Većina vrtlara voli u jesen napraviti "veliko spremanje" u vrtu, počistiti sve ostatke, počupati korijenje kelja, kupusa, brokule i duboko prekopati gredice. U biovrtu to se ne preporučuje. Ako imamo tešku ilovaču u vrtu, samo tada je dobro ostaviti tlo prekopano i nepokriveno da dobro izmrzne preko zime. Na svim ostalim vrstama tla, bolje je ostaviti zemlju prekrivenu ostatcima i u proljeće očistiti gredice i prebockati vilama. Ako imamo dovoljno sijena ili slame, možemo i njima prekriti gredice da bolje sačuvamo život u tlu.


Mnoge vrste lisnatog povrća mogu prezimiti u vrtu, pa ih čak možemo brati ispod snijega, ako snježni pokrivač nije predebel. To se posebno odnosi na kelj pupčar, neke vrste kelja, zimsku salatu, matovilac i poriluk. Još je bolje ako ih tijekom zime prekrijemo slamom, koja štiti od smrzavanja, ili napravimo tunele od pruća i plastike. Zrele glavice kelja i kupusa treba izvaditi s korijenom i spremiti u ostavu ili podrum jer su mnogo osetljivije na niske temperature od nezrelih mekanih glavica, koje mogu prezimiti na otvorenom, osim na iznimno niskim temperaturama (više uzastopnih dana ispod -12 °C bez snježnog pokrivača).


Neke vrste korjenastog povrća mogu prezimiti u vrtu (peršin, pastrnjak), ali ih tada ostavljamo "na milost i nemilost" miševima i voluharicama. Zato je bolje sve korjenasto povrće povaditi u jesen, prije smrzavanja zemlje, i sve zdravo i neoštećeno korijenje spremiti u trap ili u podrum u pijesak. Ako nemamo podrum, trap napravimo na travnjaku u dvorištu, i to na malo povišenom dijelu dvorišta. Trap se pravi po suhom vremenu.


Plodovito povrće teško se čuva neprerađeno (osim tikava, tikvica i bundeva). Grašak možemo sušiti ili sterilizirati u staklenkama. Isto vrijedi i za mahune. Krastavce možemo kiseliti u octu ili, još bolje, na prirodan način, kao kupus. Za taj drugi način bolje je krastavce narezati na kriške. Odlični su u miješanoj salati s mrkvom, korabicom i žutom repom. Od rajčica ćemo skuhati sok ili pire, a paprika je odlična punjena ribancem i ukiseljena.


Ako imamo veću količinu korjenastog povrća koje nije prikladno za trapljenje zbog oštećenja, treba ga odmah očistiti, oprati i naribati na rezance pa osušiti ili ukiseliti, a od mrkve, peršina, pastrnjaka i celera možemo napraviti ukusan domaći začin tako što ćemo sitno mljevenom povrću dodati deset posto morske soli, dobro promiješati i napuniti staklenke. Luk je najbolje uplesti u vijence ili ga staviti u manje mrežaste vreće i objesiti na prozračno i suho mesto. Krumpir, ako nije u trapu, treba svaki tjedan prevrtati, jer se na taj način usporava izbijanje klica.


Zamrzavanje je najlošiji oblik čuvanja hrane, jer duže uskladištena u zamrzivaču gubi vitalnu energiju koja je potrebna našem organizmu za imunitet. A upravo zbog te vitalne energije biljke uzgajamo bez upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida. Zamrzavajte samo u iznimnim slučajevima i na kraće vrijeme. Svi ostali oblici čuvanja bolji su od zamrzavanja gledano s aspekta očuvanja vitalne energije u hrani. J.Kn.