Vlada je u prvoj godini svoga mandata, unatoč svim izazovima s kojima se suočavamo i burnim vremenima kroz koje prolazimo, pokazala da čvrsto stoji za kormilom i da ima jasnu viziju gospodarskog oporavka, razvoja i perspektivne budućnosti za Hrvatsku. Istaknuo je to premijer Andrej Plenković, predstavljajući u srijedu u Saboru godišnje izvješće o radu Vlade.
Očuvali radna mjesta
"Unatoč brojnim problemima, vjerojatno i s pogreškama koje radimo iskreno kao Vlada na temelju povjerenja građana, nastojimo kormilariti u ova burna vremena, to ćemo raditi i dalje u interesu građana, predano i angažirano", rekao je Plenković. Potvrdio je da dvije godine iza nas nisu bile lake te da zna kako su mnogi građani zabrinuti za budućnost, da se život još nije vratio u normalu, ali je rekao i da nema razloga za malodušje, nego za snažnije jedinstvo, jer Hrvatska ima snagu i potencijal da prebrodi ove teškoće. "Virus je još uvijek tu, ali danas imamo alate da mu se suprotstavimo", kazao je, dodajući da to zahtijeva doprinos i odgovornost svakog od nas, kako ne bismo dopustili da zbog vlastite krivnje ili oklijevanja ne ostvarimo razvojne mogućnosti koje su pred nama. "Uspijemo li u tome, a uvjeren sam da hoćemo, godine pred nama bit će godine oporavka, ubrzanog razvoja te modernizacije Hrvatske dinamikom kakvu dosad nismo imali. U protivnom, mogle bi biti nepotrebno teže. Izbor je na svima nama", kazao je.
Premijer je rekao da će se naglasak staviti na demografsku revitalizaciju kako bi Hrvatska postala vitalnije društvo koje ima budućnost, koje djeci i mladima pruža veći standard nego generacijama prije njih, obiteljima poticajno okruženje za život, a starijima dostojanstvenu starost. Govoreći o proteklih godinu dana u kojoj su bila dva vala pandemije i razorni potres, rekao je da ju dovršavamo s rekordnim porastom cijena energenata, sve izraženijim klimatskim promjenama i novim valom pandemije. "No, ovo je i godina u kojoj smo snažnim mjerama uspjeli očuvati radna mjesta, spriječiti val stečaja te smo imali najveći broj zaposlenih u zadnjih 13 godina. Ujedno, ovo je godina i snažnog gospodarskog oporavka. Snažimo položaj Hrvatske u Europi, a vrednujući rad i izvrsnost te gradeći tolerantno društvo koje poštuje svoje nacionalne manjine, razvijamo Hrvatsku svjesnu svojih potencijala", kazao je Plenković.
Premijerovo izvješće Saboru podijeljeno je u pet stupova - socijalna sigurnost, perspektivna budućnost, ekonomska suverenost, osnažena državnost i globalna prepoznatljivost. Kazao je da će trebati jačati mehanizme društvene solidarnosti. "U odgovoru na pandemiju nastavili smo jačati zdravstveni sustav, ali i osigurali dostupnost i djelotvornost zdravstvene zaštite, iako nas je pandemija koštala vrtoglavih 35 milijardi kuna, odnosno 20 % proračuna", rekao je Plenković, iznova naglasivši važnost cijepljenja. Podsjeća i kako se priprema sveobuhvatna reforma zdravstva. Kazao je da je u pet godina prosječna mirovina narasla za 432 kune te je u kolovozu iznosila 2866 kuna. Dodao je kako su obećali povećanje od 5 % u četiri godine, a unatoč okolnostima dosad je povećana za gotovo 18 % te je najavio kako se planira do 2024. mirovine povećati za još 10 %. Naglasio je kako je Vlada snažnim mjerama s više od 17 milijardi kuna spasila više od 700.000 radnih mjesta i stabilizirala poslovanje 120.000 poslodavaca. "Broj zaposlenih veći je za 51.000 nego lani i dosegnuo je milijun i 600.000 zaposlenih, dosad najveći broj zaposlenih u kolovozu iza rekordne 2008., i drugi najveći od neovisnosti", rekao je Plenković. Kako bi se financijski poduprli najugroženiji, premijer je najavio da će Vlada u četvrtak donijeti odluku kojom će se od siječnja minimalna netoplaća povećati za 350 kuna neto, s 3400 na 3750 kuna. "Tim povećanjem od 10,3 % za 51.000 zaposlenih minimalnu plaću prvi put podižemo iznad 50 % od prosječne netoplaće i iznad 60 % neto medijalne plaće. Prije pet godina minimalna plaća iznosila je 38 posto prosječne", naglasio je.
Rast BDP-a veći od 8 %
Kada je riječ o ekonomskim pokazateljima, rekao je da se, nakon što je zbog pandemije i globalne recesije BDP 2020. pao za 8,1 %, ove godine očekuje povratak na razinu prije krize. "Nakon uspješne turističke sezone i rasta od 16,1 % u drugom kvartalu, vjerujemo da bismo mogli doseći godišnji rast BDP-a veći od 8 %", poručio je, i dodao kako će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini biti među najbrže rastućim u EU-u.
