Smanjenje poreza na cijenu električne energije jedna je od mjera koju države članice vrlo brzo mogu provesti kao odgovor na rast cijena energenata, izjavila je na sjednici Europskog parlamenta čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen.

U raspravi se von der Leyen osvrnula na kratkoročne mjere za pomoć kućanstvima i poduzećima zbog strelovitog rasta cijena energenata i kazala da "neke mjere mogu biti poduzete vrlo brzo po trenutnim europskim pravilima". To su olakšice za kućanstva i poduzeća, državne subvencija i "smanjenje poreza i nameta". Predsjednica EK-a pojasnila je kako jedna trećina cijene struje ovisi o infrastrukturi, druga je je tržišna, a prosječno u Europskoj uniji trećina cijene ovisi o "porezima i nametima". "Postoje države članice s 50 % udjela poreza i nameta u cijeni struje", rekla je, dodavši da je 20 članica poduzelo mjere u tom smjeru.

Dodajmo kako u Hrvatskoj PDV na isporuku struje iznosi 13 %, a na isporuku plina 25 %. Rast cijena energenata u Europi rezultat je kombinacije faktora - oporavka ekonomije nakon koronakrize i duge prošlogodišnje zime, manjeg opsega opskrbe u Europi i rekordno niskih zaliha plina na kontinentu te veće potražnje iz drugih dijelova svijeta poput istočne Azije, koja plaća više. Predsjednica EK-a apostrofirala je problem ranjivosti EU-a na cijene energenata jer se 90 % plina i nafte u EU-u uvozi. "Prelazak na čistu energiju ključan je ne samo za planet nego za naše gospodarstvo i otpornost. Zeleni plan je, srednje i dugoročno, ključan stup europske energetske suverenosti u 21. stoljeću. EU stoga treba ubrzati energetsku tranziciju, ali u prijelaznom razdoblju mora diverzificirati dobavljače i očuvati prirodni plin kao prijelazni energent", rekla je von der Leyen.

Od zastupnika iz RH Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) kritizirao je COVID potvrde kao "nelogične, neznanstvene i štetne", rekao je da daju "dozvolu za širenje virusa" i predstavljaju segregaciju. "Imamo, nažalost, sve više primjera iz prakse, a ima i sve više znanstvenih dokaza da posjednici COVID putovnice itekako mogu zaraziti druge. To daje lažan osjećaj sigurnosti", rekao je.

Mislav Kolakušić je pak kritizirao EK zbog nejednakih kriterija prema državama EU-a. "Dok se prozivaju samo vlade Poljske i Mađarske, naklono se gleda na marionetsku vladu Hrvatske. Europski sud donio je odluku da hrvatski javni bilježnici nisu nadležni za donošenje rješenja o ovrsi. Hrvatski sudovi nisu poštovali tu odluku gotovo 10 godina. Milijuni rješenja o ovrsi doneseni su ovršnim postupcima kojima su troškovi bili 10 i 100 puta veći od glavnice. Time su građani oštećeni za više od milijardu kuna. Što je Europska komisija učinila o tom pitanju, je li prozvala hrvatsku marionetsku vladu? Nije", dodao je.

Zastupnik iz HDZ-a Karlo Ressler je o ta dva izlaganja kazao da zastupnici koriste svoj mandat kako žele i on će braniti to njihovo pravo i slobodu. "No moramo razumjeti kako postoji dramatična razlika između dva pristupa i oblika političkog djelovanja. S jedne strane performans, s druge strane predan i odgovoran rad. Ekshibicionizam ili stvarni utjecaj na europske dokumente. Ohola destruktivnost s jedne strane i pokušaj pronalaska odgovora na kompleksna europska pitanja. Isključivost umjesto suradnje s ostalim zastupnicima. Glasovanje protiv pomoći državama članicama u krizi umjesto osiguravanja rekordnog paketa investicija. Nemogućnost zajedničkog rada s ikim tko nije uvjeren u grandioznost tvoga lika i djela umjesto traženja kompromisa za interes građana", poručio im je Ressler.