Prema onoj staroj "svako zlo za neko dobro" pandemija je Hrvate učinila digitalnom nacijom puno prije no što bi se to dogodilo u "normalnim" okolnostima.

Jedan od najzornijih primjera za to je popis stanovništva, koji je prvi put ponudio mogućnost samopopisivanja preko interneta. Očekivanja Državnog zavoda za statistiku bila su da će se kroz sustav e-Građani "samopopisati" oko 500 tisuća, a naposljetku se pokazalo kako je to učinilo njih više od 700 tisuća. Također, preko portala e-Građani deseci su tisuća naših sugrađana samostalno ishodili svoje EU digitalne COVID potvrde, odnosno najveći broj ukupno izdanih potvrda izdan je na ovaj način. Tako su prihvatili digitalizaciju u segmentu javne uprave.



Radi modernizacije, pojednostavljenja i ubrzanja komunikacije građana i javne uprave te povećanja transparentnosti javnog sektora u pružanju usluga Vlada je 2014. godine uvela sustav e-Građani. Nakon prve tri godine ovu je platformu koristilo manje od deset posto građana. No sustav se neprestano nadograđivao, nudio je sve veći broj usluga koje se građanima i poslovnim subjektima pružaju elektroničkim putem. Broj jedinstvenih korisnika građana u sustavu e-Građani danas iznosi 1.518.697, izvijestili su iz Središnje državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Broj osoba kojima su izdane EU digitalne COVID potvrde za razdoblje od 1. lipnja do 21. listopada ove godine iznosi 2.076.138.

"U istom tom vremenu samo preko portala e-Građani zatraženo je 677.604 EU digitalnih COVID potvrda. Tijekom prve faze provedbe popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (samopopisivanje) uspješno je popisano više od 1.637.000 građana preko portala e-Građani, što je više od 40 posto ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Koliko digitalizacija samo jednog procesa utječe na digitalizaciju cjelokupnog sustava, ali i širenje svijesti o važnosti digitalizacije govori nam podatak da se u dva tjedna, koliko je trajao digitalni popis stanovništva, broj e-Građana povećao za više od 83.500 novih korisnika. To je nastavak uspješnog puta digitalizacije koja je u fokusu ove vlade, a u prilog tome ide i podatak kako je broj korisnika elektroničkih usluga u Republici Hrvatskoj u kontinuiranom porastu", istaknuli su u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.

Da je pandemija ubrzala tranziciju stanovništva na digitalne usluge i e-Građane, slaže se i Davorin Turkalj s Katedre za marketing osječkog Ekonomskog fakulteta.

- Popularizaciji e-Građani platforme prvo je pridonijela mogućnost izdavanja propusnica za kretanje između županija tijekom ‘lockdowna‘, a drugi izrazito opipljiv podatak koji potvrđuje spremnost korištenja digitalnih usluga je broj ljudi koji je sudjelovao u online popisu stanovništva. Preko sustava e-Građani u Hrvatskoj je dosad samopopisano više od 720.000 građana. Sve navedeno upozorava na trend ubrzane digitalizacije i spremnosti građana Republike Hrvatske da aktivno sudjeluju u digitalnoj tranziciji društva i ekonomije - ističe Turkalj.

Hrvatsko je društvo u digitalni svijet najprije zakoračilo kroz digitalne financije i bankarske usluge - hrvatski državljani kupuju online, sve je više kartičnih plaćanja u odnosu prema gotovinskom, beskontaktna plaćanja iznimno su dobro prihvaćena. Kao uređaj koji ne ispuštamo iz ruku - mobilni telefon - sve se više koristi i za plaćanje. No i svi ovi pokazatelji u godinama prije pandemije bili su znatno niži nego prošle i ove godine. Primjerice, krajem travnja 2020. godine Hrvatska narodna banka je, kako bi se u uvjetima mjera Nacionalnog stožera civilne zaštite potrošačima omogućilo izvršenje plaćanja bez fizičkoga kontakta, bankama i kartičnim kućama dala preporuku povećanja maksimalnog iznosa beskontaktne platne transakcije bez upotrebe PIN-a s tadašnjih 100 na 250 kuna.



- Povećanje maksimalnog iznosa imalo je snažan utjecaj s obzirom na to da su kartice s beskontaktnom funkcijom u RH već tada činile većinu izdanih platnih kartica te su u obavljanju svakodnevnih transakcija već bile iznimno zastupljene uz iznimno dobru prihvaćenost kod korisnika. Navedeni limit od 250 kuna pokriva većinu uobičajenih kartičnih plaćanja s obzirom na to da je prosječna vrijednost transakcije platnom karticom u Hrvatskoj posljednjih godina iznosila oko 225 kuna. Usporedbe radi, prosječna vrijednost transakcije gotovim novcem u RH posljednjih godina iznosila je oko 50 kuna - stoji u HNB-ovu izvješću "Utjecaj pandemije COVID-19 na navike plaćanja u RH".

Također, pandemija, odnosno mjere prisilne "izolacije", građane je dodatno okrenula digitalnom svijetu glede korištenja aplikacije za online komunikaciju, postalo je uobičajeno komunicirati preko Skypea, Vibera, Whatsappa, Facebook Messengera koje, prema recentnom istraživanju MasterIndexa koristi 86 posto ispitanih. Sve više građana i režije plaća online.

Naposljetku, evo i još jedne potvrde, iz istog istraživanja, koje pokazuje da smo digitalna nacija - gotovo svi sudionici istraživanja, njih 95 posto, koriste se pametnim telefonima te ih u prosjeku dnevno koriste čak 4,6 sati. Laptop koristi 81 posto ispitanika u istraživanju, i to u prosjeku 2,5 sati na dan, dok pametni televizor koristi 61 posto, a osobno računalo 53 posto ispitanih. U porastu je broj korisnika pametnih satova, pametnih televizora i bežičnih zvučnika/slušalica.