs je istaknuo da se stanje pogoršalo "hibridnim ratom" predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka protiv EU-a i kolapsom vlasti u Afganistanu. "Sve je to dodatni razlog da se veliki broj ilegalnih migranata ponovno usmjerava k Europi i tako destabilizira cijelu Uniju", rekao je Hojs, upozoravajući kako je sada znatno drugačije stanje nego 2015. godine, jer za njih više nema dobrodošlice u EU-u. Istaknuo je kako je sve ono što radi Lukašenko nedvojbeno hibridni rat i vjeruje da EU neće dopustiti uporabu migranata kao političkog sredstva ili oružja.

Zoran Ničeno rekao je Hini kako Hrvatska nema "namjeru mijenjati ništa od mjera i aktivnosti koje već provodimo na našoj granici, to se uostalom pokazalo dobrim i tijekom evaluacije za Schengen". Potvrdio je ipak kako postoje planovi djelovanja i u slučaju dodatnih ugroza granice, no vjeruje da se na zapadnom Balkanu neće ponoviti scenarij s bjelorusko-poljske granice, jer su u susjedstvu Hrvatske prijateljske zemlje. I ranije je, podsjetio je Ničeno, postojala procjena tijela EU-a o opasnosti od hibridnih prijetnji, poput ove koje nameće Lukašenko, kao i odluka da se granica po svaku cijenu štiti, a da se istodobno osigura humani odnos prema migrantima koji su doista ugroženi. Ničeno je istaknuo kako se stanje na zapadnobalkanskoj ruti stalno prati kako bi se pravodobno reagiralo u slučaju potrebe te je uspostavljen sustav javnog upozoravanja. Ove je godine broj ilegalnih migranata koji tranzitiraju tim područjem bio za 45 posto manji nego 2020. "Ruta se malo smanjila, ali se, nažalost, preusmjerila preko Rumunjske na Mađarsku i Austriju, ili preko Srbije na Mađarsku, a logično je da migranti idu tamo gdje im je lakše", kazao je Ničeno.