Da kvaliteta demokracije ovisi o sudjelovanju građana i građanki u izbornim procesima, ponavlja se od kada je demokracije. Što ih više sudjeluje na izborima i građanski se aktivira, demokracija se više osnažuje. Komunikacija mora biti dvosmjerna. Vlast treba čuti birače i nakon izbora, a građani i građanke moraju imati mogućnost intervencije u političke odluke i procese u bilo kojem trenutku, najčešće preko konstruktivne i odgovorne oporbe - tako bi sažeto mogao glasiti "recept" za jednu od boljih demokracija.

No savršenih demokracija, naravno, još uvijek nema, a do onih ipak uzornijih dug je proces. Tako smo i u Hrvatskoj i nakon trideset godina izgradnje moderne države još uvijek daleko od neke više razine parlamentarne kulture. Primjerice, svima nama je jasno kakva nam vlada treba ili bi nam trebala - omogućiti ljudima što kvalitetniji i sigurniji život, ali i kakva oporba treba Hrvatskoj. Također je jasno da je oporba kao nadzornik i korektor vlasti nužna, ali ne i ona koja će se baviti sama sobom i kritizirati samo da bi kritizirala. Potrebna nam je oporba koja će kritizirati, ali tako da nudi alternativne politike i na taj način čini pritisak na vladu da bude odgovorna, već duže upozorava većina političkih analitičara. Poneki i parafraziraju: "Svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje, a u našem slučaju ima i oporbu kakvu zaslužuje. Treba nam kvalitetna vlast i kvalitetna oporba", zaključuje i Damir Jugo, dekan Visoke škole za komunikacijski menadžment "Edward Bernays". Ali od te smo kvalitete još vrlo daleko.

Tako smo, primjerice, i prošloga četvrtka imali napadni show u Saboru, kada je u kasnim večernjim satima oporba izazvala dar-mar. Odlučila je blokirati raspravu o izboru glavnog ravnatelja HRT-a Roberta Šveba jer je, prema njoj, navodno u sukobu interesa zbog posjedovanja dviju tvrtki te proceduralnih propusta. Poticaj je stigao od Mosta, cijela se oporba ujedinila, okupirala središnje mjesto, predsjedajućeg, u sabornici i govornicu te održala gnjevni prosvjed. HRT je čak prekinuo prijenos, i to u trenutku kad je Mostov Nino Raspudić na talijanskom jeziku počeo izgovarati prvo pjevanje "Pakla". "Na čelo javnog servisa HDZ želi imenovati čovjeka koji je u očitom sukobu interesa. Zauzeli smo govornicu i zaustavili raspravu", obznanio je i mostovac Nikola Grmoja, a zatim su se za govornicom izredali predstavnici oporbe. Raspudić je u revolucionarnom zanosu još zagrmio: "Ovaj proces je protuzakonit, protuposlovnički od samog početka. Vrlo vjerojatno će na Upravni sud ići pritužbe za sam tekst natječaja za izbor glavnog ravnatelja HRT-a jer je protuzakonit. Kandidat Šveb predao je nevaljanu dokumentaciju. Nadzorni odbor nije ga trebao ni pripustiti na saborski Odbor." HDZ-ov potpredsjednik Sabora Ante Sanader nije uspio nastaviti sjednicu. Podijelio je nekoliko opomena, raspustio zasjedanje i najavio nastavak za sutra ujutro, a ujedinjena oporba odradila je noćno dežurstvo u Saboru, do odlaska i posljednjeg HDZ-ovca i saborskih službi iz Sabora. Naravno, za neke je to uspjeh oporbe, ali je i činjenica da je legitimno pravo vladajućih predlaganje svog kandidata za ravnatelja javnog medijskog servisa u državnom vlasništvu. Uostalom, vladaju sa svojih 76 ruku te još uvijek imaju saborsku većinu. A to što "ujedinjena" oporba misli da je okupacijom sabornice učinila nešto originalno, podsjećamo da takav "teatar apsurda" nije ni unikatan ni znakovit hrvatski "izum", nego jedan od, u drugim zapadnjačkim parlamentima, uobičajenih oporbenih performansa, s tim što su ti drugi bar sadržajniji, pa i zabavniji, od glumatanja naše "ujedinjene" i "revolucionarne" oporbe.



Također, nepobitno je da oporba reagira u danom trenutku, onako kako smatra najboljim, ali prije svega potrebno je poštovati i poznavati proceduru na koju se poziva, o čemu je govorio i premijer te predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, koji opstrukciju rada Sabora od oporbe vezanu uz izbor Šveba za glavnog ravnatelja HRT-a smatra histeričnom: "Oporba napada kandidata kao da ima neki mehanizam koji bi bio suprotan zakonu. Kada malo dublje sagledate situaciju, nije to stvar tehničkog karaktera. Ovdje su očite naznake da oni naprave neke daljnje korake. Mi idemo na izbore svake četiri godine, ja sam često protiv izvanrednih situacija, nepoštovanja zakona, da imamo neke pritiske koji su više nalik na političku agresiju. Vidjeli smo, ujedinjeni od krajnje desnih do krajnje lijevih, tamo su nešto pjevušili, čitali s mobitela, za mene to nije demokracija. Mi ćemo se držati procedure i zakona, predložit ćemo, imamo većinu koja je stabilna, ja ne mogu oporbi pomoći, izgubili su na izborima. Ne znam što je toliko problematično s ovim kandidatom da se fizički sprječava ta točka sjednice", rekao je predsjednik Vlade.

