Objavljeno 26. listopada, 2021.
S pomoću mobilne aplikacije moguće dojaviti lokaciju invazivnih vrsta
Jedna od velikih izravnih prijetnji očuvanju bioraznolikosti našeg okoliša su invazivne strane vrste biljnih i životinjskih organizama.
Autohtone vrste, one koje prirodno žive u određenom ekosustavu nekog područja, a nazivamo ih izvornima, domaćim ili zavičajnim, često su ugrožene od stranih vrsta, onih koje prirodno nisu živjele na tom području, a dospjele su namjernim ili nenamjernim unošenjem. Najopasnije su invazivne alohtone vrste, jer njihovo unošenje i širenje izravno ugrožava ekosustav, stanište i autohtone vrste, odnosno biološku raznolikost. Svjetska udruga za zaštitu prirode (The World Conservation Union - IUCN) navodi da je prvi glavni uzrok ugroženosti autohtonih vrsta na nekom području izravno uništavanje staništa, a drugi glavni uzrok su upravo invazivne vrste.
Ivana Prus još je prije deset godina upozorila da "invazivne biljne vrste zauzimaju prostor zavičajnim vrstama, koriste vodu i hranjive tvari, mijenjaju uvjete na staništu, strukturu i sastav zajednica, izlučuju tvari koje negativno utječu na rast i razvoj drugih biljaka, a invazivne životinjske vrste zavičajnim vrstama oduzimaju hranu i sklonište te prenose bolesti".
Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nastoji održati bioraznolikost hrvatskoga prostora, pa preko akcije "Jeste li ih vidjeli?" poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene invazivne vrste. Naime, u Hrvatskoj je već zabilježeno više od 600 stranih biljaka i oko 300 stranih životinja, a unesene su i gljive i druge vrste organizama. Procjenjuje se da je od 10 do 15 posto njih invazivno.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja napravilo je mobilnu aplikaciju "Invazivne vrste u Hrvatskoj" te je pozvalo građane da preko nje dojave eventualno opažene invazivne strane vrste i njihovu lokaciju. Navodi se da su podaci o rasprostranjenosti važni za upravljanje, odnosno smanjenje njihova negativnog utjecaja na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava. Za djelatnike ustanova koje se bave zaštitom prirode organizirana je edukacija za korištenje aplikacije, a sada Ministarstvo želi da se u cijelu priču uključe i građani jer invazivne vrste definitivno postaju sve veći problem.
O akciji "Jeste li ih vidjeli?" građane su obavijestile agencije i ustanove za zaštitu prirode, među njima i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije sa sjedištem u Noskovcima. "Na tragu toga je i naš projekt ‘Happy Turtle‘ (Sretna kornjača), u okviru kojega ovih dana završavamo uređenje prihvatilišta za crvenouhu kornjaču, koja je također invazivna vrsta, i koju želimo izvlačiti iz prirode kako bismo osigurali životni prostor za našu autohtonu barsku kornjaču", kaže ravnateljica ustanove Tatjana Arnold Sabo.
Među stranim invazivnim vrstama Zavod za zaštitu okoliša i prirode navodi (i opisuje) barsku nutriju, pravu svilenicu, žljezdasti nedirak, azijsku Božju ovčicu i druge.
Petar Žarković
NEKOLIKO PRIMJERA INVAZIVNIH VRSTA
l BARSKA NUTRIJA u RH je prvi put zabilježena 1936. u Međimurju. Hrani se usjevima, pa čini štete u poljoprivredi, uzurpira gnijezda vodenih ptica, zbog iskopavanja nastamba urušavaju se obale.
l PRAVA SVILENICA ili cigansko perje unesena je kao ukrasna biljka iz Sjeverne Amerike, u Hrvatskoj se nalazi od druge polovine 19. stoljeća. Na toplim staništima zauzima prostor zavičajnim vrstama.
l ŽLJEZDASTI NEDIRAK potječe iz Indije, a proširen je kao ukrasna biljka. Nalazi se uz obale potoka i rijeka, koje zimi ostavlja izložene eroziji jer ugiba.
l PASTRVSKI GRGEČ unesen je radi sportskog ribolova. Predator je nad manjim ribama i beskralježnjacima te prenosi parazite.
l MALI INDIJSKI MUNGOS unesen je 1910. na otok Mljet, kasnije i na druge otoke, radi biokontrole zmija, ali negativno utječe i na druge vrste gmazova, vodozemce i ptice kojima se hrani.
l AZIJSKA BOŽJA OVČICA je vrsta bubamare proširena radi biokontrole lisnih ušiju. U Hrvatskoj se pojavljuje od 2008. U nedostatku životinjske hrane, hrani se plodovima biljaka, pa šteti vinogradima i mijenja okus vina.