Kako nešto zapamtiti, pronaći pravu riječ ili procesuirati novu informaciju neke su od dugoročnih kognitivnih poteškoća s kojima se susreću osobe koje su preboljele COVID-19 i češće su nego što se prethodno mislilo, pokazuje nova studija. Objavljena u Sjedinjenim Državama u znanstvenom časopisu Jama, studija pokazuje da su te poteškoće mnogo prisutnije u bivših pacijenata koji su bili hospitalizirani zbog COVID-19 od onih koji su imali blaži oblik bolesti i liječili su se kod kuće. Osobito je velika razlika kad je riječ o pronalaženju prave riječi: s tom se teškoćom susrelo 13 posto vanjskih pacijenata u odnosu prema 35 posto hospitaliziranih. Kad je riječ o pozornosti, brojke su 5 i 15 posto za hospitalizirane, a teškoće pamćenja istaknulo je 12 posto ljudi koji su preboljeli blaži oblik u odnosu prema 39 posto pacijenata koji su bili hospitalizirani.



Studija se temelji na podacima 740 pacijenata COVID-19 registriranih u bolnici US Mount Sinai Hospital Group. Žene su činile 63 posto sudionika istraživanja. Pacijenti su najviše teškoća imali s problemom pamćenja nekih stvari - s time se suočila svaka četvrta osoba obuhvaćena studijom. Slijedio je problem s traženjem prave riječi te sporijim procesuiranjem informacije. Studijom su obuhvaćeni samo pacijenti koji su bili u kontaktu s medicinskim osobljem. Dugoročni kognitivni učinci COVID-19 dio su čitavog niza teškoća za zdravlje s kojima se moraju boriti osobe koje su preboljele COVID-19. Više od 200 simptoma povezuje se s dugim COVID-om, a postoje i mnoge druge pojave koje je teško razlučiti - primjerice depresija i psihosomatski poremećaji.H