Inače, od produciranja i podgrijavanja nepotrebnih sukoba ne ustručavaju se ni pojedini mediji, kako slijeva tako i zdesna. Kao primjer može poslužiti i nedavna pravomoćna presuda za aferu Fimi media. S tim u vezi, jedan je novinar naglasio da se neki čelnici u ime država znaju ispričavati npr. za ratne zločine iako nemaju veze s njima, pa je pitao Plenkovića planira li se on ispričati u ime HDZ-a iako u vrijme afere Fimi media on nije bio ni član stranke. "Moram zaista komentirati to neprimjereno uspoređivanje ovoga slučaja i ispričavanja za ratne zločine. To je uvredljivo i neprihvatljivo. To je nova dimenzija napada na HDZ", odgovorio je premijer, dodavši: "Taj je proces dobio novu fazu - potvrdu presude. Ja sam rekao da smo mi legalisti. Onaj tko je odgovoran, neka odgovara. Kao predsjednik stranke izabran dva puta, koji sam pobijedio svu tu oporbu koja sada histerizira, ne kanim se ispričavati za grijehe drugoga iz vremena kada čak nisam ni bio član stranke... Mi ćemo novčani iznos uplatiti i s time smo našu obavezu riješili", rekao je Plenković te potom opleo po oporbi: "Ne dolazi u obzir da mi docira tiranin Grbin, koji izbacuje ljude iz stranke kroz prozor, čak 18 zastupnika, jer misle o nekom pitanju drukčije. No way! Stranka SDP u 21. stoljeću pokazuje totalitarne manire. Da meni sole pamet mostovci, ekipa koja doživljava orgazam na Festivalu slobode? Oni da meni dociraju? Da mi docira Možemo? Koji u Holdingu kadrovira redikulozno. Da mi docira Domovinski pokret, koji je uhvaćen kako snima članove u nekoj sobici? Mi smo NBA, a oni lokalna liga, što se vidi u anketama. To su bez ikakvog argumenta jeftine insinuacije oporbe. Nema isprike, ni ostavke, ni prijevremenih izbora", zaključio je Plenković, koji je nefunkcionalnoj oprobi i mogao tako uzvratiti jer poznato je da efikasne oporbe u Hrvatskoj praktično više i nema, a ono što je od nje i ostalo, nažalost, još uči o političkim i parlamentarnim osnovama, pa i političkoj pismenosti. Uz takvu oporbu HDZ ima lagodnu poziciju do kraja mandata, a, sudeći prema sadašnjoj oporbi, i poslije, nakon sljedećih izbora, upozoravaju mnogi politički analitičari.



Konačno dolazimo i do pitanja tko je i kako birao, te odgovora - to je i dobio, kao i do toga da je potrebno nešto i znati bez obzira na to birali ili bili birani. Drugim riječima, i dalje je u Hrvatskoj evidentan manjak političke pismenosti. Ali ako je dio odrasle i starije populacije politički slabo pismen, to je manji problem od činjenice da su mladi u tome još gori! Četvrtina mladih u Hrvatskoj funkcionalno je i politički nepismena, upozorio je profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Berto Šalaj komentirajući rezultate ovogodišnjeg istraživanja političke pismenost mladih u Hrvatskoj. Šalaj se osvrnuo na loše rezultate učenika, a za koje je ustvrdio da je "društvo odlučilo da ne trebaju biti politički pismeni". A to pak znači da kao budući glasači na izborima ne moraju ništa znati o političkim procesima, institucijama i strankama, što je za Šalaja ozbiljan društveni problem. Smatra da su ti rezultati ujedno i dokaz kako društvo nije učinilo gotovo ništa na implementaciji građanskog odgoja, koji je, dodao je, istina, uveden kao međupredmetni sadržaj, što, naglašava Šalaj, nije dovoljno. Zato, ustvrdio je, rezultati nisu kritika mladih, nego kritika našega društva, koje sustavno ne podiže razinu političke pismenosti mladih, koja zato stagnira, što je vidljivo i po rezultatima prethodnih istraživanja. Uz napomenu kako je istraživanje pokazalo da samo 7,2 posto mladih vjeruje političkim strankama, koje su za njih uglavnom "oruđe za zapošljavanje", bez ikakvih ideoloških stavova. Također, iako se najviše informiraju posredovanjem društvenih mreža i portala, upravo njima najmanje vjeruju.

Ukupno uzevši, porazna saznanja o niskoj razini političke pismenosti, kako mladih tako i starijih, ne ulijevaju optimizam za razvoj društva u budućnosti. Drugim riječima, demokraciji i političkoj pismenosti još se učimo. Bar bismo se trebali učiti. Premda će uvijek postojati "kritična masa" onih koji od političke pismenosti nisu svladali ni osnove. Njima biti nepismen među pismenima dođe kao nekakva narodna mudrost. Takvima bi Voltaire poručio: "Nije li politika zapravo samo vještina da se laže u pravi čas!"