Požešku dolinu te obronke Krndije i Papuka za uzgoj vinove loze prepoznali su još Iliri, a cisterciti, koji su na ova područja došli početkom 13. stoljeća, u Kutjevu su 1232. godine osnovali vinski podrum koji je danas najstariji vinski podrum u Hrvatskoj.
U Požeškoj kotlini zadržavali su se i Rimljani koji su, prepoznavši kvalitetu i izdašnost plodne slavonske zemlje, kotlinu nazvali Zlatna dolina (Vallis Aurea).

Upravo je na toj destinaciji, točnije na istoj paraleli (45,3°) na kojoj se nalaze vinogradarska područja poput Istre, Piemonta, Val du Rhonea, Bordeauxa ili Oregona, s proizvodnjom vina 1992. godine počeo i Vlado Krauthaker, vlasnik Vinogradarstva i podrumarstva Krauthaker, odlučivši na taj način prihvatiti bogatu vinogradarsku i vinarsku tradiciju kutjevačkog kraja.

Pri osnutku vinarija je u posjedu imala jedan hektar nasada vinove loze, dok u ovom trenutku grožđe beru s površine od 45 hektara, čemu treba dodati i 60-ak hektara vinograda u vlasništvu kooperacije, pri čemu valja naglasiti kako vinograde kooperanata kontroliraju od sadnje do berbe.

Vinogradarstvo i vinarstvo Krauthaker posebnu pozornost posvećuje domaćoj autohtonoj graševini, koja često osvaja medalje na sajmovima i izložbama vina. Kao važnu odrednicu vlastite proizvodnje ističu uzgoj vinove loze prema ekoprincipima te kontinuitet kvalitete.

- Graševina je danas naša najzastupljenija sorta u vinogradu i zauzima približno 60 % ukupne proizvodnje - priča Nikola Drmić, dodajući kako su u vinogradu ukupno 42 sorte grožđa. Osim graševine, posađen je pinot sivi, chardonnay, zelenac, viognier, pinot crni, merlot, syrah, cabarnet sauvignon, nebbiolo, kaštelanski crljenak… U podrumu se, pak, njeguju i dozrijevaju vina svih berbi - od kasne do izborne berbe prosušenih bobica. Zahvaljujući očuvanoj prirodi, pogodnoj klimi i podneblju, a nadasve kvalitetnoj zemlji i vrsnim enolozima, iz podruma izlazi ukupno 25 različitih etiketa nadaleko poznatih vina. Cijeli ‘‘pogon‘‘ sastoji se od 44 stalno zaposlene osobe, plus sezonska radna snaga koju angažiraju u vegetaciji te, naravno, za berbu grožđa koju kompletno obavljaju ručno. Ugodno su ih iznenadili eksperimenti, potaknuti željom da u vinograde i podrum vrate tehnike koje su se koristile prije više od 100 godina, što je daljnji poticaj praksi uzgoja grožđa prema ekološkim principima i u skladu s onim što govori priroda. Rezultat svega brojne su nagrade koje Krauthaker osvaja.

- Vina redovito izlažemo na izložbama i sajmovima u Hrvatskoj i u svijetu. Njihovu kvalitetu potvrđuju medalje i priznanja struke na brojnim ocjenjivanjima. Decanter World Wine Awards, Chardonnay du Monde, Challenge International du Vin, MUNDUS vini Great International Wine Award i Međunarodni festival graševine, samo su neka od brojnih natjecanja, odnosno ocjenjivanja, gdje učestalo osvajamo visoka priznanja - kaže Drmić.

Koriste i brojne EU fondove, a kako ističe, najviše ih koriste za sadnju vinograda, mehanizaciju te opremu za podrum.

Naglašava kako su COVID krizu lakše prebrodili uz podršku HBOR-a. Naime, za podmirenje svojih obveza, ali i nabavu sirovina i grožđa od kooperanata, koristili su kredit po programu Obrtnih sredstava za ruralni razvoj. Ovi krediti odobravaju se uz kamatnu stopu od 0,5 % bez ikakvih naknada i samo uz zadužnice kao osiguranje.

Tvrdi kako je filozofija kuće orijentacija na prodaju u HoReCa (hoteli, restorani, kafići) kanalu, što čini približno 90 % njihove prodaje, dok ostatak otpada na takozvani retail.

- Najveći naglasak je na kvaliteti vina, što počinje od vinograda do boce, jer jedini način za opstanak na tržištu je konstanta u kvaliteti, kako na domaćem tako i na inozemnom tržištu - objašnjava. Nastavlja kako između 15 i 20 % od ukupne proizvodnje izvoze u 17 zemalja (SAD, Englesku, Njemačku, Švedsku, Češku, Švicarsku, Rusiju, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Australiju, Sloveniju, Austriju, Francusku, Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku), gdje je prodaja također isključivo u HoReCa kanalu. Kompletna Krauthakerova vinska ponuda može se naći u većini vinoteka, dok su u trgovačkim centrima zastupljeni s dijelom asortimana. Važna odrednica u cijeloj ‘‘Krauthaker priči‘‘ je i turizam.

- Turizam, odnosno razvoj kontinentalnog turizma, zahvaljujući brojnim karakterističnim resursima, velika je prigoda cijele Slavonije i ostalih dijelova istoka Hrvatske. Ponajprije stoga što kroz turističku ponudu vidimo prigodu za što bolju prezentaciju i upoznavanje tržišta s ponudom, a naposljetku i za bolju prodaju. Naši aduti u turizmu su, zasigurno, raznolikost i kvaliteta proizvoda - podvlači Drmić.



Važno je istaknuti kako je vlasnik Vinogradarstva i podrumarstva Krauthaker u organizaciji revije Svijet u čaši, 2002. i 2006. godine, izabran za najboljeg vinara Hrvatske, a 2009. godine proglašen je i Vinskim vitezom.

Ivica Getto