Sudionici Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna koji je organizirao Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, donijeli su Deklaraciju kojom su upozorili da se Hrvatska nalazi u dubokoj demografskoj krizi te su od nadležnih zatražili usporavanje negativnih trendova.

Aktualnu temu "Demografija - iseljavanje - migracije" razmatralo je dvjestotinjak sudionika, od čega 34 predavačice i predavača, nakon čega je donesena Deklaracija koju su uputili cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, predstavnicima vlasti i javnim djelatnicima. Okupljanje predstavnika nadbiskupija održano je na poticaj Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u petak i subotu, u fizičkom obliku u Zagrebu, i u pojedinim metropolitanskim sjedištima gdje su sudionici na daljinu sudjelovali u događanjima dvodnevnog susreta.

Tiskovni ured HBK priopćio je da je Katolička Crkva, potaknuta povijesnom odgovornošću za biološki opstanak hrvatskoga naroda, okupila relevantne stručnjake koji traže konkretne korake u rješavanju demografske krize. U Deklaraciji se upozorava da je Hrvatska već ušla u demografski slom zbog intenziviranog pada broja živorođenih i stanovnika te poremećenosti dobne strukture stanovništva, ali i nedostatka dugoročne strategije i nadstranačke politike demografske revitalizacije. Odgovarajuća populacijska politika, smatraju sudionici skupa, treba obuhvaćati pronatalitetnu i blagu migracijsku politiku koja će se prihvatiti nacionalnim konsenzusom i dugoročno obvezivati nositelje vlasti kako se sa svakom novom vlašću ne bi stvarala nova politika.

Hrvatska je, navodi se u Deklaraciji, tradicionalno iseljenička zemlja iz koje je iseljavanje povećano ulaskom u EU i globalnom gospodarskom krizom 2008. godine, a u posljednja dva i pol desetljeća suočava se s novom pojavom useljeništva i povratništva. Riječ je prije svega o razmjerno velikom broju Hrvata koji su se nakon ratnih stradanja 1990-ih doselili iz Bosne i Hercegovine te dijelom i iz Srbije, dok se druga skupina useljenika odnosi na Hrvate rođene u raznim zemljama svijeta, kojih je razmjerno malen broj.

Sudionici su zaključili da će se u budućnosti Republika Hrvatska morati suočiti mnogo više s problematikom useljenika, a budući da je granična zemlja preko koje brojni migranti žele prijeći u bogatije zemlje, važan je i način kako se postaviti prema suvremenim migracijama. Na tragu socijalnog nauka Crkve, a na temelju rasprava u odnosu na demografsku situaciju i s njom povezana pitanja iseljavanja, useljavanja i suvremenih migracija, zatražili su usporavanje negativnih demografskih trendova kao preduvjet ublažavanja populacijske polarizacije i ekonomske neravnoteže u regionalnom kontekstu. Također traže i demografski razvoj kao prioritetno hrvatsko nacionalno i strateško pitanje, ali i veća ulaganja u obiteljsku politiku i djecu, bez čega je iluzorno i očekivati demografsku revitalizaciju.

U Deklaraciji se također kaže i kako se očekuju sveobuhvatne javne politike, cjelovita provedba strateških dokumenata uz uvođenje transparentnih kontrolnih mehanizama koji će osigurati praktičnu primjenu mjera u zadržavanju sadašnjega i privlačenju novog stanovništva, povratnika i useljenika. Smatraju da je nedopustiva ravnodušnost kojom se u Hrvatskoj promatra novije iseljavanje hrvatskoga stanovništva, iako podaci govore da se u zadnjih deset godina iz Hrvatske iselilo približno 300.000 stanovnika. Međusobno optuživanje i traženje krivaca za takvo stanje nije riješilo i neće riješiti problem već svehrvatski nadstranački konsenzus o tom pitanju, poručili su sudionici skupa.

Posebnu pozornost, smatraju, treba posvetiti povratnoj migraciji, pa povratnicima treba omogućiti što bezbolniji povratak u Hrvatsku, u administrativnom smislu. Za suvremene migrantske tokove naveli su da su globalna pojava, ali i da je potrebno razlikovati status izbjeglica od statusa migranta i da u oba slučaja treba poštovati red i zakonitost, jer "nije pomoć utopljeniku ako se spasitelj i utopljenik zajedno utope".

Pomoć, poručili su sudionici, treba biti organizirana, usmjerena na rješavanje generatora problema, vodeći s jedne strane računa o zaštiti domicilnog stanovništva kako bi se izbjeglo kršenje zakona, nasilje i mogući kaos. S druge strane stoljetna tradicija Crkve i gostoljubivosti hrvatskoga naroda traži da se svakom čovjeku dobre volje omogući, u danim okolnostima, život dostojan čovjeka.