Kazao je da će dalje unaprjeđivati sustav obrazovanja i poboljšavati status odgojno-obrazovnih djelatnika. Najavio je i nove prijedloge zakona koji će potaknuti razvoj cjelodnevne nastave, pokrenuti pilot-projekt nacionalnih ispita i probne mature te pridonijeti razvoju i konkurentnosti znanosti te visokog obrazovanja.
Naveo je kako je politika ove Vlade da nema nedodirljivih te da žele iskorijeniti korupciju koja je jedna od glavnih prepreka u izgradnji pravednijeg i razvijenijeg društva.
Igor Bošnjak
poruka
NEMA RAZLOGA ZA MALODUŠJE
RAVNOMJERAN REGIONALNI RAZVOJ
Vezano uz preokretanje negativnih demografskih trendova, premijer je najavio daljnje podizanje roditeljskih naknada za drugih šest mjeseci nakon poroda, koje su u proteklih pet godina udvostručene s 2660 na 5654 kune. “Podići ćemo je 2022. na 7500 kuna za zaposlene i samozaposlene roditelje, a istodobno uvodimo očinski dopust od 10 dana za zaposlene i samozaposlene očeve i u visini od pune plaće”, kazao je. Kako bi se smanjila depopulacija i iseljavanje mladih istaknuo je važnost ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske. Istaknuo je i da će nastaviti raditi na jačanju civilnog društva i zaštiti prava nacionalnih manjina te nastaviti promovirati kulturu tolerancije. U sektoru kulture spomenuo je novi Zakon o elektroničkim medijima, a u sportu najavio donošenje Zakona o sportu koji će unaprijediti cjelokupni sustav. Plenković se osvrnuo i na porast cijena prijevoza, proizvoda i materijala u mnogim sektorima, naglasivši važnost ekonomske suverenosti RH, što posebice obuhvaća postizanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i energije, održivo korištenje prirodnih resursa te održiv turizam. Vezano uz cijene energenata, podsjetio je da je Vlada pravodobno reagirala i stabilizirala cijenu naftnih derivata na 30 dana, a prema potrebi poduzet će i druge mjere. “Za razliku od brojnih drugih europskih zemalja, cijene plina kod nas su stabilne, i tako će ostati do 1. travnja, kada ćemo već izići iz sezone grijanja”, naglasio je. Za cijenu struje u Hrvatskoj kazao je da je jedna od najnižih od 33 europske zemlje.
Peđa Grbin
predsjednik SDP-a
IZVJEŠĆE NE OCRTAVA ŽIVOT U HRVATSKOJ, DUGOVI RASTU, REFORME NEMA
”Na sat vremena ste nam omogućili da otputujemo u Švicarsku ili Norvešku. Ovo izvješće ne ocrtava život u Hrvatskoj. Očekivao sam odgovore na goruće probleme, a vi ste izbjegli dotaknuti se područja za koja nemate odgovore. S više od 4500 slučajeva zaraze dnevno, sigurnost zdravlja najviše zanima građane. Nije točno, niste unaprijedili kvalitetu zdravstvene usluge. Dugovi rastu, reforme nema. Ovo nije reforma, nego razmišljanje kako spasiti sustav od bankrota. Nismo čuli što će biti s bolovanjima, participacijom, cijenom dopunskog osiguranja i listama čekanja. Većina mjera financirana je sredstvima EU-a, a u Hrvatskoj mjere izostaju. Slično je s korupcijom. Odakle vam pravo da govorite o korupciji kada vaša vlada provodi eutanaziju Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Realnost je još gora kad se dotaknemo siromaštva. Najavili ste povećanje minimalca, no je li to dovoljno kada se suočavamo s golemim porastom cijena?”, rekao je premijeru Peđa Grbin, predsjednik SDP-a.
Domagoj Hajduković
predsjednik Kluba socijaldemokrata
DIZANJE KREDITA, PRESKAKANJE
RATA I PLIVANJE U DUGOVIMA
”Kada bih sveo na apsurd kako radnici u Hrvatskoj žive, ilustrirao bih to razlikom između č i ć, jer prije su primali plaću, a sada plaču. Hrvatski nacionalni sport očito je triatlon - dizanje kredita, preskakanje rata, plivanje u dugovima. Hrvatska je pri samom dnu europske ljestvice kada je riječ o životnom standardu. Kako se navodi na stranici Europske unije, usporedbom BDP-a po stanovniku, izraženog u standardu kupovne moći, dobiva se pregled životnog standarda diljem EU-a, u kojem Hrvatska zauzima pretposljednje mjesto. Od nas je gora samo Bugarska. Hrvatska se, s udjelom potrošnje od 13,3 posto BDP-a na prehrambene proizvode, na toj ljestvici nalazi odmah iza Rumunjske, gdje se za hranu izdvaja 16 posto BDP-a”, istaknuo je Domagoj Hajduković, ukazavši i na korupciju, stopu siromaštva, loše stanje u zdravstvu, slabu procijepljenost te neprovođenje obnove nakon potresa.