Objavljeno 25. listopada, 2021.
Veći dio od 900 mjenjačnica obavlja i druge djelatnosti * Promjena valute očekuje se 1. siječnja 2023.
Vezani članci
INICIJATIVA "ZAŠTITIMO HRVATSKU KUNU"
Dok građani, slušajući najave o uvođenju eura kao valute, i to najvjerojatnije 2023. godine, strahuju od povećanja cijena, a iz Vlade i HNB-a im stižu umirujuće poruke da se to neće dogoditi, zaposleni u mjenjačnicama ga dočekuju sa zebnjom.
Prelaskom na euro, naime, ti objekti izgubit će razlog postojanja, preživjet će vjerojatno samo u turističkim mjestima zbog promjena nekih drugih valuta. K tome, one su i bez uvođenja eura već sada zbog sve raširenijeg bezgotovinskog plaćanja prilično zastarjele. Najave su kako je cilj euro kao valutu u Hrvatskoj uvesti 1. siječnja 2023.
Smanjenje interesa
- Mjenjačnice više neće imati smisla jer je 90 posto prometa u eurima, ostale valute su marginalne u odnosu prema njemu, eventualno ih ima više u turističkim mjestima i na aerodromima. U kontinentalnoj Hrvatskoj ih ne može biti jer nama dolar nije platežno sredstvo, pa će to vjerojatno biti ključ u bravu, jedino ako netko bude htio trgovati samo s dolarom, švicarskim frankom. I funta ostaje, no to je kod nas slabo zastupljeno i vrlo malo za trgovinu. Radit ćemo, očito, samo do 2023. - kaže Đakovčanin iz jedne od četiri mjenjačnice u gradu, a poslove mjenjačnice u tom gradu, uz banke, obavlja i jedan trgovački lanac na svojim blagajnama. Naš sugovornik kaže da je posla dosad bilo za sve njih. "Jedan se dohodak može ‘skucati‘, no mjenjačnice koje su otvorile ranije, mogu si dopustiti i po dva zaposlena. U mom slučaju, već je došao euro kada sam ja, prije nekih 12 godina, krenuo s ovim poslom", kaže Đakovčanin.
"Iskustvo država članica EU-a koje su uvele euro kao nacionalnu valutu, odnosno utjecaj njegova uvođenja na poslovanje ovlaštenih mjenjača s obzirom na tu okolnost, pokazuje da će u tom slučaju i u RH doći do smanjenog interesa za pružanje mjenjačkih usluga, pa smatramo da će se tom djelatnošću nastaviti baviti manji dio od postojećeg broja ovlaštenih mjenjača - onih aktivnih, tj. da se njome neće baviti njih više od 150", procjenjuju u Hrvatskoj narodnoj banci. Smatraju i da će tu uslugu ponajprije nastaviti pružati trgovačka društva koja upravljaju hotelima, kao dio ukupne usluge koju pružaju gostima, te manji broj pravnih osoba koje će svoj poslovni interes pronaći u trgovanju gotovim novcem 30-ak stranih valuta kojima se trguje na hrvatskom tržištu stranih sredstava plaćanja.
I u Ministarstvu financija smatraju da će se uvođenjem eura poslovanje mjenjačnica u bitnome smanjiti s obzirom na to da u ukupnom prometu - otkupu i prodaji, euro kao valuta sudjeluje, ističu, s više od 87 posto. Do 15. listopada 2021. odobrenje HNB-a za obavljanje mjenjačkih poslova imalo je 1159 pravnih osoba, odnosno obrta. "Mjenjačke poslove ne obavljaju svi koji imaju odobrenje jer su neki od njih stavili tu djelatnost u mirovanje. Procjenjujemo da u vrijeme turističke sezone mjenjačke poslove obavlja oko 900 ovlaštenih mjenjača na oko 3500 mjenjačkih mjesta - jedno trgovačko društvo u vlasništvu RH te jedna agencija obavljaju, naime, mjenjačke poslove na oko 1000 mjesta", ističu u HNB-u.
