Ekonomija
JOŠ JEDNA TEŠKA ZIMA ZA HRVATSKU I EUROPU?

Nakon koronavirusa nova pandemija su preskupi energenti
Objavljeno 20. listopada, 2021.
Očekuje se da će veleprodajne cijene energije ostati visoke tijekom ove zime i početi padati od travnja sljedeće godine

Jesmo li nakon pandemije izazvane koronavirusom prešli u pandemiju skupe energije? Odjednom su, također u cijelom svijetu, podivljale cijene nafte, plina, električne energije, poskupjele su usluge, prije toga živežne namirnice... Pred nama je, svima je to jasno, inflacija, koja će biti zaokružena rastom kamata po kreditima. Što se to događa? Čeka li Europu, pa i Hrvatsku, još jedna teška zima?



Zbog jeftinijeg goriva, manje potražnje i brzog rasta proizvodnje iz obnovljivih izvora 2019. godine došlo je do velikog pada veleprodajnih cijena energije, što se nastavilo i 2020.

Taj silazni trend naglo je preokrenut ove godine, kada su veleprodajne cijene električne energije skočile za 200 posto na godišnjoj razini. Rast veleprodajnih cijena utjecao je i na cijene u maloprodaji, ali u znatno manjoj mjeri, tako da su do kolovoza ove godine maloprodajne cijene električne energije prosječno porasle za devet posto. Veleprodajne cijene električne energije čine samo oko trećine konačne cijene za potrošače, preostale dvije trećine odnose se na troškove prijenosa te na poreze i trošarine. U Europskoj uniji to varira od zemlje do zemlje.

Europska komisija smatra da je trenutačni rast cijena energije vjerojatno privremen. Očekuje se da će veleprodajne cijene energije ostati visoke tijekom ove zime i početi padati od travnja sljedeće godine. Ipak, očekuje se i da će cijene ostati više od prosječnih cijena prošlih nekoliko godina.

Rast cijena energije naročito pogađa kućanstva s manjim prihodima jer veći dio svojih skromnih primanja troše na energiju. Prema podatcima Komisije, sedam posto stanovništva u 27 država članica, a to je 31 milijun ljudi, nije 2019. moglo primjereno zagrijati svoj dom. Više od šest posto stanovništva ima zaostatke u plaćanju troškova energije.

Nakon godina u kojima se aktivno poticalo i tragalo za alternativnim izvorima energije, odjednom se, kao odgovor na ovisnost o uvoznom plinu, u fokus vraćaju nuklearne elektrane. Uostalom energetski i ini stručnjaci naglasit će kako su i one niskougljična alternativa fosilnim gorivima.

Europske zemlje, među kojima su, uz Hrvatsku, i Francuska, Češka, Finska, Poljska i Rumunjska, potpisale su zahtjev za izjednačavanje energije iz nuklearnih elektrana s onom dobivenom iz obnovljivih izvora energije u kategorizaciji europske zelene energetske tranzicije, čime bi se otvorio prostor da se europskim novcem sufinancira gradnja nuklearki.

Prema podatcima Eurostata, 2019. godine nuklearne su elektrane u ukupnoj proizvodnji struje u EU-u sudjelovale sa 26,2 %. Iz fosilnih goriva dobiveno je 43,6 % struje, iz vjetra 13 %, iz hidroelektrana 12 % i od Sunca 4,5 %.



Dario Kuštro
Možda ste propustili...

POTPISAN UGOVOR VRIJEDNOSTI 47,7 MILIJUNA EURA

Novi poslovi AD Plastika u Rusiji

NAJVEĆI DOMAĆI PRIJEVOZNICI

FlixBus i Čazmatrans sklopili partnerstvo

JOŠ ČEKAJU "HITNU" PROLJETNU POMOĆ

Jesu li svinjogojci opet ostavljeni na cjedilu?!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DRVOPRERAĐIVAČI BILJEŽE IZVOZNE REKORDE

Povećan interes za drvnim proizvodima

2

INVESTICIJE U NOVE TEHNOLOGIJE

Pristupanje razvoju sela na novi način

3

UBRZANA PROMJENA POTROŠAČKIH NAVIKA ZBOG PANDEMIJE

I dalje raste potražnja za paketskim uslugama