Novosti
SMANJENI RIZICI, MOGUĆNOST REFINANCIRANJA...

HNB: Ulaskom u eurozonu u
Hrvatskoj bi kamatne stope
na kredite trebale biti niže
Objavljeno 20. listopada, 2021.

Ulaskom Hrvatske u eurozonu građani bi mogli očekivati niže kamatne stope po novim i kreditima uz varijabilnu kamatnu stopu zahvaljujući smanjenim rizicima, prije svega valutnom, a oni koji imaju ugovorene kredite s fiksnim kamatama moći će ih refinancirati budu li im novi uvjeti povoljniji.



Ovih dana aktualno je pitanje kretanja kamatnih stopa po kreditima građana idućih godina, s obzirom na to da se u nekom razdoblju očekuje početak normalizacije monetarne politike Europske središnje banke zbog rasta inflacije. Posebice će oni koji imaju kredite uz varijabilnu kamatnu stopu pomno pratiti razvoj te situacije. Istodobno, Hrvatska se priprema za ulazak u europodručje, a datum ulaska planiran je za početak 2023. godine. Uvođenje eura imat će povoljan utjecaj na cijenu novca i kamate na kredite jer će ulazak u eurozonu smanjiti premije rizika za zemlju. Tako agencija Fitch već navodi da uvođenje eura znači dva stupnja bolji kreditni rejting Hrvatske, što utječe na pad premije rizika, a onda i kamate.

Banke u Hrvatskoj u načelu u ponudi već sad imaju nešto niže kamatne stope na eurske kredite od onih na kunske. Također, kamatne stope na novoodobrene eurske i kunske kredite trenutno su vrlo blizu. Prema podatcima HNB-a, primjerice, prosječna kamatna stopa za nove stambene kredite u kunama ugovorene u kolovozu ove godine iznosila je 2,86 posto, dok je za eurske kredite u prosjeku bila 2,71 posto. Tako mala razlika u kamatnim stopama u znatnoj mjeri posljedica je napretka prema uvođenju eura, ističu iz HNB-a, jer utjecaj uvođenja eura na kamatne stope nije koncentriran u samom trenutku uvođenja eura, nego se postupno počinje materijalizirati i prije njega. Nakon ulaska u eurozonu, razumljivo, u ponudama banaka više neće postojati kunski krediti, već samo eurski. Tada više neće postojati valutni rizik za dužnika, navode iz HNB-a. Višu rizičnost sada dužnici plaćaju višom kamatnom stopom na kunske kredite.

Dodatno bi na relativno smanjenje kamatnih stopa u ponudama novih kredita moglo djelovati i smanjenje regulatornih zahtjeva koje će omogućiti uvođenje eura zbog smanjenja valutnog rizika, navode iz središnje banke. Pritom naglašavaju kako se radi o relativnom smanjenju, odnosno da će kamatne stope biti niže u odnosu prema stanju kakvo bi bilo da euro nije uveden. "Naime, ako se kamatne stope zadrže na sadašnjoj niskoj razini, tada će biti vidljivo postupno smanjenje kamatnih stopa. No ako se uvođenje eura dogodi u ciklusu povećanja kamatnih stopa u europodručju, u tom će slučaju rast kamatnih stopa u Hrvatskoj biti sporiji nego što bi bio u slučaju da Hrvatska ostane izvan europodručja", ističu iz HNB-a.

Kod postojećih kredita situacija je složenija. Ulaskom u eurozonu, naime, povoljnog učinka uvođenja eura ne bi trebalo biti na kredite odobrene uz fiksnu stopu ili uz varijabilnu stopu vezanu uz Euribor, već bi on mogao biti vidljiv samo kod kredita odobrenih uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS), i to ne u samom trenutku uvođenja eura, nego postupno, djelomično, čak i prije samog uvođenja eura, ističu iz središnje banke. Kod postojećih kredita uz fiksnu kamatnu stopu ili varijabilnu vezanu uz Euribor građani će tako sami donositi odluke o refinanciranju svojih obveza budu li uvjeti financiranja u bankama, odnosno kamatne stope povoljnije nego što su ih prije ugovorili.

Inače, prema podatcima HNB-a, krajem kolovoza ove godine ukupno je građanima bila odobrena 141 milijarda kuna kredita, pri čemu je 39 posto bilo odobreno uz varijabilne kamatne stope, osam posto uz fiksne stope u razdoblju do tri godine, 15 posto uz fiksne stope u razdoblju duljem od tri godine, a kraćem od dospijeća, te 38 posto kredita uz fiksnu kamatnu stopu.

Kunskih kredita na kraju kolovoza bilo je 78 milijardi kuna, pri čemu je 33 posto imalo varijabilnu kamatnu stopu, 52 posto fiksnu, dok je pet posto imalo stope fiksne u razdoblju do tri godine, a 10 posto fiksne stope u razdoblju duljem od tri godine, a kraćem od dospijeća.

Inače, konverzija kredita pri ulasku u eurozonu bit će detaljno uređena zakonom o euru, čije se donošenje očekuje u prvoj polovini 2022. Od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima.



Dijana Pavlović
Kod postojećih kredita povoljni učinak mogao bi biti vidljiv samo kod onih odobrenih uz NRS

Možda ste propustili...

EKSHUMACIJA U BOBOTI, VJEROJATNO TIJELA NESTALIH U RATU

Pronađeni ostatci najmanje pet osoba

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

Beskompromisno stati u zaštitu žrtava rodnog i obiteljskog nasilja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STOŽER: U HRVATSKOJ 5502 NOVOZARAŽENIH, UMRLA 51 OSOBA

Osijek: Umrlo dvogodišnje dijete, uz covid-19, imalo brojne komorbiditete

2

ZNANSTVENICI ZABRINUTI

Novi soj prijeti: Ograničavaju se putovanja

3

STOŽER: U HRVATSKOJ 3.339 NOVOBOLJELIH, PREMINULE 64 OSOBE

OBŽ: Umrlo 10 osoba, 189 novih slučajeva zaraze