Udarno ljeti
Statistika središnje banke kaže da se broj odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova od 2014. do 2018. kretao oko 1300, krajem 2019. bio je 1228, a koncem 2020. smanjen je na 1118. No u HNB-u drže da, unatoč smanjenju broja važećih odobrenja tijekom 2019. i 2020., ni u tom razdoblju nije smanjen broj ovlaštenih mjenjača koji aktivno obavljaju mjenjačku djelatnost, odnosno da te poslove obavlja tijekom višegodišnjeg razdoblja oko 900 ovlaštenih mjenjača. Također, u 2019. i 2020. HNB je oduzeo znatan broj odobrenja na zahtjev ovlaštenih mjenjača koji te poslove nisu obavljali duže vrijeme. U usporedbi s 2020., kada je središnja banka izdala 29 odobrenja, u prvih sedam mjeseci 2021. izdala ih je 23. Pretežiti dio od 900 mjenjačnica obavlja i druge djelatnosti, pri čemu im mjenjački poslovi nisu glavna djelatnost. U HNB-u procjenjuju da ih oko 200 djelatnost mjenjačkih poslova obavlja kao glavnu djelatnost te da ih pruža na oko 400 mjesta u kojima radi od 600 do 800 ljudi.
U prilog procjenama da će uvođenje eura najbezbolnije preživjeti mjenjačnice u turističkim mjestima ide i podatak da najveći promet vezan uz otkup/prodaju strane gotovine ovlašteni mjenjači ostvaruju u srpnju i kolovozu trgujući desetcima raznih valuta. Prema podatcima o prometu koji su ostvarili pri trgovanju s fizičkim osobama – jer ne smiju trgovati s pravnima, osim s bankom s kojom su sklopili ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova, u 2020. su trgovali 31 valutom. Kako navode u HNB-u, pritom su od fizičkih osoba otkupili/prodali stranu gotovinu od 19,24 milijarde kuna od čega je otkup 13,86 milijardi, 72 posto. Dakako, i ovdje se euro potvrđuje kao najvažnija valuta u džepovima turista i hrvatskih građana, odnosno u blagajnama mjenjačnica - najveći udio ukupnog prometa, 87,3 posto, ovlašteni mjenjači lani su ostvarili u eurima.
- Neka se samo na vrijeme javi kada nastupaju promjene i neka HNB osigura dovoljno eura, da građani mogu promijeniti svoj novac - dodaje Đakovčanin zaposlen u mjenjačnici koji će, kaže, nakon dolaska eura u mirovinu.
Suzana Župan
NEĆE SUDJELOVATI U KONVERZIJI
Prema Nacionalnom planu zamjene kune eurom, u aktivnosti konverzije gotovog novca bit će uključene banke, Fina, Pošta, trgovine i HNB, pri čemu se očekuje da će banke zamijeniti najveći dio ukupnoga kunskog gotovog novca. “Gotov novac moći će se zamijeniti za euro u prvih šest mjeseci u bankama i poslovnicama Fine i Pošte, i to bez naknade, tj. u bankama tijekom idućih šest mjeseci s tim da će banke imati mogućnost zaračunati naknadu. Tijekom dvojnog optjecaja - u prva dva tjedna nakon što euro bude uveden, dio konverzije obavit će se u trgovinama jer će građani moći plaćati i u kunama i u eurima, a vraćat će im se po mogućnosti isključivo u eurima. Nakon isteka godine dana od dana uvođenja eura, tj. nakon što banke prestanu obavljati taj posao, konverzija će se moći obaviti na blagajni HNB-a, bez naknade, i to bez vremenskog ograničenja za novčanice, tj. do isteka tri godine od dana uvođenja eura u slučaju kovanica”, ističu u HNB-u.
UDIO EURA U OTKUPLJENIM VALUTAMA 85 %
Udio eura u otkupljenim stranim valutama prošle godine, podatci su Hrvatske narodne banke, iznosio je 85,23 posto, a udio prodaje eura u prodanim stranim valutama bio je 92,93 posto. Druga valuta po veličini prometa u 2020. godini bio je američki dolar s udjelom od 7,27 posto u vrijednosti otkupljenih stranih valuta te udjelom od 2,05 posto u vrijednosti prodanih stranih valuta, a treća valuta po veličini prometa u 2020. bila je švicarski franak s udjelima od 3,8 posto, odnosno 1,8 posto. I ove brojke potvrđuju iskustvo ovlaštenih mjenjača u kontinentalnoj Hrvatskoj da je trgovanje ostalim valutama marginalno u odnosu prema gotovo 90-postotnoj zastupljenosti eura u trgovanju stranim valutama da bi bilo dovoljan razlog da brojne mjenjačnice nastave rad nakon što RH uvede euro kao valutu.