Objavljeno 27. listopada, 2021.
Ulaganja u osječku vrelovodnu mrežu, koja je postavljena još šezdesetih godina prošlog stoljeća, provode se redovito
Jedan od rijetkih gradova koji se može pohvaliti gradskim grijanjem je grad Osijek. Mreža je postavljena još 60-ih godina prošlog stoljeća, a od tada se, kao i grad, širila, ali i zanavljala.
HEP-Toplinarstvo d.o.o. Pogon Osijek naročito je u razdoblju od 2007. do 2010. godine realiziralo projekt revitalizacije vrelovodne mreže u sklopu kojeg je zamijenjeno oko 20 posto stare mreže. Izgrađeni su i novi dijelovi vrelovodne mreže za prepajanje ogrjevnog konzuma blokovskih kotlovnica na vrelovodni sustav - u Naselju Stanka Vraza, Vijencu Vladimira Nazora i Prolazu Josipa Leovića.
Ulaganja u vrelovodnu mrežu nastavila su se i nakon 2010. godine kako bi se zamijenili dotrajali cjevovodi i prosječna starost mreže zadržala u prihvatljivim granicama. Do 2020. godine revitalizirano je ukupno 27 km vrelovodne mreže (od ukupno 48 km), što je pridonijelo značajnom smanjenju toplinskih gubitaka (s 14 % na 7 % 2020. godine) i nadopuni ogrjevnog medija zbog propuštanja cjevovoda. Od 2012. do 2020. godine zamijenjeno je 4,25 km parovodne mreže, najvećim dijelom magistralnih cjevovoda, uz koje je položen i cjevovod za povrat kondenzata. To je rezultiralo smanjenjem distribucijskih toplinskih gubitaka parovodne mreže.
HEP-Toplinarstvo d.o.o. Pogon Osijek je izvan ogrjevne sezone u razdoblju od svibnja do rujna proveo radove na vrelovodnoj mreži grada Osijeka u dužini od 750 metara, a do kraja 2021. u sklopu projekta “Zamjena spojnog vrelovoda od TE-TO do Toplane Pogona Osijek” u Osijeku se planira zamijeniti još 320 metara vrelovodne trase, dok će se tijekom 2022. godine zamijeniti 2,5 km trase. Ukupna je vrijednost tog projekta, koji obuhvaća zamjenu ukupno 4,4 km osječke vrelovodne trase, 78 milijuna kuna, od čega je 46 milijuna kuna nepovratnih EU sredstava. Dario Kuštro
Sigurna opskrba krajnjih kupaca
Ostvareno smanjenje gubitaka najbolji je pokazatelj da su dionice mreže za zamjenu u Osijeku dobro odabrane, čemu umnogome pomaže korištenje sustava za upravljanje poslovima održavanja SUPO programa (vrelovodna mreža je digitalizirana, svaki dio postrojenja ima svoju oznaku, tako da je moguće pratiti pojedine dionice i vidjeti koliko je bilo intervencija, zašto je došlo do puknuća, koji su sve poslovi održavanja obavljeni te na temelju toga ispitati stanje i opravdanost popravka ili zamjene dionice). Pri zamjeni cjevovoda korištena je tehnologija beskanalnog polaganja predizoliranih cijevi za paru, tzv. čelik u čeliku”, kod kojih je radna čelična cijev toplinski izolirana mineralnom/kamenom vunom, a zaštitna čelična cijev obložena polietilenskom antikorozijskom zaštitom. Nakon polaganja i puštanja cjevovoda u rad uspostavlja se i održava vakuum u prostoru između radne i zaštitne cijevi, što dodatno doprinosi smanjenju toplinskih gubitaka. Uzimajući u obzir navedeno, može se zaključiti da su provedbom revitalizacije vrelovodne i parovodne mreže ostvarene značajne uštede zbog smanjenja - potrošnje primarne energije za proizvodnju toplinske energije potrebne za pokrivanje toplinskih gubitaka i pripadajućih emisija dimnih plinova, masenih gubitaka ogrjevnog medija te broja hitnih intervencija i troškova korektivnog održavanja. Potvrđeno je da revitalizacija mreže najviše doprinosi poboljšanju i povećanju energetske učinkovitosti procesa distribucije te sigurnijoj opskrbi krajnjih kupaca toplinskom energijom, kaže Zdravko Zajec, direktor HEP- Toplinarstvo d.o.o.