Novosti
EUROPSKI ČELNICI O MIGRACIJAMA

Europska unija neće financirati žicu i ograde protiv migranata na granici
Objavljeno 22. listopada, 2021.

Europska unija neće financirati bodljikavu žicu i ograde na granici kako bi spriječila dolazak migranata, što traži dvanaest zemlja, među njima Litva i Austrija, rekla je u petak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.



"Bila sam veoma jasna o tome da su Komisija i Parlament odavno suglasni o tome da neće financirati bodljikavu žicu i ograde", rekla je čelnica EK-a nakon sastanka čelnika dvadeset sedam zemalja u Bruxellesu, gdje se razgovaralo o tom pitanju.

Litva gradi ogradu s bodljikavom žicom duž granice s Bjelorusijom kako bi zaustavila val migranata za čiji se orkestrirani dolazak optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Litavski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je u petak u Bruxellesu da su takve mjere "kratkoročno potrebne kako bi se upravljalo krizom". Ako Litva gradi ogradu, "može računati na našu solidarnost. Nije na Litavcima da to sami financiraju", ocijenio je novi austrijski kancelar Alexander Schallenberg.

Ministri unutarnjih poslova 12 zemalja (Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska, Češka i Slovačka) napisali su 7. listopada pismo Komisiji u kojemu su zatražili od EU-a da financira izgradnju takvih barijera. "Fizička prepreka je vrsta efikasne mjere zaštite granica, koja služi interesima čitavog EU-a, ne samo državama članicama na prvoj liniji", ocijenili su oni. Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson odgovorila im je da zemlje imaju mogućnost i pravo graditi ograde, ali kada se radi o europskom financiranju, "to je već druga stvar". Poljska, kao i Litva, počela je graditi ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je podigla ogradu na granici sa Srbijom i Hrvatskom tijekom migrantske krize 2015. Slovenija je učinila isto prema Hrvatskoj.

Europski su se čelnici na ovom samitu oprostili od njemačke kancelarke Angele Merkel. "Samit EU-a bez Angele Merkel bit će kao Pariz bez Eiffelova tornja ili Rim bez Vatikana", rekao je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u toploj zahvali njemačkoj kancelarki koja odlazi u političku mirovinu i koju su kolege ispratili ovacijama. Pozdravljajući je kao "spomenik", predsjednik Michel poručio je: "Njezin oproštaj od europske pozornice dira nas politički, ali i ispunja emocijama", prenosi agencija dpa. Merkelina "krajnja trijeznost i jednostavnost" bile su "moćno oružje", rekao je bivši belgijski premijer i nastavio nizati pohvale: "Vi ste i kompas i lučonoša europskog projekta", zaključio je. Michelove riječi okupljeni čelnici dočekali su burnim pljeskom i ovacijama su ispratili Angelu Merkel na sastanku na vrhu u Bruxellesu koji je njezin 107. i posljednji samit nakon šesnaest godina na vlasti, doznaje se od europskog izvora.

Europski čelnici odali su priznanje pregovaračkom duhu njemačke kancelarke. "Ona je šesnaest godina obilježavala Europu i pomagala nam, svih dvadeset sedam zemalja, da donosimo dobre odluke uz puno humanosti u teškim trenutcima", rekao je belgijski premijer Alexander de Croo. Odlazak Angele Merkel "ostavit će veliku prazninu jer je ona dugo obnašala dužnosti i snažno je utjecala na razvoj Europske unije", dodao je njegov austrijski kolega Alexander Schallenberg. "Bila je mirotvorac u EU-u. Nesumnjivo je bila velika Europejka", istaknuo je. Kancelarka je "velika političarka i glavni čimbenik stabilizacije u zamršenim situacijama", ocijenio je litavski predsjednik Gitanas Nauseda. "Uvijek je nalazila kako će nas ujediniti i potaknuti nas da idemo dalje", rekao je luksemburški premijer Xavier Bettel, koji je osam godina bio njezin bliski suradnik. "Nedostajat će mi. Nedostajat će Europi", rekao je. H/D.Pav.
MACRON DOLAZI U HRVATSKU U STUDENOME
Francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetit će do kraja studenoga Hrvatsku, objavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković, dodavši da je to dogovoreno tijekom njihovih razgovora na samitu čelnika EU-a, koji je u petak završio u Bruxellesu. Rekao je da je s francuskim predsjednikom razgovarao i u četvrtak i u petak i da je, između ostaloga, bilo riječi i o hrvatskom ulasku u šengenski prostor. “Postoji visoko razumijevanje svega onoga što je vlada do sada učinila za Schengen i mislim da je sada, nakon osam godina članstva u EU-u, vrijeme za ulazak najprije u šengenski prostor, a onda i u eurozonu. Želimo da to bude ostavština naše druge vlade”, rekao je Plenković.